UVODNA RIJEČ

Tko nam je „smjestio" Covid dodatak?!

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad Vučić već po drugi put od početka pandemije daje Covid dodatak građanima i umirovljenicima Srbije, onda hrvatska oporba govori kako je on mudar populist koji je i socijal­no osjetljiv. Međutim, kad hrvatska Vlada, nakon godinu dana pritisaka umirovljeničkih udruga za isplatom takvog dodatka i hrvatskim umirovljenicima, nakon svakotjednih pregovora s umi­rovljenicima, konačno usvoji odluku o isplati, gle oporbe kako skače na pravedničke stražnje noge i udara po takvoj mjeri koja će makar jednokratno olakšati težak životni standard najranjivije starije populacije!

     Prvi skače na noge junačke znameniti Krešimir Beljak, čelnik Hrvatske seljačke stranke, te glasno ustvrdi kako će taj dodatak dobiti ljudi s velikim njemačkim mirovinama, jer kaže da će najviši dodatak dobiti ljudi koji imaju male hrvatske, a velike inozemne mirovine, što nije točno.

     S druge strane, šef Bloka Umirovljenici Zajedno Milivoj Špika putem priopćenja straši umirovljenike kako će primanjem do­datka više izgubiti nego dobiti što također nije točno.„Pitanje je koliko će umirovljenika zbog nekoliko kuna ili nekoliko stotina kuna kojima prelaze cenzus izgubiti pravo na policu dopunskog zdravstvenog ili izgubiti neka druga prava i hoće li Covid dodatak biti zaštićen od ovrha?" Sve to pita Špika koji nije primijetio kako su sve takve nevolje izpregovarane i utanačene.

     Možda ćete reći da nisu namjerno preokrenuli istinu, no i onaj tko je u poslu nemaran, brat je onome koji ruši.

Treći se obznanio saborski zastupnik Hrvatske stranke umi­rovljenika koja je dijelom sudjelovala u zahtijevanju isplate Covid dodatka, tvrdeći kako je taj iznos puno manji od onog koji je on tražio, no dopušta da će umirovljenicima koji žive od niskih mi­rovina barem malo pomoći?! Halo,„barem malo"? Šesto milijuna kuna i 850 tisuća umirovljenika su male brojke?

     A onda Hrelja kaže kako je to sitnica jer je taj „novac ionako osiguran u proračunu, i to milijardu i 200 milijuna kuna, pa se Vlada nije pretrgnula". Drugi pak političar kaže da je to sve no­vac iz Europske unije, iako je to zapravo umirovljenički novac iz budžeta, namaknut većim dijelom preniskom stopom zadnjeg usklađivanja od samo pola posto. I tako se, nakon koronavirusa i cjepiva, nižu teorije zavjere i u vezi Covid dodatka.

     Glupost je udaljena samo par klikova kompjutorskim mišem. Sve više ljudi vjeruje u stvari koje su se do jučer smatrale nevi­đenim glupostima. Nije to samo bizarno, već je i izuzetno opa­sno za demokraciju. A naposljetku, takve gluposti nanose i bol, nesigurnost, strah, pokreću ljude u paniku, trk, ili ih zamrznu na mjestu. Negativni pogled na život nije samo gubljenje vremena, već i ozbiljan propust biti odgovornom osobom. Dečki, saberite se i radujte se s onima kojima je Covid dodatak olakšao barem jedan dan.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

ZAVRŠETAK EU PROJEKTA

Raste svijest o jazu u mirovinama i plaćama

 

Jasna A. Petrović

     Završna konferencija EU projekta „Jednaka prava - jednake plaće - jednake mirovine” održana je 24. studenog 2020. godine online putem i to u mjesecu u kojem se obilježava i Dan jednakih plaća. Ove godine taj je dan bio 10. studenog, od kada se simbolično računa da u prosjeku žene, za razliku od muških kolega, do kraja godine više ne primaju plaću.

     Projekt se provodio od 1. listopada 2018. do 31. prosinca 2020. godine, a putem istraživanja i analiza dobivena su nova znanja kojima se teži boljem razumijevanju uzroka i posljedica jaza u plaćama i mirovinama. U projektu je aktivno sudjelovao i Sindikat umirovlje­nika Hrvatske. Uz edukacijski program, kreirani su i standardi i mjere za sma­njivanje jaza u plaćama i mirovinama.

     Konferenciju je otvorila pravobraniteljica za ravnopravnost spolova i nositeljica projekta Višnja Ljubičić, koja je kazala kako prosječni jaz u plaćama iznosi 12,74 posto, te je prema Državnom zavodu za statistiku prosječni jaz u mirovinama 21,08 posto. Ti se podaci, međutim, ne poklapaju s podacima Eurostata, gdje je npr. 2019. zabilježen rodni jaz u mi­rovinama od čak 29,7 posto.

