UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

PRIOPĆENJE MATICE I SINDIKATA UMIROVLJENIKA

Izražavamo žalost zbog prerane smrti gradonačelnika Milana Bandića

     „Dvije najveće umirovljeničke udruge Matica umirovljenika Hrvatske i Sindikat umirovljenika Hrvatske, izražavaju žalost zbog prerane smrti dugogodišnjeg gradonačelnika Zagreba Milana Bandića, koji je dvadesetak godina na toj dužnosti posebno zagovarao socijalno osjetljivi model razvoja grada za starije građane, ali i sve one koji su u potrebi.

     Nije slučajno da se najranjiviji i najsiromašniji građani opraštaju sa svojim gradonačelnikom, jer je Zagreb za njegovog mandata živio socijalnu osjetljivost kao rijetko koji drugi grad u Hrvatskoj.

     Tu činjenicu nitko ne može osporiti, ma kakve imao dvojbe druge naravi. Socijalni model koji je svima s mjesečnim prihodom do 3.200 kuna omogućio besplatni javni gradski prijevoz, mjesečna novčana pomoć umirovljenicima s mirovinama nižima od 1.500 kuna, pučke kuhinje, skloništa te otvorenost za rješavanje žurnih slučajeva su značajke Bandićevog Zagreba.

     Ostat će nam u trajnom sjećanju nesebična pomoć gradonačelnika i njegova prisutnost na našim skupovima i aktivnostima.

     Za očekivati je da će njegov nasljednik/ca nastaviti takvu empatičnu politiku glavnog grada“, stoji u zajedničkom priopćenju koje je 1. ožujka 2021. godine upućeno medijima, a kojeg potpisuju predsjednica SUH-a Jasna Petrović i predsjednica MUH-a Višnja Fortuna.