UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  

BORBENI UJEDINJENI UMIROVLJENICI

Pandemija povezuje udruge i stranke

 

     Predstavnici umirovljeničkih udruga su se od 7. veljače 2021. probili u medije sa žestokim protestiranjem protiv odluke Stožera Civilne zaštite da se cijepe osobe starije od 65 s AstraZenecinim cjepivom, stoga što su gotovo sve europske zemlje donijele odluku o obustavi cijeljenja tim cjepivom, jer nije dovoljno ispitano na sta­rijoj populaciji, a vjerojatno nije pouzdana zaštita od srednjeg oblika bolesti Covid-19, kao i drugih novih mutacija. Čak 20 zemalja je zapriječilo cijepljenje, dok je Hrvatska ostala pri masovnom cijepljenju tim najjef­tinijim i najjednostavnijim cjepivom koje se može čuvati i prevoziti na temperaturi običnog hladnjaka.

     Javnim priopćenjima su se redom po­bunile umirovljeničke udruge (Sindikat i Matica umirovljenika), ali i umirovljeničke političke stranke (redom Stranka umirov­ljenika i Hrvatska stranka umirovljenika). S ciljem snažnijeg pritiska na Vladu koja je arogantnom šutnjom otklonila odgovor umirovljenicima, Sindikat umirovljenika se ponudio biti domaćinom zajedničkoj konferenciji za novinare, koja je sazvana za 11. veljače 2021, a u kojoj je uz spomenute udruge i stranke sudjelovala i stranka BUZ.

     Kad se poziv za prvu ujedinjenu umirov­ljeničku presicu proširio medijima te završio u dnevnoj najavi Hine, započeli su raditi telefonski aparati. Ministar rada i mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović je večernjim pozivima organizirao ranojutarnji sastanak s premijerom kako bi s nekim predstavnicima udruga popričali prije njihove konferencije za novinare. Brzim dogovorom predsjednika SUH-a, MUH-a i HSU-a, premijeru, te ministrima Berošu i Aladroviću, predstavljena su tri aktualna pitanja o ograničavanju uporabe Astra- Zenecinog cjepiva do dobi od 65 godina, isplati Covid-19 dodatka umirovljenicima i mogućem oživljavanju besplatne dostave mirovine i nacionalne naknade poštom.

     Dužnosnici s druge strane stola su iska­zali očekivanje da umirovljenici ne pozovu na svojoj udruženoj presici umirovljenike da odbiju cijepljenje AstraZenecom, ali su prihvatili kao argumentirane njihove druge zahtjeve.

     Odmah s Markovog trga u zadnji tren se stiglo na najavljenu konferenciju s pet­naestak novinara i kamera, te uz direktni prijenos na N1, uz zaplavljeni prikaz Europe u kojoj je s izuzetkom Hrvatske i još dvije-tri zemlje odbijeno cijepljenje starije popula­cije. Petrović je kao domaćica zajedničkog istupa naglasila kako umirovljeničke udruge i stranke zagovaraju da se ljudi cijepe, te da se od Vlade zatražilo da preuzme od­govornost, pošto je dopustila pojedinim epidemiolozima da opravdaju naručivanje i masovno cijepljenje AstraZenecom, te da zastrašuju kako će se u slučaju odbijanja tog cjepiva načekati za drugo. Petrović je upitala političare hoće li provesti još jednu kampanju s cijepljenjem svojih roditelja AstraZenecom, nakon što su se oni cijepili Pfizerom?

     Ipak, dojam je novinara kako su umi­rovljenici nastupili s puno blažom retori­kom prema AstraZenecinom cjepivu, što zapravo nije točno, jer se i dalje zahtijeva najdjelotvornije i provjereno cjepivo za najranjiviju stariju populaciju, ali se Vladi prepušta odgovornost ako se cjepivo koje oni podržavaju ne pokaže dovoljno učin­kovitim. Međutim, ministru Berošu je, kako je više puta naglasio, glavni argument taj što je Europska agencija za lijekove odo­brila to cjepivo za sve starije od 18 godina, bez ikakvih posebnih ograda za starije od 65 godina, a takve ograde nije stavila niti Svjetska zdravstvena organizacija. Hrvat­ske vlasti, dakle, ne odustaju od namjere da u sklopu druge faze provedbe Naci­onalnog programa cijepljenja vakcinom AstraZeneca cijepe i populaciju iznad 65 godina. Jedina županija koja je izrijekom ograničila cijepljenje na do 60 godina je Primorsko-goranska.

     Predsjednik HSU-a Veselko Gabričević je detaljno obrazložio zajednički prijedlog svih umirovljenika o hitnoj isplati Covid dodatka, što bi iznosilo nešto više od mili­jardu kuna. Slične dodatke kako bi olakšali pandemijske muke građanima, a osobito umirovljenicima, uvele su sve zemlje u okruženju.„Možda se milijarda kuna čini puno, ali kad vidite kako su reagirale zemlje u Europi, ovo nisu cifre koje bi trebale obeshrabriti našu Vladu. Očekujemo da će ovo pitanje biti riješeno do 1. ožujka, osobito stoga jer će usklađivanje mirovina biti jedva više od nule", poručio je Gabričević. Novinare je zanimalo zbog čega su smanjili prethodno traženi iznos, na što je odgovorio kako su zajedno sa Sindikatom i Maticom umirov­ljenika usuglasili stavove glede zahtjeva da umirovljenici koji imaju mirovine do 2.710 kuna (linija siromaštva!) da oni dobiju Covid dodatak od 150 eura. Takvih je u RH 807 tisuća. Sljedeća kategorija umirovljenici su od 2.710 do 5.000 kuna mirovine, njih je oko 244 tisuće, oni bi dobili po 100 eura. Samci koji imaju preko 5.000 kuna, njih oko 7.200, oni dobili bi po 50 eura.

     Predsjednica Matice umirovljenika Hrvat­ske Višnja Fortuna govorila je o mogućem ponovnom uspostavljanju dostave mirovine poštom koje je ukinuto od 1.1.2014. godine, a također o uvođenju dostave nacionalne naknade putem pošte.

      "Ima nepokretnih starijih osoba, umi­rovljenika koji žive na visokim katovima bez lifta ili u ruralnim područjima, gdje je teško otići do pošte ili banke, a pogotovo u pandemijskoj godini kada se mnogi ne usude otići van. Premijer je dao odmah zadatak da se to ispita, a naše su informacije da bi to koštalo manje od 80 milijuna kuna. Mi smo na neki način shvatili da će to jako brzo krenuti. Ne sutra, ali onim umirovljenicima kojima je to potrebno treba se omogućiti dostava mirovine poštom".

      Prva ujedinjena umirovljenička presica je izazvala veliku pozornost medija, iako i primjedbe kako nije bila dovoljno oštra i sveobuhvatna. Teški položaj većine umi­rovljenika doista pretpostavlja borbeniji nastup umirovljeničkih predstavnika, a za ponadati se da će se to desiti u nastavku suradnje.