UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

KREMATORIJ RADI PUNOM PAROM

Nikad više umrlih u Zagrebu

     Svima onima koji koronu i dalje ne shvaćaju ozbiljno ili se pozivaju na izjave da smrtnost u Hrvatskoj nije ništa veća nego prošle godine, pravu istinu dao je izvještaj Gradskih groblja Zagreb, u kojem je potvrđeno da je u studenom ove godine broj pokojnika u odnosu na studeni prošle godine porastao za gotovo 30 posto. No, za početak budimo do kraja jasni.

     Promatrajući korona razdoblje od ožujka, kada je službeno proglašena epidemija bolesti, broj umrlih do listo­pada je porastao za 2,8 posto, što je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine 941 više umrlih. U listopadu 2020. broj umrlih u odnosu na isti mje­sec prethodne godine porastao je za 5,8%, odnosno bilo je 253 umrlih više. Državni zavod za statistiku još nema podatke za studeni, no s obzirom na veliku smrtnost u tom mjesecu od korone, brojke mrtvih i porast će biti puno viši.

     Međutim, okvirne brojke za Zagreb za studeni imamo na temelju izvještaja Gradskih groblja. U studenom je tako organiziran ispraćaj 1.141 pokojnika, bitno više nego prethodne godine, kad ih je bilo 882. Kremirano je, pak, najviše pokojnika u povijesti Krematorija, čak 671 pokojnik, dok je godinu ranije u istom mjesecu bilo 28 posto manje, 484. Ljudi se žale na predugo čekanje za kremiranje pokojnika, zbog čega su uvedeni dodatni termini za ispraćaje na grobljima Mirogoj i Miroševac. Pri­mjerice, dnevno je na ta dva groblja bilo pet do sedam ispraćaja, a sada ih je maksimalnih 11, a s prosječnih osam ispraćaja na Krematoriju broj je nara­stao na 14, te su uvedeni i subotama.

Zbog porasta zahtjeva za kremi- ranjem pokojnima nabavili su i novu kremacijsku peć koja je koštala preko dva i pol milijuna kuna. I onda neki i dalje tvrde kako je korona izmišljotina.

I.K