UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

 

INICIATIVA SUH-a I MUH-a VLADI RH

Po hitnom postupku ograničite ovrhe za djedove i bake

„Poštovani,

Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske u uvjetima kad je 61 posto mirovina ispod hrvatske linije siromaštva od 2.710 kuna, a svaki treći umirovljenik u riziku siromaštva, protivimo se  da se u članku 173. Ovršnog zakona propisuje obveza plaćanja tri četvrtine mirovine djedova i baka za uzdržavanje njihovih unuka. Naime, stavak 2. tog članka treba promijeniti na način da za umirovljenike od ovrhe bude izuzeto tri četvrtine mirovine i za slučaj uzdržavanja.

U članku 173. stavku 2. Ovršnog zakona je propisano da:

„(2) Ako ovršenik prima plaću koja je manja od prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, od ovrhe je izuzet iznos u visini tri četvrtine plaće ovršenika, ali ne više od dvije trećine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini jedne polovine netoplaće ovršenika, osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta u kojem slučaju je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine netoplaće ovršenika.“

U članku 173. stavku 3. zajedno sa stavkom 4. Ovršnog zakona je propisano da:

„(3) Prosječna netoplaća u smislu stavka 1. ovoga članka jest prosječan iznos mjesečne netoplaće isplaćene po jednom zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, za razdoblje siječanj – kolovoz tekuće godine, koju je dužan utvrditi Državni zavod za statistiku i objaviti je u »Narodnim novinama«, najkasnije do 31. prosinca te godine. Tako utvrđeni iznos primjenjivat će se u idućoj godini.

(4) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se i na ovrhu na naknadi umjesto plaće, naknadi za skraćeno radno vrijeme, naknadi zbog umanjenja plaće, mirovini, plaći vojnih osoba te na primanja osoba u pričuvnom sastavu za vrijeme vojne službe i na drugom stalnom novčanom primanju civilnih i vojnih osoba, osim na ovrhu na primanjima iz stavaka 5. i 6. ovoga članka.“

Tako u Zakonu dolazi do izjednačavanja visine iznosa prosječne neto plaće isplaćene u Hrvatskoj (za lipanj 2020. iznosila je 6.774 kune) i mirovine koja svojom visinom ne prati prosječan iznos neto plaće isplaćene u Hrvatskoj (prosječna mirovina u lipnju iznosi 2.525 kuna, a od toga  650 tisuća umirovljenika ostvaruje manje od tog iznosa, a najnižu mirovinu prima četvrtina umirovljenika te ona u prosjeku iznosi manje od 1.700 kuna) čime se umirovljenici dovode na prosjački štap jer im se može ustegnuti tri četvrtine mirovine koja je i ovako preniska gledajući europske zemlje. Time proizlazi da bi na slučaju prosječne mirovine umirovljeniku nakon ovrhe preostalo samo 631,25 kuna. Sve je više takvih slučajeva zbog otežanih ekonomskih uvjeta i smanjene zaposlenosti, a priznat ćete da se od takvog iznosa ne može preživjeti. Napominjemo da je takvo zakonsko rješenje uvedeno za Kukuriku vlade.

Prijedlog rješenja je da se radiprisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta uvede ograničenje za uzdržavanje unuka od strane bake i djedova na način da im se usteže samo do jedne četvrtine mirovine.

Apeliramo da se naša Inicijativa uzme u razmatranje u tekućim izmjenama Ovršnih zakona i da se sačuvaju i onako niske mirovine od daljnjeg smanjenja te da se država aktivnije uključi u rješavanje pitanja uzdržavanja djece, a ne oslanjajući se na umirovljenike jer oni imaju „sigurne“ prihode. Možda sigurne, ali svakako preniske.  MOLIMO HITNO POSTUPANJE“, stoji u zajedničkoj inicijativi koja je 20. studenog 2020. godine upućena Vladi RH, a koju potpisuju predsjednica SUH-a Jasna Petrović i predsjednica MUH-a Višnja Fortuna.