UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

   

DRŽAVA ILI PRIVATNI PROFITERI

Uskoro niže naknade za mirovine iz drugog stupa

 

     Financijaši bliski mirovinskim fondovima drugog i trećeg stupa doživjeli su šok kad je Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje 5. lipnja 2019. godine donijelo odluku o osnivanju Hrvatskog mirovinskog osi­guravajućeg društva (HR MOD) u stopostotnom vlasništvu HZMO-a, koji će i dalje isplaćivati državne mirovine, one iz prvog stupa, dok će njegova novoosnovana tvrtka isplaćivati mirovine korisnicima iz privatnih mirovinskih stupova. U travnju je HANFA-i podnesen zahtjev za registraciju, koja je formalizirana 16. srpnja 2020. godine. HR MOD je službeno započeo s radom 4. siječnja 2021. godine. Što je tu tako spektakularno da je izazvalo nezadovoljstvo u mirovinskim fondovima, inače u rukama stranih banaka?

     Mirovinska osiguravajuća društva bave se isplatom miro­vina iz 2. i 3. stupa, a na domaćem tržištu je postojalo samo jedno - Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo, koje je 2018. prešlo u ruke slovenskog Triglav Osiguranja. Tako je uz četiri mirovinska fonda u rukama stranih banaka, i osiguravajuće društvo u inozemnom vlasništvu.

      „Koliko je pametno da država ulazi u privatni sektor i hvata se tog posla?", među prvima se javno upitao poznati financijski lobist Danijel Nestić iz Ekonomskog instituta, inače pristrani član Nadzornog odbora mirovinskog fonda Erste Plavi. „Isplata mirovina je vrlo slična onome što već rade osiguranja kroz isplatu životnih osiguranja i meni se čini da bi bilo bolje da je država omogućila privatnom sektoru da se bavi time", zaključio je. Iz izvora bliskog mirovinskim fondovima koji upravljaju drugim i trećim stupom ocijenili su kako je opasan„državni intervencionizam u trenucima u kojima već ionako imamo preglomazan državni aparat". Oni su ocijenili kako bi bilo bolje da se uz postojeće privatno društvo koje isplaćuje mirovine, omogućilo postojećim osi- guravateljskim tvrtkama da one uđu u taj biznis.

      Što je, međutim, prednost HR MOD-a? Upravo u primar­nom motivu osnivanja Društva da se aktivnim osiguranicima osigura mogućnost izbora u trenutku ostvarivanja prava na mirovinu iz drugog stupa, s ciljem da se budućim umi­rovljenicima ponude konkurentniji programi kako bi im se naposljetku isplatila veća mirovina, s nižim posredničkim troškovima i naknadama, a mirovine učinile sigurnijima.

     Što se tiče planiranog broja klijenata u prvoj godini, na temelju analize tržišta i trendova, HR MOD planira privući 50 posto budućih umirovljenika koji se odluče za kombiniranu mirovinu iz 1. i 2. stupa, što bi, prema procjenama, do 2025. bilo oko 20.000 korisnika.

     Novo mirovinsko osiguravajuće društvo važna je promje­na u mirovinskom sustavu jer u Hrvatskoj nakon 18 godina prelazi s trenutnog okvira isplate putem jedinog društva na više njih. Time se osiguranicima koji su štedjeli u obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima nudi mogućnost odabira s kojim će društvom potpisati ugovor o mirovini i koje će društvo za njih u ponudi, modelu i visini naknada biti optimalno i povoljnije.