UVODNA RIJEČ

Tko nam je „smjestio" Covid dodatak?!

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad Vučić već po drugi put od početka pandemije daje Covid dodatak građanima i umirovljenicima Srbije, onda hrvatska oporba govori kako je on mudar populist koji je i socijal­no osjetljiv. Međutim, kad hrvatska Vlada, nakon godinu dana pritisaka umirovljeničkih udruga za isplatom takvog dodatka i hrvatskim umirovljenicima, nakon svakotjednih pregovora s umi­rovljenicima, konačno usvoji odluku o isplati, gle oporbe kako skače na pravedničke stražnje noge i udara po takvoj mjeri koja će makar jednokratno olakšati težak životni standard najranjivije starije populacije!

     Prvi skače na noge junačke znameniti Krešimir Beljak, čelnik Hrvatske seljačke stranke, te glasno ustvrdi kako će taj dodatak dobiti ljudi s velikim njemačkim mirovinama, jer kaže da će najviši dodatak dobiti ljudi koji imaju male hrvatske, a velike inozemne mirovine, što nije točno.

     S druge strane, šef Bloka Umirovljenici Zajedno Milivoj Špika putem priopćenja straši umirovljenike kako će primanjem do­datka više izgubiti nego dobiti što također nije točno.„Pitanje je koliko će umirovljenika zbog nekoliko kuna ili nekoliko stotina kuna kojima prelaze cenzus izgubiti pravo na policu dopunskog zdravstvenog ili izgubiti neka druga prava i hoće li Covid dodatak biti zaštićen od ovrha?" Sve to pita Špika koji nije primijetio kako su sve takve nevolje izpregovarane i utanačene.

     Možda ćete reći da nisu namjerno preokrenuli istinu, no i onaj tko je u poslu nemaran, brat je onome koji ruši.

Treći se obznanio saborski zastupnik Hrvatske stranke umi­rovljenika koja je dijelom sudjelovala u zahtijevanju isplate Covid dodatka, tvrdeći kako je taj iznos puno manji od onog koji je on tražio, no dopušta da će umirovljenicima koji žive od niskih mi­rovina barem malo pomoći?! Halo,„barem malo"? Šesto milijuna kuna i 850 tisuća umirovljenika su male brojke?

     A onda Hrelja kaže kako je to sitnica jer je taj „novac ionako osiguran u proračunu, i to milijardu i 200 milijuna kuna, pa se Vlada nije pretrgnula". Drugi pak političar kaže da je to sve no­vac iz Europske unije, iako je to zapravo umirovljenički novac iz budžeta, namaknut većim dijelom preniskom stopom zadnjeg usklađivanja od samo pola posto. I tako se, nakon koronavirusa i cjepiva, nižu teorije zavjere i u vezi Covid dodatka.

     Glupost je udaljena samo par klikova kompjutorskim mišem. Sve više ljudi vjeruje u stvari koje su se do jučer smatrale nevi­đenim glupostima. Nije to samo bizarno, već je i izuzetno opa­sno za demokraciju. A naposljetku, takve gluposti nanose i bol, nesigurnost, strah, pokreću ljude u paniku, trk, ili ih zamrznu na mjestu. Negativni pogled na život nije samo gubljenje vremena, već i ozbiljan propust biti odgovornom osobom. Dečki, saberite se i radujte se s onima kojima je Covid dodatak olakšao barem jedan dan.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  

KRENULA NACIONALNA NAKNADA

Kad bi znali svoja prava

 

     Od oko 30,1 posto starijih od 65 godina, a čak 50 posto njih ako su samci, potencijalni su kandidati za naci­onalnu naknadu za starije osobe, uz uvjet da su imali prebivalište u Hrvatskoj najmanje 20 godina. Pošto je riječ o nečemu što se po­grešno smatra mirovinom, stvori­le su se brojne zabune u javnosti. Ipak, na inzistiranje umirovljenič­kih udruga, promijenjen je naziv ove potpore, te se prihvatilo da nema imovinskog cenzusa kako su zahtijevali mnogi „dobrona­mjerni" ugledni znanstvenici. Ta­kođer, specifičnost je ove nakna­de da će se automatski usklađiva­ti prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena , što je čini pr­vom socijalnom potporom koja će pratiti inflaciju.

    Dva su, međutim, problema s nacionalnom mirovinom. Prvi je izostanak ozbiljne kampanje kojom bi se starije osobe raspr­šene po brdima, selima, bespu­ćima, uputilo u njihova prava.     Na to pravo imaju i oni koji nemaju struju, mobitel, radio, pa kako će onda saznati za svoja prava. K tome, sustav socijalne skrbi tre­bao je obaviti ozbiljne pripreme i provesti kampanju informiranja starijih siromašnih osoba o njiho­vom pravu na tu potporu, te im organizirati prijavljivanje. Kako i s kojim novcem i prijevoznim sred­stvom da oni podnesu svoj za­htjev? Da im se, ironije li, prijave na e-građanina ili elektronskom poštom?

     Ipak, u prvih pola mjeseca siječnja 2021. godine stiglo je, uglavnom poštom, oko 5.500 pri­java, te je za očekivati da će se do kraja godine, uz ozbiljniji napor svih institucija, doseći očekivani broj od 19.700 prijava.

     Drugi problem je što uporno i neshvatljivo ministar Aladrović odbija donijeti odluku o moguć­nosti isplate nacionalnih nakna­da putem pošte, već inzistira da se podiže u bankama. Nevjerojat­no i tužno. Možda prorade pamet i srce.

J.A.P.