UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

prof.prim.dr.sc. Branko Kolarić, epidemiolog

Spriječili smo pomor osoba u domovima za starije

 

     Epidemiolog Branko Kolarić koordinator je Povjeren­stva za sprječavanje i suzbijanje epidemije COVID-19 nad starijim osobama i osobama iz drugih ranjivih skupina.

Porazgovarali smo s njim nakon dolaska prvih cjepiva u Hr­vatsku i popuštanja mjera u sustavu socijalne skrbi.

■             Od početka pandemije se naglašava kako su po­tencijalne žrtve upravo osobe starije od 65 godina. Od ukupnog broja dosad umrlih (4.972 umrlih na dan 29.1.) koliko je udjel preminulih starijih od 65?

Osobe starije dobi najviše su pogođene ovom pandemijom te je u Hrvatskoj od svih umrlih 86% bilo starijih od 65 godina. Ova nova bolest kod većine ljudi će proći s blagim simptomima, no nekima uzrokuje veliku patnju, teško ošte­ćenje pluća, potrebu za respiratorom, a ponekad i mukotrpnu smrt. Osobe starije dobi su u većem riziku za tešku bolest i smrt. Starenje sa sobom nosi pojavu kroničnih bolesti kao što su visoki tlak, šećerna bolest, ateroskleroza, demencija, reu­ma i mnoge druge. Također se i smanjuje sposobnost orga­nizma za borbu protiv zaraznih bolesti. Zbog svega toga je ova infekcija značajno opasnija za osobe starije dobi. Kada je pritisak na zdravstveni sustav velik često se dogodi da starije osobe kasnije dođu do potrebne zdravstvene skrbi. Neke dr­žave su čak odlučile da osobe starije od 85 godina ne primaju u jedinice intenzivne skrbi, s čime se nikako ne mogu složiti.

■             Kako tumačite da je prvi put ove godine bitno veći broj umrlih umirovljenika (oko 55 tisuća) od broja novou- mirovljenih (50 tisuća). Nije li to jasna potvrda pojačanog umiranja starijih osoba?

Prema podacima Držanog zavoda za statistiku, u 2020. godini umrlo je 8% osoba više nego 2019., ako gledamo razdoblje od ožujka kada je počela epidemija do prosinca porast smrtnosti je 13%. U prosincu 2020. umrlo je čak 50% više osoba nego što je bio broj umrlih tijekom prosinca u za­dnjih nekoliko godina (oko 7.300 umrlo je u prosincu 2020., a prijašnjih godina to je bilo četiri do pet tisuća). Ovi podaci najzornije nam govore o stravičnim učincima ove pandemije na zdravlje i živote u RH. Mi smo jedna od država s najvećim udjelom starijeg stanovništva te bi trebali učiniti dodatne na­pore za poboljšanje kvalitete života starijih osoba.

Hrvatske mjere uspješne

■             Koliko, kao stručnjak javnog zdravstva, prepoznaje­te problem pojačanog umiranja starijih osoba kao poslje­dicu smanjenih zdravstvenih kapaciteta uslijed pandemi­je, te stoga i zaustavljanje velikog broja preventivnih i kurativnih postupaka u sustavu?

Što bolje suzbijemo COVID-19 imat ćemo bolju skrb o ostalim bolestima/stanjima. Dakle, suzbijanje COVID-a pre­duvjet je da se bavimo sprečavanjem i ranom otkrivanju i liječenju drugi bolesti. COVID-19 je akutno stanje i oni koji imaju težu kliničku sliku moraju dobiti hitnu i intenzivnu skrb. Okvirno 10% svih zaraženih ima potrebu za bolničkim liječenjem, 5% zahtjeva respiratore, a 2% završi smrtnim is­hodom. Ako imamo puno zaraženih naravno da zdravstveni sustav postane jako opterećen i nema mogućnosti obavljati redovite preglede, pretrage i operacije. Mi smo tijekom stu­denog i prosinca bili na rubu da možemo i sve oboljele od COVID-a bolnički liječiti. Osim posljedica po zdravlje i živote ljudi, ova pandemija je devastirajuća za zdravstvene sustave i sustave domova za starije. Upravo zbog toga mnoge države uvele su nepopularne protuepidemijske mjere jer je jedno od temeljnih ljudskih prava pravo na zdravlje i zdravstvenu zaštitu. Napominjem da su tu neke države bile surove prema osobama starije dobi.

