UVODNA RIJEČ

Tko nam je „smjestio" Covid dodatak?!

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad Vučić već po drugi put od početka pandemije daje Covid dodatak građanima i umirovljenicima Srbije, onda hrvatska oporba govori kako je on mudar populist koji je i socijal­no osjetljiv. Međutim, kad hrvatska Vlada, nakon godinu dana pritisaka umirovljeničkih udruga za isplatom takvog dodatka i hrvatskim umirovljenicima, nakon svakotjednih pregovora s umi­rovljenicima, konačno usvoji odluku o isplati, gle oporbe kako skače na pravedničke stražnje noge i udara po takvoj mjeri koja će makar jednokratno olakšati težak životni standard najranjivije starije populacije!

     Prvi skače na noge junačke znameniti Krešimir Beljak, čelnik Hrvatske seljačke stranke, te glasno ustvrdi kako će taj dodatak dobiti ljudi s velikim njemačkim mirovinama, jer kaže da će najviši dodatak dobiti ljudi koji imaju male hrvatske, a velike inozemne mirovine, što nije točno.

     S druge strane, šef Bloka Umirovljenici Zajedno Milivoj Špika putem priopćenja straši umirovljenike kako će primanjem do­datka više izgubiti nego dobiti što također nije točno.„Pitanje je koliko će umirovljenika zbog nekoliko kuna ili nekoliko stotina kuna kojima prelaze cenzus izgubiti pravo na policu dopunskog zdravstvenog ili izgubiti neka druga prava i hoće li Covid dodatak biti zaštićen od ovrha?" Sve to pita Špika koji nije primijetio kako su sve takve nevolje izpregovarane i utanačene.

     Možda ćete reći da nisu namjerno preokrenuli istinu, no i onaj tko je u poslu nemaran, brat je onome koji ruši.

Treći se obznanio saborski zastupnik Hrvatske stranke umi­rovljenika koja je dijelom sudjelovala u zahtijevanju isplate Covid dodatka, tvrdeći kako je taj iznos puno manji od onog koji je on tražio, no dopušta da će umirovljenicima koji žive od niskih mi­rovina barem malo pomoći?! Halo,„barem malo"? Šesto milijuna kuna i 850 tisuća umirovljenika su male brojke?

     A onda Hrelja kaže kako je to sitnica jer je taj „novac ionako osiguran u proračunu, i to milijardu i 200 milijuna kuna, pa se Vlada nije pretrgnula". Drugi pak političar kaže da je to sve no­vac iz Europske unije, iako je to zapravo umirovljenički novac iz budžeta, namaknut većim dijelom preniskom stopom zadnjeg usklađivanja od samo pola posto. I tako se, nakon koronavirusa i cjepiva, nižu teorije zavjere i u vezi Covid dodatka.

     Glupost je udaljena samo par klikova kompjutorskim mišem. Sve više ljudi vjeruje u stvari koje su se do jučer smatrale nevi­đenim glupostima. Nije to samo bizarno, već je i izuzetno opa­sno za demokraciju. A naposljetku, takve gluposti nanose i bol, nesigurnost, strah, pokreću ljude u paniku, trk, ili ih zamrznu na mjestu. Negativni pogled na život nije samo gubljenje vremena, već i ozbiljan propust biti odgovornom osobom. Dečki, saberite se i radujte se s onima kojima je Covid dodatak olakšao barem jedan dan.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

   

DRŽAVA ILI PRIVATNI PROFITERI

Uskoro niže naknade za mirovine iz drugog stupa

 

     Financijaši bliski mirovinskim fondovima drugog i trećeg stupa doživjeli su šok kad je Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje 5. lipnja 2019. godine donijelo odluku o osnivanju Hrvatskog mirovinskog osi­guravajućeg društva (HR MOD) u stopostotnom vlasništvu HZMO-a, koji će i dalje isplaćivati državne mirovine, one iz prvog stupa, dok će njegova novoosnovana tvrtka isplaćivati mirovine korisnicima iz privatnih mirovinskih stupova. U travnju je HANFA-i podnesen zahtjev za registraciju, koja je formalizirana 16. srpnja 2020. godine. HR MOD je službeno započeo s radom 4. siječnja 2021. godine. Što je tu tako spektakularno da je izazvalo nezadovoljstvo u mirovinskim fondovima, inače u rukama stranih banaka?

     Mirovinska osiguravajuća društva bave se isplatom miro­vina iz 2. i 3. stupa, a na domaćem tržištu je postojalo samo jedno - Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo, koje je 2018. prešlo u ruke slovenskog Triglav Osiguranja. Tako je uz četiri mirovinska fonda u rukama stranih banaka, i osiguravajuće društvo u inozemnom vlasništvu.

      „Koliko je pametno da država ulazi u privatni sektor i hvata se tog posla?", među prvima se javno upitao poznati financijski lobist Danijel Nestić iz Ekonomskog instituta, inače pristrani član Nadzornog odbora mirovinskog fonda Erste Plavi. „Isplata mirovina je vrlo slična onome što već rade osiguranja kroz isplatu životnih osiguranja i meni se čini da bi bilo bolje da je država omogućila privatnom sektoru da se bavi time", zaključio je. Iz izvora bliskog mirovinskim fondovima koji upravljaju drugim i trećim stupom ocijenili su kako je opasan„državni intervencionizam u trenucima u kojima već ionako imamo preglomazan državni aparat". Oni su ocijenili kako bi bilo bolje da se uz postojeće privatno društvo koje isplaćuje mirovine, omogućilo postojećim osi- guravateljskim tvrtkama da one uđu u taj biznis.

      Što je, međutim, prednost HR MOD-a? Upravo u primar­nom motivu osnivanja Društva da se aktivnim osiguranicima osigura mogućnost izbora u trenutku ostvarivanja prava na mirovinu iz drugog stupa, s ciljem da se budućim umi­rovljenicima ponude konkurentniji programi kako bi im se naposljetku isplatila veća mirovina, s nižim posredničkim troškovima i naknadama, a mirovine učinile sigurnijima.

     Što se tiče planiranog broja klijenata u prvoj godini, na temelju analize tržišta i trendova, HR MOD planira privući 50 posto budućih umirovljenika koji se odluče za kombiniranu mirovinu iz 1. i 2. stupa, što bi, prema procjenama, do 2025. bilo oko 20.000 korisnika.

     Novo mirovinsko osiguravajuće društvo važna je promje­na u mirovinskom sustavu jer u Hrvatskoj nakon 18 godina prelazi s trenutnog okvira isplate putem jedinog društva na više njih. Time se osiguranicima koji su štedjeli u obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima nudi mogućnost odabira s kojim će društvom potpisati ugovor o mirovini i koje će društvo za njih u ponudi, modelu i visini naknada biti optimalno i povoljnije.