UVODNA RIJEČ

Tko nam je „smjestio" Covid dodatak?!

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad Vučić već po drugi put od početka pandemije daje Covid dodatak građanima i umirovljenicima Srbije, onda hrvatska oporba govori kako je on mudar populist koji je i socijal­no osjetljiv. Međutim, kad hrvatska Vlada, nakon godinu dana pritisaka umirovljeničkih udruga za isplatom takvog dodatka i hrvatskim umirovljenicima, nakon svakotjednih pregovora s umi­rovljenicima, konačno usvoji odluku o isplati, gle oporbe kako skače na pravedničke stražnje noge i udara po takvoj mjeri koja će makar jednokratno olakšati težak životni standard najranjivije starije populacije!

     Prvi skače na noge junačke znameniti Krešimir Beljak, čelnik Hrvatske seljačke stranke, te glasno ustvrdi kako će taj dodatak dobiti ljudi s velikim njemačkim mirovinama, jer kaže da će najviši dodatak dobiti ljudi koji imaju male hrvatske, a velike inozemne mirovine, što nije točno.

     S druge strane, šef Bloka Umirovljenici Zajedno Milivoj Špika putem priopćenja straši umirovljenike kako će primanjem do­datka više izgubiti nego dobiti što također nije točno.„Pitanje je koliko će umirovljenika zbog nekoliko kuna ili nekoliko stotina kuna kojima prelaze cenzus izgubiti pravo na policu dopunskog zdravstvenog ili izgubiti neka druga prava i hoće li Covid dodatak biti zaštićen od ovrha?" Sve to pita Špika koji nije primijetio kako su sve takve nevolje izpregovarane i utanačene.

     Možda ćete reći da nisu namjerno preokrenuli istinu, no i onaj tko je u poslu nemaran, brat je onome koji ruši.

Treći se obznanio saborski zastupnik Hrvatske stranke umi­rovljenika koja je dijelom sudjelovala u zahtijevanju isplate Covid dodatka, tvrdeći kako je taj iznos puno manji od onog koji je on tražio, no dopušta da će umirovljenicima koji žive od niskih mi­rovina barem malo pomoći?! Halo,„barem malo"? Šesto milijuna kuna i 850 tisuća umirovljenika su male brojke?

     A onda Hrelja kaže kako je to sitnica jer je taj „novac ionako osiguran u proračunu, i to milijardu i 200 milijuna kuna, pa se Vlada nije pretrgnula". Drugi pak političar kaže da je to sve no­vac iz Europske unije, iako je to zapravo umirovljenički novac iz budžeta, namaknut većim dijelom preniskom stopom zadnjeg usklađivanja od samo pola posto. I tako se, nakon koronavirusa i cjepiva, nižu teorije zavjere i u vezi Covid dodatka.

     Glupost je udaljena samo par klikova kompjutorskim mišem. Sve više ljudi vjeruje u stvari koje su se do jučer smatrale nevi­đenim glupostima. Nije to samo bizarno, već je i izuzetno opa­sno za demokraciju. A naposljetku, takve gluposti nanose i bol, nesigurnost, strah, pokreću ljude u paniku, trk, ili ih zamrznu na mjestu. Negativni pogled na život nije samo gubljenje vremena, već i ozbiljan propust biti odgovornom osobom. Dečki, saberite se i radujte se s onima kojima je Covid dodatak olakšao barem jedan dan.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

   

SPAS ZA SIROMAŠNE STARIJE OSOBE

Kreće nacionalna naknada

     Sprvim danom 2021. godine na snagu stupa Zakon o nacionalnoj naknadi kojim će na tisuće starijih osoba starijih od 65 godina koji nisu ostvarili uvjete za mirovinu, dobiti 800 kuna mjesečne naknade. Treba naglasiti da je riječ većinom o ženama, i to iz ru­ralnih krajeva, koje zbog neprijavljenog rada u poljoprivredi i domaćinstvu ili dugotrajne nezaposlenosti nisu uspjele ostvariti pravo na mirovinu. Ta naknada isplaćivat će se u tekućem mjesecu za protekli mjesec, što znači da će prva isplata biti u veljači 2021. godine za mjesec siječanj.

     Opći uvjeti za ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu su hrvatsko državljanstvo, starosna dob od najma­ nje 65 godina i prebivalište u Republici Hrvatskoj u neprekidnom trajanju od 20 godina prije podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava.

     Također, dodatni uvjet je da osoba mora živjeti u kućanstvu u kojem su prihodi po članu obitelji niži od 800 kuna mjesečno. Dakle, ako bračni par ima jednu mirovinu višu od 1.600 kuna, ne ostvaruju pravo na ovu naknadu.

     Svi koji mogu ostvariti to pravo moraju predati za­htjev i dokumenta­ciju neposredno u najbližu područnu službu Hrvatskog zavoda za mirovin­sko osiguranje ili je poslati preporučeno poštom. Što se tiče zahtjeva, riječ je o tiskanici u kojoj se unose osnovne informacije o podno­sitelju zahtjeva i njegovom kućanstvu, ali i podatci o prihodima kućanstva, a bit će uskoro dostupna u Narodnim novinama i na mrežnim stranicama HZMO-a. U slučaju da je osoba kori­snik zajamčene minimalne naknade iz sustava socijalne skrbi ili je primatelj dosmrtnog ili doživotnog uzdržavanja, nema pravo na nacionalnu naknadu.

     U prvoj godini primjene zakona oko 19.700 korisnika/ca će primati naknadu od 800 kuna, dok su procjene da će u 1. godini taj broj narasti na 21.500. U prvoj godini troškovi isplate će iznositi oko 132 milijuna kuna, a 2022. narasti na 182 milijuna, no važno je naglasiti da će se financirati iz općih prihoda državnog proračuna, a ne iz mirovin­skog fonda.

     Nažalost, zbog prvotnog naziva „na­cionalna mirovina“ u javnosti se stvorila zabluda pa su mnogi umirovljenici tu socijalnu potporu doživjeli kao otimači­nu iz mirovinskog fonda za neradnike. Zbog toga su umirovljeničke udruge i inzistirale da se prvotni prijedlog naziva promijeni u sadašnji naziv nacionalna naknada. Taj prijedlog je prošao, ali ne i važan zahtjev da se nacionalna mirovina dostavlja poštom, što je još potrebnije u doba pandemijske krize. Tako će stari/ ce iz zabačenih krajeva morati prona­laziti načine kako da dođu do banke i podignu naknadu.

    Važno je istaknuti i da će se iznos od 800 kuna usklađivati prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena jednom godišnje, počevši od 1. siječnja 2022. godine, što znači da će taj iznos rasti u skladu sa stopom inflacije.

I. Knežević