UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

    

RAD SKUPINE ZA OBITELJSKE MIROVINE

Kad obiteljski umirovljenik „vrijedi" 30 posto zaposlenoga!

     HDZ je u izbornoj kampanji umirovljenicima obećao "najmanje 10 posto" veće mirovine i povoljniji izra­čun obiteljskih mirovina. Resorno Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike izvijestilo je javnost kako je 1. sastanak Radne skupine za preispitivanje modela obiteljske mirovine održan u četvrtak, 18. veljače 2021. godine. Voditeljica Radne skupine je državna tajnica Ministarstva rada Majda Burić, a sama Radna skupina ima ukupno 28 članova iz tijela državne uprave, tijela javne upra­ve, Instituta za javne financije, visokoobrazovnih institucija, predstavnika umirovljenika, udruga poslodavaca i sindikata. Pošto je radna skupina svojevrsni nastavak rada na Programu Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, u njenom sastavu su i predstavnice Sindikata umirovljenika te Matice umirovljenika.

     Međutim, radna skupina za obiteljske mirovine započela je s radom još u veljači 2020. godine, ali je zbog koronavirusa zaustavljen njezin daljnji rad, te je sada, godinu dana kasni­je, započet rad obnovljene skupine. Očito je, međutim, da vlast pokušava prolongirati odluku što više, jer se razvlače točke dnevnog reda. Tako su na prvoj ovogodišnjoj sjednici predstavnici Ministarstva rada analizirali postojeći model obi­teljske mirovine prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, odbijajući pokušaj predstavnice Sindikata umirovljenika da predloži moguće modele.

Vlastita i partnerova/čina mirovina?

      Prema podacima HZMO-a s kraja 2020. godine u Hrvat­skoj smo imali 216.511 korisnika obiteljskih mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju s prosječnom mirovinom od 2.089 kuna. Kada dodamo i preostale korisnike obiteljskih mirovina (recimo, prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju), imamo ukupno oko 233 tisuće korisnika obitelj­skih mirovina. Najvećim dijelom radi se o starijim udovicama (92,75 posto su žene), čiji je rizik od siromaštva u starosti među najvišima u državi.

     Što je sporno kod obiteljskih mirovina? U trenutku smrti bračnog partnera možete naslijediti 70 posto njegove mi­rovine, ali se u tom slučaju morate odreći svoje. Budući da umirovljenici u Hrvatskoj zbog mizernih mirovina teško žive i u paru, u slučaju smrti bračnog partnera dobar dio ljudi brzo potone u siromaštvo. Jedna od najvećih umirovljeničkih želja u Hrvatskoj je mogućnost nasljeđivanja dijela mirovine preminulog bračnog partnera uz zadržavanje svoje mirovine, kako je to riješeno u više europskih zemalja (npr. Njemačka, Slovenija, Austrija, Italija).

     Vlast u RH smatra da ima ustrojen vrlo kvalitetan socijalni model obiteljske mirovine, osobito što se ona omogućava

izvanbračnom partneru s kojim je preminuli bio u barem trogodišnjoj vezi, kao i neformalnom životnom partneru. Ta­kođer, činjenica je da udovica/udovac ima pravo na obiteljsku mirovinu ako je do smrti partnera navršio/la 50 godina, što je relativno mlada dob. Nitko ne dvoji da se može, sukladno dužini očekivanog životnog vijeka, povisiti i dob za stjecanje obiteljske mirovine, no osnovni je problem što su obiteljske mirovine preniske za preživljavanje, jer iznose samo 34 po­sto prosječne neto plaće bez međunarodnih ugovora. Kad pridodamo mirovine temeljem međunarodnih ugovora, je­dan obiteljski umirovljenik „vrijedi" samo 30 posto jednog zaposlenog! Sramota.

Novi model za sve ili samo buduće?

     Zbunjujuće je i to što je izlagačica Melita Čičak na prvom sastanku radne skupine naglasila kako je prosječan staž obi­teljskog umirovljenika vrlo nizak te iznosi samo 27 godina, 2 mjeseca i 8 dana, što apsolutno nije točno, jer se taj staž nije izračunao zbrajanjem radnog staža oba partnera, već po metodologiji koja nije posve jasna. Dapače, kad bi se zbrojilo oba staža, mogli bismo doseći i 70-80 godina radnog staža! Uz predstavnicu SUH-a, takvo je pitanje aktualizirao i prof. dr.sc. Zeljko Potočnjak s Pravnog fakulteta.

     Trenutno najveći broj korisnika obiteljske mirovine prima mirovinu između 2.000 do 2.500 kuna - njih 47.914 osoba, bez onih umirovljenih po međunarodnim propisima. Iako mizerne mirovine, one ipak stvaraju visoki trošak jer se pro­sječno koriste 18 godina i 7 mjeseci.

     Ono što zbunjuje jest da su predstavnici Ministarstva posebno naglasili kako je broj novih korisnika obiteljskih mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju u 2020. iznosio 8.697 osoba, od čega 7.691 žena, te da je prosječna obiteljska mirovina novih korisnika (bez međunarodnih pro­pisa) 2.492,61 kunu, što je zabrinulo članicu Radne skupine Jasnu A. Petrović, predsjednicu SUH-a i Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Upitala je jesu li koristili odvojeno podatke o novim korisnicima obiteljskih mirovina zato jer im pada na pamet pokušaj parcijalne primjene tog budućeg zakona, samo na one koji će se tek umiroviti. Na taj način je zaživio i onaj dodatak na staž za majke po rođenom djetetu koji vrijedi samo za one majke koje su se umirovile od 2019. nadalje, a što SUH smatra diskriminatornim te očekuje da će se novi model obiteljske mirovine odnositi na sve obiteljske umirovljenike, te da će biti primjereniji ukupnom ostvarenom stažu preminulog i preživjelog partnera.

     Sindikat umirovljenika Hrvatske ostaje kod prijedloga da se obiteljskim umirovljenicima omogući izbor između 85 posto partnerove/partneričine mirovine ili zadržavanje vlastite i dobivanje 20 do 50 posto partnerove mirovine, ovi­sno o prihodovnom kriteriju. O novom modelu obiteljske mirovine se počelo raspravljati, ali je vidljiva nakana resornog ministarstva da se „preispitivanje" razvuče barem do kraja godine. Do tada - tko živ, tko mrtav.