UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

PROVJERITE IMATE LI PRAVO NA BESPLATNO DOPUNSKO!

Cenzus za samca 2.047,20 kuna

 

     Šesnaestogodišnja borba umirov­ljeničkih udruga za povećanje prihodovnog cenzusa za besplat­no dopunsko osiguranje, u kojoj su umirovljeničke udruge organizirale brojna priopćenja, prosvjede pred Vladom, lobiranje u Saboru, služ­bene inicijative, a Hrvatska stranka umirovljenika i peticiju, okončana je slabašnim rezultatima, s obzirom da su umirovljeničke udruge tražile cen­zus u visini hrvatske linije siromaštva.

      Nažalost, mukotrpnim pregovorima direktno s Ministarstvom zdravstva, pa zatim i ministrom financija Mari- ćem, te na kraju s premijerom Plen- kovićem u prosincu 2019. godine, uz stalno poticanje i daljnje podsjećanje, konačno je 30. ožujka 2020. usvojen izmijenjeni Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, kojim je prihodovni cenzus od 1. svibnja pove­ćan na 2.000 kuna, odnosno 1.563,23 kuna (po članu obitelji).

Održali riječ

    Na umirovljeničkoj sceni je nastala pobuna, jer su mnogi ustvrdili kako time nitko novi neće biti oslobođen od plaćanja dopunskog. Tome u pri­log je govorila i činjenica da je još u travnju realizirano usklađivanje mi­rovina za 0,7 posto, pa se očekivalo da će i temeljem takvog mizernog povećanja neki novi umirovljenici izgubiti pravo na dopunsko na teret državnog proračuna.

Umirovljeničke udruge su zatra­žile da se na 1. sjednicu Nacional­nog vijeća stavi izviješće o primjeni izmjena Zakona i, gle čuda, pokazalo se da su u Ministarstvu zdravstva i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje održali riječ, jer od početka godine, unatoč usklađivanju mirovina, nisu nikome uskratili već postojeće besplatno dopunsko osiguranje. Da­pače, svim osiguranicima kojima je po automatizmu poslana obavijest da će izgubiti dopunsko, to je pravo u naravi zadržano.

     Tako je u svibnju izvršena revizija oko 14.000 polica te je utvrđeno da gotovo 6.000 osiguranika koji su pret­

hodno izgubili to pravo, imaju pravo biti vraćeni u sustav. Tim je izmjenama Zakona, navodi članica Nacionalnog vijeća iz HZZO-a, Morana Krušarovski, oko 20.000 tisuća siromašnih osoba ostalo ili ušlo u sustav besplatnog dopunskog osiguranja.

     S obzirom da su umirovljeničke udruge inzistirale da u Zakon uđe automatsko usklađivanje prihodovnog cenzusa svake godine, najkasnije do 30. studenoga, time se prati usklađi­vanje mirovina, tako da više nitko ne bi gubio besplatno dopunsko zato što mu je za koju kunu povećana mirovina.

Mnogi ne koriste pravo

     U HZZO su održali riječ i kad je u pitanju usklađivanje cenzusa, te je 26. studenoga Upravno vijeće donijelo Odluku o usklađivanju prihodovnog cenzusa za ostvarivanje prava na plaća­nje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz državnog proračuna u 2021. godini. To znači da je od 1. siječnja 2021. godine cenzus za člana obitelji povišen na 1.600,12 kuna, a za samca, na 2.047,20 kuna. Tako je sigurno da od početka ove godine nadalje niti jedan umirovljenik neće zbog usklađivanja mirovine izgubiti dopunsko.

     Sindikat umirovljenika i Matica umi­rovljenika su zadovoljne što je došlo i do benefita za dvadesetak tisuća si­romašnih građana, ali i dalje inzistira da se cenzus poveća na 2.710 kuna za samca, koliko ove godine iznosi hrvat­ska linija siromaštva, te da se prema tom parametru redovito usklađuje. To je svakako bolje trajno rješenje, pa se treba nadati da će vlast otvoriti srce. Istina, zbunjujući je i podatak da u evidencijama HZZO-a postoji 204.000 građana koji bi prema svojim primanji­ma mogli dobiti besplatnu policu, ali iz nepoznatog razloga to nisu učinili. Sindikat i Matica stoga planiraju po­kretanje medijske kampanje, zajedno s HZZO-om, kako bi se što više zaki­nutih građana pozvalo ostvariti svoje pravo na dopunsko na teret državnog proračuna.

J. A. Petrović