UVODNA RIJEČ

Tko nam je „smjestio" Covid dodatak?!

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad Vučić već po drugi put od početka pandemije daje Covid dodatak građanima i umirovljenicima Srbije, onda hrvatska oporba govori kako je on mudar populist koji je i socijal­no osjetljiv. Međutim, kad hrvatska Vlada, nakon godinu dana pritisaka umirovljeničkih udruga za isplatom takvog dodatka i hrvatskim umirovljenicima, nakon svakotjednih pregovora s umi­rovljenicima, konačno usvoji odluku o isplati, gle oporbe kako skače na pravedničke stražnje noge i udara po takvoj mjeri koja će makar jednokratno olakšati težak životni standard najranjivije starije populacije!

     Prvi skače na noge junačke znameniti Krešimir Beljak, čelnik Hrvatske seljačke stranke, te glasno ustvrdi kako će taj dodatak dobiti ljudi s velikim njemačkim mirovinama, jer kaže da će najviši dodatak dobiti ljudi koji imaju male hrvatske, a velike inozemne mirovine, što nije točno.

     S druge strane, šef Bloka Umirovljenici Zajedno Milivoj Špika putem priopćenja straši umirovljenike kako će primanjem do­datka više izgubiti nego dobiti što također nije točno.„Pitanje je koliko će umirovljenika zbog nekoliko kuna ili nekoliko stotina kuna kojima prelaze cenzus izgubiti pravo na policu dopunskog zdravstvenog ili izgubiti neka druga prava i hoće li Covid dodatak biti zaštićen od ovrha?" Sve to pita Špika koji nije primijetio kako su sve takve nevolje izpregovarane i utanačene.

     Možda ćete reći da nisu namjerno preokrenuli istinu, no i onaj tko je u poslu nemaran, brat je onome koji ruši.

Treći se obznanio saborski zastupnik Hrvatske stranke umi­rovljenika koja je dijelom sudjelovala u zahtijevanju isplate Covid dodatka, tvrdeći kako je taj iznos puno manji od onog koji je on tražio, no dopušta da će umirovljenicima koji žive od niskih mi­rovina barem malo pomoći?! Halo,„barem malo"? Šesto milijuna kuna i 850 tisuća umirovljenika su male brojke?

     A onda Hrelja kaže kako je to sitnica jer je taj „novac ionako osiguran u proračunu, i to milijardu i 200 milijuna kuna, pa se Vlada nije pretrgnula". Drugi pak političar kaže da je to sve no­vac iz Europske unije, iako je to zapravo umirovljenički novac iz budžeta, namaknut većim dijelom preniskom stopom zadnjeg usklađivanja od samo pola posto. I tako se, nakon koronavirusa i cjepiva, nižu teorije zavjere i u vezi Covid dodatka.

     Glupost je udaljena samo par klikova kompjutorskim mišem. Sve više ljudi vjeruje u stvari koje su se do jučer smatrale nevi­đenim glupostima. Nije to samo bizarno, već je i izuzetno opa­sno za demokraciju. A naposljetku, takve gluposti nanose i bol, nesigurnost, strah, pokreću ljude u paniku, trk, ili ih zamrznu na mjestu. Negativni pogled na život nije samo gubljenje vremena, već i ozbiljan propust biti odgovornom osobom. Dečki, saberite se i radujte se s onima kojima je Covid dodatak olakšao barem jedan dan.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

  

NACIONALNO VIJEĆE USVOJILO PROGRAM RADA

 Borba za prava umirovljenika se nastavlja

     Na 1. sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe održane 13. studenog 2020. godine putem videokonferencije su­djelovalo je dvadesetak sudionika iz ministarstava mirovinskoga sustava, socijalne politike, financija i zdrav­stva, predstavnici Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i šest predstavnika umirovljeničkih udruga, Sindikata umirovljenika i Matice.

     Glavna tema prve sjednice je bilo predstavljanje i usvajanje Programa rada Nacional­nog vijeća za umirovljenike i starije osobe za razdoblje

  1. -2024., a koji su izlaga­li svi članovi umirovljeničkih udruga, detaljno obrazloživši svoje prijedloge. Ovo je prvi put da su umirovljenici sami predložili četverogodišnji program rada, ma koliko on dijelom bio utopistički.

