UVODNA RIJEČ

Psihijatar iz kontejnera

Piše: Jasna A. Petrović

     Zove se Trpimir Glavina i predstojnik je splitske klinike za psihijatriju. On je ili lud, ili je bolestan ili je zao. Pročitajte što je rekao o starima u radijskoj emisiji U mreži Prvoga, emitiranoj na četvrtom programu HRT-a. “Današnja civilizacija, rekao bih, ima najviše problema, nažalost, sa starim ljudima i smećem, koliko god to groteskno zvučalo. Ne znamo što ćemo ni s jednima ni s drugima!”

     Na tematskoj Facebook stranici Pokret protiv siromaštva starijih osoba ovu je izjavu prokomentiralo šestotinjak pratitelja. Globalni je zaključak da je riječ o čovjeku koji je zao, iako možda nije usamljen u takvom mišljenju. Definitivno nije preporučljivo starima skončati u njegovom reciklažnom psihijatrijskom dvorištu.

     Usporedba starih ljudi i smeća možda i nije previše šokantna, jer ova zemlja nije razvila strategije, politike i mjere kojima bi obranila njihovo dostojanstvo i standard. Osim Irske, Hrvatska je najgora EU zemlja po vrednovanju starijih osoba, jer za razliku od drugih država, jedan umirovljenik vrijedi samo 38 posto radnika, koliko iznosi udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći. U Hrvatskoj je taj negativni trend opadanja realne vrijednosti mirovina čak propisan zakonom, jer se mirovine usklađuju po nepovoljnoj formuli.

     Da, stari su teret društvu, siromasi bez priznanja za svoj prosječno 32-godišnji rad i isto toliko godina punjenja državnog proračuna porezima i doprinosima. Da, stari su obezvrijeđeni, poniženi i prevareni. U zadnjih tridesetak godina se nisu gradili ni domovi umirovljenika, već se poticalo privatizaciju socijalnih usluga, bez kriterija i nadzora. Takvi su domovi naprosto spremišta potrošenih tijela, riblje konzerve u kojima su korisnici natiskani bez ikakvog poštovanja. I onda svako toliko plane neka baklja, a samo ove godine izgorjelo ih je osam, a nedavno je gorio još jedan na sjeveru Hrvatske, ali su ih pravovremeno pretovarili.

     Treba li onda kriviti tog psihijatra Glavinu i mahati mu pri­jetnjom prijave zbog govora mržnje temeljem dobi? Zašto nije reagirala Pučka pravobraniteljica koja se uporno protivi osnivanju ureda posebnog pravobranitelja za starije osobe? Možda ovom psihijatru samo treba psihijatar? Ili je on ipak samo glasnogovornik većinskog društvenog stava, bez srama i etike?    Njegova usporedba starih ljudi i smeća je slika njegove kulture i ljudskosti, ali i društvenog motrišta ojačanog pandemijom. Zbog starih se, a ne zbog pandemije, ne može živjeti normalno?!

     Psihijatar Glavina, poručuju stari kroz brojne komentare njegovog javnog ispada, trebao bi se pogledati u ogledalo, pa će vidjeti - cijeli deponij. I da, točno je da je veliki društveni problem suočiti se sa starenjem stanovništva, ali i odstranjiva­njem i recikliranjem smeća. No, pored brige o starcima i smeću, možda nam je prioritet riješiti se budala, na vlasti i pri vlasti.

 


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

RASTE SIROMAŠTVO STARIJIH

Obrok od plastičnih boca

 

     Dok najveću stopu izloženosti siromaštvu u Europskoj uniji imaju djeca, Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja članica u kojoj su najugroženije starije osobe, i to osobito žene. Razlog tomu je visina mirovina, koja predstavlja glavni izvor dohotka za umirovljenike. Dovoljno je reći da udjel prosječne mirovine u prosječ­noj plaći u Hrvatskoj (podaci za kolovoz 2020.) iznosi 38 posto, te je nakon Irske najgori u Uniji.

     U Europskoj uniji je godine 2019. 22.5 posto djece mlađe od 18 godina bilo izloženo riziku bijede, dok je siromaštvo prijetnja tek za 18 posto starijih od 65 godina. Takav europski trend i prosjek ne vrijedi za Hrvatsku.

