UVODNA RIJEČ

Tko nam je „smjestio" Covid dodatak?!

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad Vučić već po drugi put od početka pandemije daje Covid dodatak građanima i umirovljenicima Srbije, onda hrvatska oporba govori kako je on mudar populist koji je i socijal­no osjetljiv. Međutim, kad hrvatska Vlada, nakon godinu dana pritisaka umirovljeničkih udruga za isplatom takvog dodatka i hrvatskim umirovljenicima, nakon svakotjednih pregovora s umi­rovljenicima, konačno usvoji odluku o isplati, gle oporbe kako skače na pravedničke stražnje noge i udara po takvoj mjeri koja će makar jednokratno olakšati težak životni standard najranjivije starije populacije!

     Prvi skače na noge junačke znameniti Krešimir Beljak, čelnik Hrvatske seljačke stranke, te glasno ustvrdi kako će taj dodatak dobiti ljudi s velikim njemačkim mirovinama, jer kaže da će najviši dodatak dobiti ljudi koji imaju male hrvatske, a velike inozemne mirovine, što nije točno.

     S druge strane, šef Bloka Umirovljenici Zajedno Milivoj Špika putem priopćenja straši umirovljenike kako će primanjem do­datka više izgubiti nego dobiti što također nije točno.„Pitanje je koliko će umirovljenika zbog nekoliko kuna ili nekoliko stotina kuna kojima prelaze cenzus izgubiti pravo na policu dopunskog zdravstvenog ili izgubiti neka druga prava i hoće li Covid dodatak biti zaštićen od ovrha?" Sve to pita Špika koji nije primijetio kako su sve takve nevolje izpregovarane i utanačene.

     Možda ćete reći da nisu namjerno preokrenuli istinu, no i onaj tko je u poslu nemaran, brat je onome koji ruši.

Treći se obznanio saborski zastupnik Hrvatske stranke umi­rovljenika koja je dijelom sudjelovala u zahtijevanju isplate Covid dodatka, tvrdeći kako je taj iznos puno manji od onog koji je on tražio, no dopušta da će umirovljenicima koji žive od niskih mi­rovina barem malo pomoći?! Halo,„barem malo"? Šesto milijuna kuna i 850 tisuća umirovljenika su male brojke?

     A onda Hrelja kaže kako je to sitnica jer je taj „novac ionako osiguran u proračunu, i to milijardu i 200 milijuna kuna, pa se Vlada nije pretrgnula". Drugi pak političar kaže da je to sve no­vac iz Europske unije, iako je to zapravo umirovljenički novac iz budžeta, namaknut većim dijelom preniskom stopom zadnjeg usklađivanja od samo pola posto. I tako se, nakon koronavirusa i cjepiva, nižu teorije zavjere i u vezi Covid dodatka.

     Glupost je udaljena samo par klikova kompjutorskim mišem. Sve više ljudi vjeruje u stvari koje su se do jučer smatrale nevi­đenim glupostima. Nije to samo bizarno, već je i izuzetno opa­sno za demokraciju. A naposljetku, takve gluposti nanose i bol, nesigurnost, strah, pokreću ljude u paniku, trk, ili ih zamrznu na mjestu. Negativni pogled na život nije samo gubljenje vremena, već i ozbiljan propust biti odgovornom osobom. Dečki, saberite se i radujte se s onima kojima je Covid dodatak olakšao barem jedan dan.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

ZVRŠNI ODBOR FERPA-E

Sramota je biti siromašan

 

     Izvršni odbor FERPA/Europske fede­racije za umirovljenike i starije oso­be održan je putem internetskog prijenosa 25. i 26. studenoga 2020. zoom konferencijom u čijem radu je sudjelovalo 73 predstavnika sin­dikata umirovljenika iz dvadesetak europskih zemalja. Nakon uvodne riječi generalnog tajnika Agostina Siciliana, koji je detaljno izvijestio o zajedničkim inicijativama i dopisima, najčešće zajedno sa generalnim taj­nikom ETUC/Europske konfederacije sindikata Lucom Visentinijem, kao i pristiglim odgovorima čelnika svih europskih čelnih tijela.

