UVODNA RIJEČ
Tko nam je „smjestio" Covid dodatak?!
Piše: Jasna A. Petrović
Kad Vučić već po drugi put od početka pandemije daje Covid dodatak građanima i umirovljenicima Srbije, onda hrvatska oporba govori kako je on mudar populist koji je i socijalno osjetljiv. Međutim, kad hrvatska Vlada, nakon godinu dana pritisaka umirovljeničkih udruga za isplatom takvog dodatka i hrvatskim umirovljenicima, nakon svakotjednih pregovora s umirovljenicima, konačno usvoji odluku o isplati, gle oporbe kako skače na pravedničke stražnje noge i udara po takvoj mjeri koja će makar jednokratno olakšati težak životni standard najranjivije starije populacije!
Prvi skače na noge junačke znameniti Krešimir Beljak, čelnik Hrvatske seljačke stranke, te glasno ustvrdi kako će taj dodatak dobiti ljudi s velikim njemačkim mirovinama, jer kaže da će najviši dodatak dobiti ljudi koji imaju male hrvatske, a velike inozemne mirovine, što nije točno.
S druge strane, šef Bloka Umirovljenici Zajedno Milivoj Špika putem priopćenja straši umirovljenike kako će primanjem dodatka više izgubiti nego dobiti što također nije točno.„Pitanje je koliko će umirovljenika zbog nekoliko kuna ili nekoliko stotina kuna kojima prelaze cenzus izgubiti pravo na policu dopunskog zdravstvenog ili izgubiti neka druga prava i hoće li Covid dodatak biti zaštićen od ovrha?" Sve to pita Špika koji nije primijetio kako su sve takve nevolje izpregovarane i utanačene.
Možda ćete reći da nisu namjerno preokrenuli istinu, no i onaj tko je u poslu nemaran, brat je onome koji ruši.
Treći se obznanio saborski zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika koja je dijelom sudjelovala u zahtijevanju isplate Covid dodatka, tvrdeći kako je taj iznos puno manji od onog koji je on tražio, no dopušta da će umirovljenicima koji žive od niskih mirovina barem malo pomoći?! Halo,„barem malo"? Šesto milijuna kuna i 850 tisuća umirovljenika su male brojke?
A onda Hrelja kaže kako je to sitnica jer je taj „novac ionako osiguran u proračunu, i to milijardu i 200 milijuna kuna, pa se Vlada nije pretrgnula". Drugi pak političar kaže da je to sve novac iz Europske unije, iako je to zapravo umirovljenički novac iz budžeta, namaknut većim dijelom preniskom stopom zadnjeg usklađivanja od samo pola posto. I tako se, nakon koronavirusa i cjepiva, nižu teorije zavjere i u vezi Covid dodatka.
Glupost je udaljena samo par klikova kompjutorskim mišem. Sve više ljudi vjeruje u stvari koje su se do jučer smatrale neviđenim glupostima. Nije to samo bizarno, već je i izuzetno opasno za demokraciju. A naposljetku, takve gluposti nanose i bol, nesigurnost, strah, pokreću ljude u paniku, trk, ili ih zamrznu na mjestu. Negativni pogled na život nije samo gubljenje vremena, već i ozbiljan propust biti odgovornom osobom. Dečki, saberite se i radujte se s onima kojima je Covid dodatak olakšao barem jedan dan.
Web stranice naših podružnica
ZVRŠNI ODBOR FERPA-E
Sramota je biti siromašan
Izvršni odbor FERPA/Europske federacije za umirovljenike i starije osobe održan je putem internetskog prijenosa 25. i 26. studenoga 2020. zoom konferencijom u čijem radu je sudjelovalo 73 predstavnika sindikata umirovljenika iz dvadesetak europskih zemalja. Nakon uvodne riječi generalnog tajnika Agostina Siciliana, koji je detaljno izvijestio o zajedničkim inicijativama i dopisima, najčešće zajedno sa generalnim tajnikom ETUC/Europske konfederacije sindikata Lucom Visentinijem, kao i pristiglim odgovorima čelnika svih europskih čelnih tijela.
