UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

LAŽNA BRANITELJSKA MIROVINA

Oštetio državu za 1,6 milijuna kuna

      Posljednji dan 2020. godine stigla je vijest kako je Općinsko državno odvjetništvo u Koprivnici donijelo rješenje o provođenju istrage pro­tiv 49-godišnjaka zbog sumnje da je počinio kazneno djelo prijevare na način da je protuzakonito ostvario pravo na braniteljsku mirovinu sa 25 godina. Točnije, zasad nepoznati netko mu je izdao lažnu medicinsku dokumentaciju prema kojoj ima sto­postotnu invalidnost kao posljedicu ranjavanja u Domovinskom ratu. Da stvar bude bizarnija, riječ je o osobi koja nije zadobila nikakve ozljede.

      Državno odvjetništvo je izvijesti­lo kako postoji osnovana sumnja da je 49-godišnjak od siječnja 1996. do rujna 2020. u Koprivnici i Zagrebu, ishodio da mu se izda nalaz i mišljenje Invalidske komisije nadležnog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske, prema kojem mu je kao hrvatskom branitelju utvrđena stopostotna invalidnost kao posljedica tjelesnog ozljeđivanja tijekom sudje­lovanja u Domovinskom ratu, iako to nije bila istina, jer u Domovinskom ratu nije zadobio nikakve ozljede i kod njega ne postoji invalidnost uzrokovana tjelesnim ranjavanjem.

     S obzirom da je varalica pribavio svu potrebnu dokumentaciju i prikazao da ispunjava sve uvjete za ostvari­vanje prava na mirovinu, službene osobe fonda su mu odobrile zahtjev pa je tako mirovinu primao pune 24 godine, a u tom razdoblju primio je 288 mirovina, s prosjekom od 5.555 kuna, te je oštetio mirovinski fond za 1,6 milijuna kuna. Dakako, ostaje pitanje jesu li službene osobe doista postupale u neznanju, ili je varalica imao čovjeka„unutra" koji mu je sre­dio mirovinu.

     No, ponekad se planovi takvih pre­varanata izjalove, tako je 2012. godine jedan Petrinjac platio mito od 3.700 kuna 64-godišnjem Zagrepčaninu koji je tvrdio da ima veze u HZMO-u da mu sredi braniteljsku mirovinu, no to nije napravio. Na kraju je Petrinjac tužio tu osobu zbog prijevare, te je sud u listopadu 2020. godine osudio Za­grepčanina na osam mjeseci uvjetno, morao je vratiti Petrinjcu novac koji je dobio za mito, te platiti 500 kuna sudskih troškova. Parodija, zar ne!

     No, ostaje pitanje koliko je lažnih braniteljskih mirovina sređeno„ispod stola" i koliko je to stajalo državu. Da je samo stotinjak slučajeva poput ovog u Koprivnici, šteta je veća od 160 milijuna kuna, no uvjereni smo da ih je puno više. Stoga SUH godinama zagovara reviziju svih braniteljskih mirovina, a posebno invalidskih braniteljskih mirovina. Pozivamo sve koji znaju za slučajeve lažnih mirovina da ih prijave.