     U listopadu 2020. godine Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je svoje izvješće „Pokaza­telji siromaštva i socijalne isključenosti u 2019. godini". U medijima je glavna vijest bila je da je posljednjih godina stopa rizika od siromaštva u neprekidnom padu. I dok je to istina gledajući cjelokupnu populaciju, podaci koje se odnose samo na starije od 65 godina, pričaju potpuno drukčioju priču. Naime, 2014. godine stopa ri­zika od siromaštva za tu populaciju iznosila je 23,1 posto, 2018. godine iznosila je 28,1 posto, da bi 2019. porasla na 30,1 posto.     Gledajući po spolu, 24,9 posto muškaraca i 33,6 posto žena starijih od 65 potonuli su u siromaštvo. Trendovi su jasni: siromaštvo u Hrvatskoj je sve više ženskog spola i starije dobi.

     Gledajući samo umirovljeničku populaciju, stopa rizika od siromaštva 2014. godine iznosila je 18,9 posto, 2018. godine 24,6 posto, a za prošlu godinu je narasla na 26,1 posto. DZS je ustanovio i novu liniju siromaštva, koja iznosi 2.710 kuna, što znači da više od 700 tisuća, od­nosno 61 posto hrvatskih umirovljenika prima mirovinu nižu od tog iznosa. Prosječna miro­vina iznosi 2.560 kuna, no realniji pokazatelj je medijalna mirovina koja iznosi 2.330 kuna, odnosno 50 posto umirovljenika ima mirovinu nižu od tog iznosa.

Kava za ljudska prava

     O siromaštvu ugroženih skupina pa tako i starijih osoba bilo je govora na online događaju „Kava za ljudska prava - Utjecaj koronavirusa na najranjivije: Kako zaštititi socijalna prava?", koju je organizirao ured Pučke pravobraniteljice 20. listopada 2020. povodom Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva i socijalne isklju­čenosti. Na „kavici" su sudjelovali i predstavnici umirovljeničkih udruga.

     „Stopa rizika od siromaštva starijih osoba porasla je s 28 na 30 posto. To je 20 tisuća novih siromašnih umirovljenika, a još je alarmantnij podatak za osobe koje žive same, jer je njih 50 posto u riziku od siromaštva'', kazala je Pučka pravobra- niteljica Lora Vidović.

     Tih 50 posto osoba starijih od 65 godina koje žive same su velikom većinom žene, koje imaju duži životni vijek, te su nakon smrti partnera ostavljene da preživljavaju sa svojom mirovinom, ili mizernom obiteljskom mirovinom, prema kojoj dobivaju 70 posto partnerove mirovine. Zbog toga Sindikat umirovljenika već godinama upozorava i zahti­jeva promjenu modela obiteljskih mirovina, a ova Vlada je pristala da se osnuje Radna skupina za preispitivanje modela obiteljskih mirovina. Umirovljeničke udruge će kroz nju pokušati ostvariti svoje zahtjeve, a to je da da osoba ima dvije opcije, da umjesto dosadašnjih 70 posto prima 85 posto mirovine preminulog supružnika, ili da uz svoju mirovinu prima i 20 do 50 posto mirovine premi­nulog supružnika, ovisno o visini prihoda koju ostvaruje. Vjerujemo li da je to moguće?

Vatrogasne mjere

     Renata Sabljar Dračevac, predsjednica Saborskog od­bora za zdravstvo i socijalnu politiku na„online kavi" je kazala kako Vlada želi unaprijediti sustav socijalne skrbi, pa je u pripremi novi zakon kojim bi se povećala visina i obuhvat korištenja socijalnih naknada te dostupnost so­cijalnih usluga, a Vlada je osigurala i dodatna sredstva za korisnike zajamčene minimalne naknade.

     Iako se na prvu čini da je riječ o pomaku, jer su se našla dodatna sredstva za najsiromašnije, riječ je zapra­vo o saniranju požara, buktinje siromaštva starijih koja je sve veća. Umjesto širenja socijalne pomoći, treba pronaći način kako povećati mirovine pa će se time i smanjiti broj socijalnih slučajeva.

     Predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske Višnja Fortuna je u svom obraćanju kazala kako se pomak defi­nitivno dogodio za starije od 65 koji nisu ostvarili pravo na mirovinu, a od 1. siječnja 2021. će primati nacionalnu naknadu u iznosu od 800 kuna mjesečno. No, zatim je navela i brojnu problematiku koja se tiče starijih osoba i umirovljenika, a koja je još više došla do izražaja tije­kom pandemije koronavirusa. Socijalna isključenost, pad standarda, zelenaški krediti, ugovori o doživotnom i do- smrtnom uzdržavanju, a posebno su, naglasila je Fortuna, nastradale osobe smještene u domovima za starije koje su bile u izolaciji, umirale od virusa, ali i umirale u požarima zbog nepažnje. Izrazila je nadu da će novi ministar kako je obećao osigurati dovoljan broj inspektora i da će se proširiti smještani kapaciteti.

Filet kao snoviđenje

     Predstavnik Sindikata umirovljenika Hrvatske Igor Kne­žević je pak kazao kako je trenutna formula usklađivanja mirovina loša te da će životni standard umirovljenika i dalje padati. Istaknuo je da je problem što Hrvatska nema nikakve ozbiljne strategije protiv siromaštva umirovljenika i starijih osoba, niti se to spominje u političkom javnom govoru kao relevantan prioritet. Znajući koliko će velik biti financijski udar na umirovljeničku populaciju zbog krize uzrokovane pandemijom koronavirusa, SUH i MUH su po­četkom travnja 2020. uputili otvoreno pismo hrvatskoj Vladi sa zahtjevom da se za vrijeme trajanja pandemije isplaćuje solidarni dodatak na mirovine umirovljenicima, no taj zahtjev je totalno ignoriran.

     Knežević je dodao kako je Hrvatska svoje krizne mjere usmjerila samo na pomoć ugroženim radnim mjestima, ne i umirovljenicima i starijim osobama, uz iznimku da su prihvatili da 50.000 umirovljenika bude izuzeto od plaćanja ovrha na šest mjeseci, što je, nažalost, završilo. Kakav je odnos države prema umirovljenicima govori i činjenica da potpore za očuvanje radnih mjesta nisu davane i za umirovljenike koji rade do polovice radnog vremena, zbog čega je u jeku korona krize broj zaposlenih umirovljenika pao za više od 600.

     Podaci DZS kažu kako je u prvih devet mjeseci ove godine hrana poskupila 2,4 posto (mirovine rasle 2,1 posto), s tim da je voće poskupilo 10,9 posto, meso 5,9 posto, mineral­na vodi i sokovi 3,6 posto, a kruh jedan posto. Po indeksu troškova života, Hrvatska je na ljestvici najskupljih zemalja skočila za 15 mjesta, s 56. na kojem je bila sredinom proš­le godine, na 41. mjesto među 135 zemalja sredinom ove godine. Zanimljivo je da     Hrvati plaćaju pileće filete, jaja i govedinu skuplje nego Nijemci, Česi, Slovenci, Finci, Kana­đani, Amerikanci.. .Po cijeni pilećih fileta smo šesti u svijetu, po cijenama sira domaće proizvodnje na 19. smo mjestu, po cijenama riže na 20. mjestu, jaja na 23., dok po cijenama govedine držimo 24. mjesto u svijetu. Sramota, Hrvatska!

     Jedino što se isplati jesti u Hrvatskoj je kruh, jer štruca od pola kilograma bijelog kruha košta 0,93 eura u prosjeku, te smo po toj cijeni na sredini ljestvice. Da je Marija An- toaneta živa možda bi Hrvatima poručila: „Pa što hoćete, ne morate jesti kolače, imate kruh". Zapravo, Vlada upravo tako i komunicira s hrvatskom javnošću, a starije osobe k tome i ignorira. Ostaje tek na obećanju kako će se mirovine nastaviti redovito isplaćivati, a siromaštvo starijih i dalje rasti. A obroci pribavljati od plastičnih boca i ostataka iz kontejnera.