UVODNA RIJEČ
Tko nam je „smjestio" Covid dodatak?!
Piše: Jasna A. Petrović
Kad Vučić već po drugi put od početka pandemije daje Covid dodatak građanima i umirovljenicima Srbije, onda hrvatska oporba govori kako je on mudar populist koji je i socijalno osjetljiv. Međutim, kad hrvatska Vlada, nakon godinu dana pritisaka umirovljeničkih udruga za isplatom takvog dodatka i hrvatskim umirovljenicima, nakon svakotjednih pregovora s umirovljenicima, konačno usvoji odluku o isplati, gle oporbe kako skače na pravedničke stražnje noge i udara po takvoj mjeri koja će makar jednokratno olakšati težak životni standard najranjivije starije populacije!
Prvi skače na noge junačke znameniti Krešimir Beljak, čelnik Hrvatske seljačke stranke, te glasno ustvrdi kako će taj dodatak dobiti ljudi s velikim njemačkim mirovinama, jer kaže da će najviši dodatak dobiti ljudi koji imaju male hrvatske, a velike inozemne mirovine, što nije točno.
S druge strane, šef Bloka Umirovljenici Zajedno Milivoj Špika putem priopćenja straši umirovljenike kako će primanjem dodatka više izgubiti nego dobiti što također nije točno.„Pitanje je koliko će umirovljenika zbog nekoliko kuna ili nekoliko stotina kuna kojima prelaze cenzus izgubiti pravo na policu dopunskog zdravstvenog ili izgubiti neka druga prava i hoće li Covid dodatak biti zaštićen od ovrha?" Sve to pita Špika koji nije primijetio kako su sve takve nevolje izpregovarane i utanačene.
Možda ćete reći da nisu namjerno preokrenuli istinu, no i onaj tko je u poslu nemaran, brat je onome koji ruši.
Treći se obznanio saborski zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika koja je dijelom sudjelovala u zahtijevanju isplate Covid dodatka, tvrdeći kako je taj iznos puno manji od onog koji je on tražio, no dopušta da će umirovljenicima koji žive od niskih mirovina barem malo pomoći?! Halo,„barem malo"? Šesto milijuna kuna i 850 tisuća umirovljenika su male brojke?
A onda Hrelja kaže kako je to sitnica jer je taj „novac ionako osiguran u proračunu, i to milijardu i 200 milijuna kuna, pa se Vlada nije pretrgnula". Drugi pak političar kaže da je to sve novac iz Europske unije, iako je to zapravo umirovljenički novac iz budžeta, namaknut većim dijelom preniskom stopom zadnjeg usklađivanja od samo pola posto. I tako se, nakon koronavirusa i cjepiva, nižu teorije zavjere i u vezi Covid dodatka.
Glupost je udaljena samo par klikova kompjutorskim mišem. Sve više ljudi vjeruje u stvari koje su se do jučer smatrale neviđenim glupostima. Nije to samo bizarno, već je i izuzetno opasno za demokraciju. A naposljetku, takve gluposti nanose i bol, nesigurnost, strah, pokreću ljude u paniku, trk, ili ih zamrznu na mjestu. Negativni pogled na život nije samo gubljenje vremena, već i ozbiljan propust biti odgovornom osobom. Dečki, saberite se i radujte se s onima kojima je Covid dodatak olakšao barem jedan dan.
Web stranice naših podružnica
KREMATORIJ RADI PUNOM PAROM
Nikad više umrlih u Zagrebu
Svima onima koji koronu i dalje ne shvaćaju ozbiljno ili se pozivaju na izjave da smrtnost u Hrvatskoj nije ništa veća nego prošle godine, pravu istinu dao je izvještaj Gradskih groblja Zagreb, u kojem je potvrđeno da je u studenom ove godine broj pokojnika u odnosu na studeni prošle godine porastao za gotovo 30 posto. No, za početak budimo do kraja jasni.
Promatrajući korona razdoblje od ožujka, kada je službeno proglašena epidemija bolesti, broj umrlih do listopada je porastao za 2,8 posto, što je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine 941 više umrlih. U listopadu 2020. broj umrlih u odnosu na isti mjesec prethodne godine porastao je za 5,8%, odnosno bilo je 253 umrlih više. Državni zavod za statistiku još nema podatke za studeni, no s obzirom na veliku smrtnost u tom mjesecu od korone, brojke mrtvih i porast će biti puno viši.
Međutim, okvirne brojke za Zagreb za studeni imamo na temelju izvještaja Gradskih groblja. U studenom je tako organiziran ispraćaj 1.141 pokojnika, bitno više nego prethodne godine, kad ih je bilo 882. Kremirano je, pak, najviše pokojnika u povijesti Krematorija, čak 671 pokojnik, dok je godinu ranije u istom mjesecu bilo 28 posto manje, 484. Ljudi se žale na predugo čekanje za kremiranje pokojnika, zbog čega su uvedeni dodatni termini za ispraćaje na grobljima Mirogoj i Miroševac. Primjerice, dnevno je na ta dva groblja bilo pet do sedam ispraćaja, a sada ih je maksimalnih 11, a s prosječnih osam ispraćaja na Krematoriju broj je narastao na 14, te su uvedeni i subotama.
Zbog porasta zahtjeva za kremi- ranjem pokojnima nabavili su i novu kremacijsku peć koja je koštala preko dva i pol milijuna kuna. I onda neki i dalje tvrde kako je korona izmišljotina.
I.K