UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

   

SPAS ZA SIROMAŠNE STARIJE OSOBE

Kreće nacionalna naknada

     Sprvim danom 2021. godine na snagu stupa Zakon o nacionalnoj naknadi kojim će na tisuće starijih osoba starijih od 65 godina koji nisu ostvarili uvjete za mirovinu, dobiti 800 kuna mjesečne naknade. Treba naglasiti da je riječ većinom o ženama, i to iz ru­ralnih krajeva, koje zbog neprijavljenog rada u poljoprivredi i domaćinstvu ili dugotrajne nezaposlenosti nisu uspjele ostvariti pravo na mirovinu. Ta naknada isplaćivat će se u tekućem mjesecu za protekli mjesec, što znači da će prva isplata biti u veljači 2021. godine za mjesec siječanj.

     Opći uvjeti za ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu su hrvatsko državljanstvo, starosna dob od najma­ nje 65 godina i prebivalište u Republici Hrvatskoj u neprekidnom trajanju od 20 godina prije podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava.

     Također, dodatni uvjet je da osoba mora živjeti u kućanstvu u kojem su prihodi po članu obitelji niži od 800 kuna mjesečno. Dakle, ako bračni par ima jednu mirovinu višu od 1.600 kuna, ne ostvaruju pravo na ovu naknadu.

     Svi koji mogu ostvariti to pravo moraju predati za­htjev i dokumenta­ciju neposredno u najbližu područnu službu Hrvatskog zavoda za mirovin­sko osiguranje ili je poslati preporučeno poštom. Što se tiče zahtjeva, riječ je o tiskanici u kojoj se unose osnovne informacije o podno­sitelju zahtjeva i njegovom kućanstvu, ali i podatci o prihodima kućanstva, a bit će uskoro dostupna u Narodnim novinama i na mrežnim stranicama HZMO-a. U slučaju da je osoba kori­snik zajamčene minimalne naknade iz sustava socijalne skrbi ili je primatelj dosmrtnog ili doživotnog uzdržavanja, nema pravo na nacionalnu naknadu.

     U prvoj godini primjene zakona oko 19.700 korisnika/ca će primati naknadu od 800 kuna, dok su procjene da će u 1. godini taj broj narasti na 21.500. U prvoj godini troškovi isplate će iznositi oko 132 milijuna kuna, a 2022. narasti na 182 milijuna, no važno je naglasiti da će se financirati iz općih prihoda državnog proračuna, a ne iz mirovin­skog fonda.

     Nažalost, zbog prvotnog naziva „na­cionalna mirovina“ u javnosti se stvorila zabluda pa su mnogi umirovljenici tu socijalnu potporu doživjeli kao otimači­nu iz mirovinskog fonda za neradnike. Zbog toga su umirovljeničke udruge i inzistirale da se prvotni prijedlog naziva promijeni u sadašnji naziv nacionalna naknada. Taj prijedlog je prošao, ali ne i važan zahtjev da se nacionalna mirovina dostavlja poštom, što je još potrebnije u doba pandemijske krize. Tako će stari/ ce iz zabačenih krajeva morati prona­laziti načine kako da dođu do banke i podignu naknadu.

    Važno je istaknuti i da će se iznos od 800 kuna usklađivati prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena jednom godišnje, počevši od 1. siječnja 2022. godine, što znači da će taj iznos rasti u skladu sa stopom inflacije.

I. Knežević