UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

ZAŠTITITE SEBE I DRUGE

Cijepljenje je razumna odluka

 

      Imajte na umu da ne obolijevaju tamo neki drugi. Svatko je izložen riziku zaraze. COVID-19 je zarazna bolest uzrokovana virusom, koji se širi od čovjeka na čovjeka. Novi koronavirus otkriven je u Kini, krajem 2019. godine, i prije nije bio poznat kod ljudi. Ta je pandemija u našoj zemlji dio svjetske pandemije i teško je predvidjeti što će se događati u bližoj ili daljoj buduć­nosti, jer se situacija mijenja iz dana u dan. Uglavnom situacija je vrlo ozbiljna.

      Dakle, kako se osoba zarazi? Zaraza nastupi ako osoba dođe u bliski kontakt (1,5 do 2 metra) s osobom koja već ima COVID-19. Bolest se prenosi kapljičnim putem, malim kapljicama iz nosa ili usta, koje se izbacuju kada oboljela osoba kašlje, kiše ili govori. Te se kapljice ne prenose na veliku udaljenost i relativno brzo padaju na predmete i površine u blizini oboljelog. Druga se osoba zarazi kad udahne takve kontaminirane kapljice.

      Kada kapljice padnu na predmete (stolovi, kvake na vratima, rukohvati), ti predmeti postanu kontaminirani te se druge oso­be mogu zaraziti dodirujući takve površine i potom dodirujući svoja usta, nos, oči. To je razlog zašto je važno redovito prati ruke sapunom i vodom ili utrljavati dezinficijense na bazi alkohola.

Kada se počnu javljati simptomi bolesti?

      Vrijeme od zaraze do prvih simptoma (vrijeme inkubacije) je obično pet do šest dana (s rasponom od 1 do 14 dana). Zaražene osobe najzaraznije su u početku bolesti, ali mogu biti zarazne i dan-dva prije pojave simptoma. Najčešći prvi simptomi infekcije su povišena tjelesna temperatura, suhi kašalj i umor. Od drugih rjeđih znakova su bolovi u mišićima i zglobovima, glavobolja, grlobolja, kratkoća daha, iznenadan gubitak mirisa i okusa.

       Ako oboljela osoba sa simptomima tri uzastopna dana nema simptoma, a prošlo je 10 dana od pojave simptoma, može se sma­trati nezaraznom za druge i može se prekinuti mjera izolacije. Kod osoba starije životne dobi i osoba koje imaju neke kronične bolesti, kao što su šećerna bolest, srčanožilne bolesti, kronične plućne ili bubrežne bolesti, stanja smanjene imunosti, bolest COVID-19 ima češće teški oblik te je povećan rizik od razvoja komplikacija.

      Nažalost, za sada ne postoji specifično liječenje, ali oboljelim se može puno pomoći kako bi im se olakšali simptomi. Pružanje njege (na primjer pomoćna terapija, lijekovi protiv temperature, bolova, terapija kisikom, infuzije, antiviralni lijekovi) može biti vrlo učinkovito kod zaraženih osoba. U Hrvatskoj, kao i u drugim državama svijeta, disciplinirano se provode mjere prevencije, ranog otkrivanja oboljelih, njihovog liječenja, kao i izoliranja osoba izloženih zarazi.

Cjepivo zvano nada

      Vodeće farmaceutske tvrtke u svijetu stavile su na tržište no- voproizvedena cjepiva koja puno obećavaju. Ne preostaje nam drugo nego imati povjerenja u današnje znanstvenike i cijepiti se. To će biti naša razumna odluka, s nadom da ćemo svladati taj ogavni virus. Do tada, jedino što nam preostaje je da savje­sno i temeljito provodimo druge pomoćne preventivne mjere. Testiranje se provodi kako bi se potvrdila infekcija u osobe sa simptomima te kako bi se oboljela osoba čim prije izolirala od drugih i liječila. Istovremeno se identificiraju kontakti oboljelih s drugim osobama, sa svrhom određivanja samoizolacije.

      Istraživanja pokazuju da nošenje maski ima učinkovitost na smanjenje prijenosa respiratornih infekcija za nositelje maski i to za barem jednu trećinu u odnosu na osobe koje ne nose masku za lice, odnosno da mogu usporiti širenje bolesti COVID-19 u zajednici. U slučaju da i zaražena i zdrave osobe nose masku, rizik zaraze zdravih osoba znatno je smanjen. Nošenje maske ne eliminira rizik od infekcije, ali ga znatno smanjuje. Masku treba staviti tako da se prekriju usta i nos. Čim postane vlažna treba ju zamijeniti. Prije stavljanja ili nakon skidanja maske preporučljivo je oprati ruke ili ih dezinficirati.

      Prema dosadašnjim saznanjima, prijenos koronavirusa prilikom uobičajenih rekreacijskih aktivnosti ili kupanjem u vodi, bazenu ili moru, nije zabilježen. Pranje i dezinfekcija ruku ključni su za sprječavanje infekcije. Ruke treba prati često i temeljito sapunom i vodom, najmanje 20 sekundi. Virus ulazi u tijelo kroz oči, nos i usta, stoga ih nemojte dirati neopranim rukama. Osoba koja je bila u bliskom kontaktu s oboljelim bit će stavljena u samoizolaciju u trajanju od 10 dana od trenutka zadnjeg kontakta bez obzira što nema simptome bolesti. To znači da će osoba biti doma, mjeriti temperaturu jednom dnevno te biti u svakodnevnom kontaktu s nadležnim epidemiologom.

Na kraju, zaštitite sebe i druge koliko je to moguće. Smanjite izlaske iz kuće na najmanju moguću mjeru. Izbjegavajte kontakte. Dobro je da se za ovu zimsku sezonu cijepite protiv gripe. Svima nam je cilj držati ovu zastrašujuću pandemiju pod kontrolom.

dr. Ivo Belan