Svi su s punom odgovornošću prihvatili potrebu snaženja sustava zdravstvenih i socijalnih usluga za starije osobe kao najranjiviju populaciju u doba pandemije Covid-19. Istina, naglasili su, iako su dugo prije pandemije stari bili ranjiva kategorija, sada su i životno ugroženi. Kroz ovo vrijeme se osobito iskazalo koliko su u državama Europske unije slabi i neadekvatni sustavi dugoročne skrbi za starije.
FERPA stoga podržava ETUC u naporima da promiče načelo br. 14 Europskog socijalnog stupa (ESS) o minimalnom dohotku, kojim se naglašava kako „svaka osoba koja nema dovoljno sredstava ima pravo na primjereni minimalni dohodak kojim se omogućuje dostojanstven život u svim njegovim fazama te pravo djelotvornog pristupa dobrima i uslugama kojima se takav život omogućuje. Za one koji mogu raditi minimalni bi dohodak trebalo kombinirati s poticajima za (ponovno) uključivanje na tržište rada“.
FERPA je naglasila kako taj minimalni dohodak treba, dakle, uključiti svakoga, neovisno o spolu, dobi ili drugim značajkama, pa bi tako uz pitanje europskog zajedničkog modela minimalne plaće, trebalo razviti i zajednički model minimalne mirovine, što bi bilo u skladu s 15. načelom socijalnog stupa kojim se naglašava da „sve starije osobe imaju pravo na resurse koji im osiguravaju dostojanstven život“.
Iz ovoga je vidljivo kako je pandemija ojačala sklonost egalitarizmu u temeljnim načelima država blagostanja. Razumljivo je da životni standard i kriterij siromaštva dramatično varira između siromašnih i bogatih zemalja, npr. između Norveške gdje je standard živjeti u trokrevetnom stanu s bogatom opremljenošću, a u Bugarskoj jesti i spavati u maloj jedinstvenoj prostoriji, sa zajedničkim toaletnim prostorijama u hodniku. Nitko ne misli kako treba definirati zajedničke parametre siromaštva, već nejednakost koja ima svoj društvenu vizuru, pa je tako sramota biti siromašan, biti neuspješan i manje vrijedan od drugih.
Nejednakost donosi hijerarhiju u socijalnim odnosima. Vertikalna nejednakost dohotka, bogatstva i moći je temeljna, a horizontalne nejednakosti poput onih temeljem etniciteta, roda, dobi, rase, seksualne orijentacije ili invalidnosti, kao već iskušane, postaju manje bitne. Takva različitost rađa socijalne distance, kult statusa, superiornost i inferiornost, proizvodeći dalje predrasude i diskriminaciju, ali i lako mjerljive vrijednosti pojedinca ili skupine. Ako, primjerice, u Hrvatskoj prosječna mirovina iznosi samo 38 posto prosječne plaće, onda je to vrijednost umirovljenika na radnika. Takve vertikalne razlike se preslikavaju i na zdravlje, socijalnu koheziju, socijalnu mobilnost, obrazovne mogućnosti, blagostanje djece itd.
Izvršni odbor FERPA-e je zaključno odlučio formirati sedam radnih skupina koje će razraditi programe u stanovanju, siromaštvu, javnom i privatnom mirovinskom sustavu, zdravlju i dugoročnoj skrbi, među- generacijskoj solidarnosti, energetskom siromaštvu i poreznim politikama u odnosu na stare. U proljeće se planira u Budimpešti održati uživo tematska konferencija na kojoj će se razraditi strategije i politike spram starih. Predstavnica Sindikata umirovljenika Jasna A. Petrović, članica Izvršnog odbora, vrlo je aktivno sudjelovala u dvodnevnoj raspravi, s brojnim prijedlozima osobito glede potrebe zajedničkog djelovanja aktivnih i umirovljenih radnika.