UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 


 

UMIROVLJENIČKE UDRUGE POZIVAJU DA SE STARIJI OD 65 GODINA NE CIJEPE ASTRAZENECOM

     Dvije najveće umirovljeničke udruge Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske neodložno traže od Stožera civilne zaštite RH da do daljnjega ograniči cijepljenje s cjepivom protiv COVID-19 AstraZeneca na populaciju do najviše 65, odnosno 60 ili 55 godina starosti, iz razloga što je do sada tako odlučio velik dio europskih zemalja (Njemačka, Francuska, Italija, Španjolska, Švedska, Danska, Norveška, Belgija, Poljska, Mađarska…), dok je Švicarska s njim privremeno otklonila cijepljenje svih dobnih skupina.

     I hrvatskim vlastima je poznato da su sve te zemlje naručene i isporučene količine ovog cjepiva odlučile upotrijebiti za mlađu populaciju, osobito za one zaposlene u javnim službama, jer za stariju populaciju ne žele upotrijebiti cjepivo za koje nema dovoljno podataka da je učinkovito za njihovu dob. Rečeno cjepivo je testirano na samo 660 osoba od 65 i više godina, te se ne smatra dovoljno provjerenim glede stope efikasnosti za tu dobnu skupinu.

     Dok su u drugim zemljama odgovornost s ciljem osiguranja najboljeg i najučinkovitijeg cjepiva za najranjiviju skupinu starijih građana preuzele njihove vlade i službene institucije, u Hrvatskoj se putem medija odgovornost grubo prebacuje na pojedince, koje se čak zastrašuje kako je pitanje, odbiju li biti cijepljeni AstraZenecom, hoće li uopće i kada doći do provjerenog cjepiva poput Pfizera, Moderne ili Sputnika V., koja sva imaju učinkovitost višu od 90 posto. Starije građane se poziva da uzmu ono što je trenutno dostupno, umjesto da Vlada RH preuzme odgovornost za dobavljanje odgovarajućeg cjepiva.

     Točno je da se od korone umire svakodnevno, a žrtve su poglavito stari i bolesni. Istina je da vrijeme označava spašene živote, no neprihvatljivo je kako hrvatski epidemiolozi hladnokrvno priznaju kako je točno da još nema dovoljno podataka o učinkovitosti AstraZenece, ali da će i to cjepivo ipak spriječiti teži oblik bolesti ili smrt, te ih čak upozoravaju da ukoliko odbiju to cjepivo, načekat će se zadnji na listi za drugo cjepivo.

     Eksponencijalni rast rizika od smrti iznad dobi od 65 na više daje za pravo starijim osobama da, kao i u drugim europskim zemljama, očekuju posebnu skrb i tretman, a ne da ih se uvjerava da je bolje išta, nego ništa, da to cjepivo nije štetno, ali možda nije niti dovoljno korisno.

     U očekivanju da će predsjednik Republike Hrvatske i predsjednik Vlade RH poduzeti žurne mjere kako bi se spriječilo eksperimentiranje s hrvatskim građanima starije dobi, barem dok AstraZeneca provodi dodatna istraživanja o učinkovitosti.