■ Kako ocjenjujete hrvatske mjere za zaštitu starijih osoba od pandemije s obzirom da su one bile prije svega fokusirane na nešto više od 2 posto onih koji su korisnici domova za starije i nemoćne?

Kao voditelj Referentnog centra Ministarstva zdravstva za zaštitu zdravlja starijih osobe na pripremi borbe protiv ove bolesti radim već od siječnja prošle godine, a prvi slučaj za­bilježili smo 25. veljače. Rano smo posvetili posebnu pozor­nost i uveli mjere za osobe u institucijama budući da su one najugroženije. Zahvaljujući maksimalnom trudu sada se vidi da smo uspjeli spriječiti pomor osoba u domovima za starije. Djelatnici domova su i po dvanaest sati radili u skafanderi­ma, mnogi od njih su se također zarazili. Već na samom po­četku pandemije smo proveli edukaciju medicinskih sestara iz domova za uzimanje uzoraka za PCR testiranje i to je bila jedna od ključnih protuepidemijskih mjera: nakon postavlje­ne sumnje u roku od pet sati bi obavili testiranje te smo u početku epidemije sve zaražene odmah hospitalizirali i tako spriječili daljnje širenje u kolektivu doma za starije.

Ograničenjima posjeta i izlazaka te mjera zaštite djelatni­ka domove za starije dovele su nas u relativno dobru situaciju u odnosu na druge države. U Hrvatskoj je oko 15% od svih umrlih od COVID-a bilo iz domova za starije, primjerice u Bel­giji je to 50%! Jasno je da smo snažnijim mjerama privremeno suspendirali neke slobode, no osnovni cilj nam je bio spasiti gole živote, a nakon toga brinuti za kvalitetu življenja. I dalje mislim da smo imali dobru strategiju jer sada, kada cijepimo osobe u institucijama drugom dozom oni će se prvi moći vra­titi normalnijem životu.

Siromaštvo jos vise ubija

■             Koje su specifične mjere koje su korištene za preo­stalih 98 posto starih?

Ako šire pogledamo, sve mjere koje smo uveli su prven­stveno za očuvanje života i zdravlja starijih osoba. Primjeri­ce prelazak djece na online sustav školstva je također mjera zaštite starijih osoba jer je puno manje djece u javnom pri­jevozu gdje mogu zaraziti starije osobe. U Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u kolovozu na početku drugog vala epidemije osnovano je Povjerenstvo za sprječavanje i suzbijanje epidemije COVID-19 nad starijim osobama i osobama iz drugih ranjivih skupina kojemu sam na čelu. Povjerenstvo je donijelo upute za zaštitu starijih osoba, izradilo niz edukativnih materijala za zaštitu fizičkog i mentalnog zdravlja starijih osoba.

Osobe starije životne dobi postavljene su visoko na listi prioriteta za cijepljenje (odmah nakon onih u institucijama i djelatnika zdravstvenog sustava, a prije recimo oboljelih od kroničnih bolesti mlađih od 65 godina). Proveli smo i medij­sku kampanju „Odgovorni ostajemo bliski" kojima se pozvalo mlade da brinu o starijima te izbjegavaju bliske kontakte sa svojim starijima. Dakle, rekao bih da su sve mjere koje je Hr­vatska uvela povezane sa zaštitu najranjivijih - osoba starije životne dobi. Iako smo napravili puno, uvijek se može i više.

■             Poznato je da je smrtnost daleko veća ili da je po­vezana sa socijalno-ekonomskim statusom osobe, a po­znato je da je Hrvatska među najgorim zemljama u EU po udjelu siromašnih starijih osoba i da siromaštvo starijih osoba u Hrvatskoj pojačano raste, odnosno svaka treća starija osoba živi u siromaštvu. Koliko je to po vašem mi­šljenju imalo utjecaja na veću izloženost koroni?

Starije osobe su zbog niskih primanja često u riziku od si­romaštva. Osobe koje su siromašne manje idu liječniku i na preventivne preglede (primjerice zbog visokih putnih troško­va). Siromašnije osobe su generalno lošijeg zdravlja, odnosno imaju više kroničnih bolesti koje su češće loše regulirane. Ne­kada su siromašnije osobe i lošije informirane te imaju i ma­nje kontakata s obitelji i prijateljima koji bi im mogli pomoći organizirati potrebnu zdravstvenu zaštitu. Sve to dovodi ih, nažalost, i u veći rizik od razvoja loših ishoda koronavirusne bolesti.