     U Programu je na prvom mjestu rasprava o redefiniranju modela obiteljske mirovine i proširenju kruga umirovljenika koji mogu raditi do polovice

punog radnog vremena, a predstavnici umirovljeničkih udruga su članovi radne skupine koja uskoro započinje s radom. Predviđeno je da bi se model trebao razraditi do četvrtog kvartala 2021. go­dine. Prijedlog umirovljeničkih udruga je na tragu modela Austrije, Njemačke i Slovenije, a to je da preživjeli partner može birati između opcije da dobije 85 posto mirovine preminuloga ili zadržati svoju mirovinu i dobiti npr. 20 do 50 posto mirovine preminuloga.

Ujednačiti pravo na rad

     Druga na redu je rasprava o Na­crtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom

osiguranju, u okviru kojega bi se ra­spravilo o mogućnosti promjene modela usklađivanja mirovina u korist punog iznosa povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, te o proširenju mogućnosti rada uz istodobnu isplatu mirovine za obiteljske umirovljenike, kao i ujedna­čiti pravo na rad za sve umirovljenike (puno radno vrijeme uz obustavu pola mirovine ili pola radnog vremena bez obustave mirovine). K tome traži se mogućnost isplate najniže mirovine za vrijeme zaposlenja.

     Posebno je važan zahtjev za prvu godinu rada Nacionalnog vijeća za pro­mjenu zakona kojom bi se omogućila retroaktivna isplata dodanog staža svim ženama/uzdržavateljima od po šest mjeseci po djetetu, a ne samo novou- mirovljenima. Umirovljeničke udruge inzistiraju i na dostavi mirovina i nacio­nalne naknade po zahtjevu putem pošte, zbog sve više izoliranih i nepokretnih korisnika. Također se predlaže razmatranje mogućnosti prevođenja prijevremene starosne mirovine u starosnu mirovinu po ispunjenju uvjeta. No, umirovljeničke udruge posebno zanima razmatranje učinkovitosti II. mirovinskog stupa, jer su sklone njegovoj transformaciji u do­brovoljni stup, kako je to učinjeno u većini europskih zemalja. Umirovljeničke udruge prihvaćaju razvoj dobrovoljne mirovinske štednje, ali bez poticaja od strane države.

Pravobranitelj za starije?

     Umirovljeničke udruge su zatražile da budu uključene u radnu skupinu za izradu Nacrta prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi te u skupinu za izradu Strategije socijalne skrbi za starije oso­be, te da se uvede status njegovatelja za starije osobe i za članove obitelji, kako je predviđeno još prošlom Strategijom. Poseb­no se inicira ukidanje obveze baka i djedova za plaćanje ali­mentacije za unuke, jer sve je više slučajeva prebacivanja tereta na leđa starih s niskim mirovinama.

     Traži se i propisivanje strožih kriterija za obiteljske domove te decentralizacija i jačanje socijalne inspekcije te uvođenje civilnog nadzora. Umirovljenici traže i da se u budući Zakon o zdravstvenoj zaštiti očuva model javnog zdravstva, a

     Zakon o zdravstvenom osiguranju uvede i predstavnike umirovljenika u Upravno vijeće HZZO-a. Umirovljenici traže i povećanje cenzusa za besplatno zdravstveno osiguranje na razinu linije siromaštva (2.710 kuna).    Zahtijeva se i povećanje osobnog odbitka na mirovinu na 5.000 kn, kao i ukidanje dodatnog zdravstvenog doprinosa od 1 i 3 posto. Predloženo je i više drugih prijedloga, poput ukidanja ugovora o dosmrtnom uzdržavanju te dodatnog normiranja ugovora o doživotnom uzdržavanju, zatim otvaranje mogućnosti uspostave ureda pravobranitelja za osobe starije životne dobi te izrada Deklaracije o osnovnim i neotuđivim pravima umirovljenika i osoba starije životne dobi.