Pozitivne mjere

Ljubičić je naglasila kako je potrebno uvoditi pozitivne mjere poput promicanja rodno uravnotežene strukture zaposlenika u cilju uklanjanja horizontalne i vertikal­ne segregacije, odnosno uvoditi rodne kvote u praksama zapošljavanja, prilikom

napredovanja te povećanja plaća u do­minantno ženskim zanimanjima. Trebalo bi uvesti i očev dopust, unaprjeđenje sustava roditeljskog dopusta i kreiranje politika s ciljem ravnopravnog angažiranja očeva u roditeljstvu i osiguranje među- resornog pristupa. Pravobraniteljica je izradila smjernice/Nacrt zakonodavnog okvira o mogućim standardima, pozitiv­nim mjerama i akcijama za postizanje rodne ravnopravnosti na tržištu rada i u mirovinskom sustavu s ciljem smanjiva­nja rizika siromaštva za žene koje će biti publicirane do kraja provedbe projekta.

     Na konferenciji je sudjelovao i Mini­star rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović koji je istaknuo kako prema Eurostatovim podacima, Hrvatska po pitanju jaza u plaćama stoji mnogo bolje od europskog prosjeka. Zbog pandemije koronavirusa došlo je do otpuštanja ljudi na svjetskoj razini, što će vjerojatno imati negativan učinak na rodno uvjetovanu razliku u pla­ćama, kazao je ministar, dodavši kako se otpuštanja u slabije plaćenim sektorima, poput tekstilne industrije, gdje je ionako prisutna određena nesigurnost u smislu manjih prihoda i ugovora na određeno, tiču upravo žena koje dominantno rade u toj industriji.

Rodni aspekt razlike

     Ministar znanosti i obrazovanja Rado­van Fuchs istaknuo je kako istraživanja pokazuju kako postoji statistička razlika u primanjima žena i muškaraca, a uzrok tome može biti veća zastupljenost žena na hijerarhijski nižim i manje plaćenim poslovima. Uz to, žene rade vremenski više i imaju više prekida rada zbog roditeljskog i rodiljnog dopusta te je veća vjerojat­nost da će odabrati rad sa skraćenim ili fleksibilnim radnim vremenom kako bi pomirile posao i privatne obaveze. Zato je nužno razbijati stereotipe i podjele na tradicionalno muške i ženske poslove i zanimanja te osmišljavati mehanizme koji će ženama omogućiti usklađivanje privatnog i poslovnog života, poručio je Fuchs, dodavši da su jednake mogućnosti na tržištu rada ključna pretpostavka za razvoj društva.

     Riječ su dobili i partneri na projektu. Predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović, koja je tijekom projekta napisala vrlo koristan priručnik „Model kolektivnog ugovora - rodni as­pekt kolektivnog pregovaranja“, iznijela je najnovije podatke o rodnom jazu u mirovinama u EU i Hrvatskoj. Tako je na dan 30. rujna 2020. prosječna mirovina (bez međunarodnih ugovora) iznosila 2.872,27 kuna. Žene su u prosjeku primale 2.610,90 kuna, a muškarci 3.245,36 kuna, što znači da rodni jaz u toj kategoriji mirovina iznosi 19,55 posto. No, to nije realna brojka, jer su u računici isključeni upravo umirovljenici prema posebnim propisima, među kojima ima samo 27,9% žena, a prosječna je mirovina gotovo dvostruko veća od „obične”, te zato jer su uključeni i umirovljenici koji su mlađi od 65 godina.

Zanimljiva predstava

     Glavni indikator relativne vrijed­nosti mirovina i njezine financijske moći je udjel prosječne mirovine u neto plaći, koji je u Hrvatskoj najniži od svih zemalja u okruženju, te dru­gi u EU, a iznosi 37,95 posto, što je porazno, zaključila je Petrović. Na konferenciji su govorili i predstav­nici ostalih partnerskih organizacija na projektu. Josip Šipić iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu iznio je rezultate nekoliko istraživanja prema kojima su ispitanici prepoznali da neravnopravnost na tržištu rada dovodi i do jaza u mirovinama.      Ana- marija Tkalčec, koordinatorica Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje pričala je o uspješnoj provedbi edu- kativnih radionica „Ravnopravnost za sve“, održanih u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, čime se podigla svijest o rodnom jazu u plaćama i mirovina­ma, a Tkalčec je izradila i priručnik za edukaciju o rodnom jazu u plaćama i mirovinama.

     Hildegard Van Hove, koordinatorica u Institutu za ravnopravnost muškaraca i žena iz Belgije prezentirala je situaciju s jazom u plaćama i mirovinama u toj zemlji. Projekt su podržali i članovi međunarodnih institucija i organizacija, Tena Šimonović Einwalter, zamjeni­ca pučke pravobraniteljice i čelnica Izvršnog odbora Equinet-a, Magnus Berge, viši specijalist Međunarodne organizacije rada (Ured za Srednju i Istočnu Europu), Luca Visentini, glavni tajnik Europske konfederacije sindika­ta te Agostino Siciliano, glavni tajnik Europske federacije umirovljenika i starijih osoba.

     Konferencija je završila zanimlji­vom online predstavom „Spriječiti, a ne liječiti“ u kojoj se na dramatičan, ali i pomalo komičan način iznosi problem jaza u mirovinama između muškaraca i žena. Predstavu je reži­rao Mario Kovač, a za dramaturgiju i tekst je bila zadužena Petra Radin, dok su glumci/ce bile/i Branka Cvit- ković, Dušan Gojić, Gordana Gadžić i Mario Kovač.