Da bar imamo Imunološki

Sindikat umirovljenika Hrvatske je u više navrata tražio uvođenje dodatnih protukorona mjera, npr. uvo­đenje mogućnosti dostave mirovina poštom s obzirom na pojačano zatvaranje poštanskih ureda (od 1.1.2014. poštari ne dostavljaju mirovine poštom novoumirovlje- nima), smanjivanje broja bankomata i ispostava banaka. Također smo tražili uvođenje covid dodatka, koje su pri­mile brojne starije osobe u zemljama diljem svijeta. Ništa od toga nije prihvaćeno. Kako to komentirate?

Nažalost, nisam bio u poziciji razmatrati odobrenja pri­jedloga Sindikata. Dakako da su oni smisleni i dodatno bi smanjili rizik za osobe starije životne dobi. Imat ću ih na umu za budućnost jer su važne i u postpandemijskoj eri. Ove go­dine još nemamo potvrđen niti jedan slučaj gripe, druge za­razne bolesti su smanjile pojavnost te se čini smislenim i u budućnosti neke od ovih mjera preporučiti starijim osobama o sezoni gripe (primjerice nošenje maski u javnom prijevozu, izbjegavanje bliskih kontakta s osobama koje su u visokom riziku za zaražavanje...). I u drugim državama kojima je se­zona gripe bila prije nas, primjerice Australiji, vidjeli smo da mjere protiv koronavirsune bolesti značajno smanjuju poja­vu gripe.

■             Najavljeno je ublažavanje mjera za korisnike domo­va umirovljenika, što je svakako dobro. Međutim, tu će se strogo diskriminirati oni koji su cijepljeni protiv covida od ovih koji nisu, a s obzirom da praktički nitko ne može doći do cjepiva trenutno, da li opravdavate takav uvjet, odnosno mjeru?

Novim uputama koje smo objavili u petak 29. siječnja do­zvoljene su posjete svim korisnicima domova, bez obzira na cjepni status. Onima koji su procijepljeni ukida se ograniče­nje izlazaka iz doma. Situacija što se tiče cijepljenja u domo­vima je dobra: ugrubo je 50-70% korisnika procijepljeno, još 20% ih je imuno zbog preboljenja. Odmah nakon korisnika domova za cijepljenje dolaze na red osobe starije od 65 godi­na koji žive izvan institucija te vjerujem da će se većina zain­teresiranih moći cijepiti tijekom veljače, ožujka i travnja. Žao mi je da nemamo cjepiva da već danas cijepimo sve koji to žele, no potrebno je još malo strpljenja i izbjegavanja zaraze.

■             Kao epidemiolog možete li nam reći, na temelju te­stiranja, koje je cjepivo najbolje za starije osobe, odno­sno što preporučujete. Je li istina da je cjepivo proizvo­đača AstraZenece nedovoljno djelotvorno za starije od 65 godina?

Najbolje je cjepivo ono do kojeg najprije možete doći, naravno pod uvjetom da je registrirano. Radije bih se sada cijepio s cjepivom koja je u kliničkim istraživanjima imalo ne­što nižu učinkovitost u sprječavanju bolesti nego za nekoliko mjeseci s onim s boljom učinkovitošću. AstraZeneca cjepivo nije u razdoblju istraživanja uključilo dovoljno starijih osoba da bi dokazali učinkovitost, što ne znači da je cjepivo neučin­kovito. Sva cjepiva su manje učinkovita u osoba starije dobi zbog imunosenescencije (slabljenje specifičnog i nespecifič­nog imunološkog odgovora).

Ako cjepivo i ne spriječi zaražavanje, sigurno smanjuje vjerojatnost težeg oblika bolesti, a i smrtnog ishoda. Vjeru­jem da će se razlika u učinkovitosti koju su cjepiva pokazala u kliničkim istraživanjima smanjivati nakon praćenja cjepiva u masovnoj upotrebi. Znam da je ovo pitanje oko AstraZeneci- nog cjepiva trenutno u fokusu, no ja sam čvrsto pri stavu da je najvažnije cijepiti se što ranije, jer sva cjepiva štite od teže bolesti i smrti uzrokovane COVID-om. Jasno je da kod izbora cjepiva ima i različitih interesa. SAD je prvo registrirao Pfizer, Ujedinjeno kraljevstvo i Švedska AstraZenecu. Isto tako bi i mi cjepivo Imunološkog da kojom srećom još proizvode viru- sna cjepiva. Svi su ti interesi isprepleteni.

Igor Knežević Jasna A. Petrović