     Svi su s punom odgovornošću prihvatili potrebu snaženja sustava zdravstvenih i socijalnih usluga za starije osobe kao najranjiviju popu­laciju u doba pandemije Covid-19. Istina, naglasili su, iako su dugo prije pandemije stari bili ranjiva katego­rija, sada su i životno ugroženi. Kroz ovo vrijeme se osobito iskazalo koli­ko su u državama Europske unije sla­bi i neadekvatni sustavi dugoročne skrbi za starije.

     FERPA stoga podržava ETUC u naporima da promiče načelo br. 14 Europskog socijalnog stupa (ESS) o minimalnom dohotku, kojim se na­glašava kako „svaka osoba koja nema dovoljno sredstava ima pravo na pri­mjereni minimalni dohodak kojim se omogućuje dostojanstven život u svim njegovim fazama te pravo dje­lotvornog pristupa dobrima i usluga­ma kojima se takav život omogućuje. Za one koji mogu raditi minimalni bi dohodak trebalo kombinirati s poti­cajima za (ponovno) uključivanje na tržište rada“.

FERPA je naglasila kako taj mini­malni dohodak treba, dakle, uklju­čiti svakoga, neovisno o spolu, dobi ili drugim značajkama, pa bi tako uz pitanje europskog zajedničkog mo­dela minimalne plaće, trebalo razviti i zajednički model minimalne mirovi­ne, što bi bilo u skladu s 15. načelom socijalnog stupa kojim se naglašava da „sve starije osobe imaju pravo na resurse koji im osiguravaju dostojan­stven život“.

     Iz ovoga je vidljivo kako je pandemija ojačala sklonost egalitarizmu u temeljnim načelima država blago­stanja. Razumljivo je da životni stan­dard i kriterij siromaštva dramatično varira između siromašnih i bogatih zemalja, npr. između Norveške gdje je standard živjeti u trokrevetnom stanu s bogatom opremljenošću, a u Bugarskoj jesti i spavati u maloj je­dinstvenoj prostoriji, sa zajedničkim toaletnim prostorijama u hodniku. Nitko ne misli kako treba definirati zajedničke parametre siromaštva, već nejednakost koja ima svoj druš­tvenu vizuru, pa je tako sramota biti siromašan, biti neuspješan i manje vrijedan od drugih.

     Nejednakost donosi hijerarhiju u socijalnim odnosima. Vertikalna ne­jednakost dohotka, bogatstva i moći je temeljna, a horizontalne nejedna­kosti poput onih temeljem etniciteta, roda, dobi, rase, seksualne orijentaci­je ili invalidnosti, kao već iskušane, postaju manje bitne. Takva različitost rađa socijalne distance, kult statusa, superiornost i inferiornost, proizvo­deći dalje predrasude i diskriminaci­ju, ali i lako mjerljive vrijednosti po­jedinca ili skupine. Ako, primjerice, u Hrvatskoj prosječna mirovina iznosi samo 38 posto prosječne plaće, onda je to vrijednost umirovljenika na rad­nika. Takve vertikalne razlike se pre­slikavaju i na zdravlje, socijalnu kohe­ziju, socijalnu mobilnost, obrazovne mogućnosti, blagostanje djece itd.

     Izvršni odbor FERPA-e je zaključ­no odlučio formirati sedam radnih skupina koje će razraditi programe u stanovanju, siromaštvu, javnom i privatnom mirovinskom sustavu, zdravlju i dugoročnoj skrbi, među- generacijskoj solidarnosti, energet­skom siromaštvu i poreznim politi­kama u odnosu na stare. U proljeće se planira u Budimpešti održati uživo tematska konferencija na kojoj će se razraditi strategije i politike spram starih. Predstavnica Sindikata umi­rovljenika Jasna A. Petrović, članica Izvršnog odbora, vrlo je aktivno su­djelovala u dvodnevnoj raspravi, s brojnim prijedlozima osobito glede potrebe zajedničkog djelovanja ak­tivnih i umirovljenih radnika.