UVODNA RIJEČ

Tko nam je „smjestio" Covid dodatak?!

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad Vučić već po drugi put od početka pandemije daje Covid dodatak građanima i umirovljenicima Srbije, onda hrvatska oporba govori kako je on mudar populist koji je i socijal­no osjetljiv. Međutim, kad hrvatska Vlada, nakon godinu dana pritisaka umirovljeničkih udruga za isplatom takvog dodatka i hrvatskim umirovljenicima, nakon svakotjednih pregovora s umi­rovljenicima, konačno usvoji odluku o isplati, gle oporbe kako skače na pravedničke stražnje noge i udara po takvoj mjeri koja će makar jednokratno olakšati težak životni standard najranjivije starije populacije!

     Prvi skače na noge junačke znameniti Krešimir Beljak, čelnik Hrvatske seljačke stranke, te glasno ustvrdi kako će taj dodatak dobiti ljudi s velikim njemačkim mirovinama, jer kaže da će najviši dodatak dobiti ljudi koji imaju male hrvatske, a velike inozemne mirovine, što nije točno.

     S druge strane, šef Bloka Umirovljenici Zajedno Milivoj Špika putem priopćenja straši umirovljenike kako će primanjem do­datka više izgubiti nego dobiti što također nije točno.„Pitanje je koliko će umirovljenika zbog nekoliko kuna ili nekoliko stotina kuna kojima prelaze cenzus izgubiti pravo na policu dopunskog zdravstvenog ili izgubiti neka druga prava i hoće li Covid dodatak biti zaštićen od ovrha?" Sve to pita Špika koji nije primijetio kako su sve takve nevolje izpregovarane i utanačene.

     Možda ćete reći da nisu namjerno preokrenuli istinu, no i onaj tko je u poslu nemaran, brat je onome koji ruši.

Treći se obznanio saborski zastupnik Hrvatske stranke umi­rovljenika koja je dijelom sudjelovala u zahtijevanju isplate Covid dodatka, tvrdeći kako je taj iznos puno manji od onog koji je on tražio, no dopušta da će umirovljenicima koji žive od niskih mi­rovina barem malo pomoći?! Halo,„barem malo"? Šesto milijuna kuna i 850 tisuća umirovljenika su male brojke?

     A onda Hrelja kaže kako je to sitnica jer je taj „novac ionako osiguran u proračunu, i to milijardu i 200 milijuna kuna, pa se Vlada nije pretrgnula". Drugi pak političar kaže da je to sve no­vac iz Europske unije, iako je to zapravo umirovljenički novac iz budžeta, namaknut većim dijelom preniskom stopom zadnjeg usklađivanja od samo pola posto. I tako se, nakon koronavirusa i cjepiva, nižu teorije zavjere i u vezi Covid dodatka.

     Glupost je udaljena samo par klikova kompjutorskim mišem. Sve više ljudi vjeruje u stvari koje su se do jučer smatrale nevi­đenim glupostima. Nije to samo bizarno, već je i izuzetno opa­sno za demokraciju. A naposljetku, takve gluposti nanose i bol, nesigurnost, strah, pokreću ljude u paniku, trk, ili ih zamrznu na mjestu. Negativni pogled na život nije samo gubljenje vremena, već i ozbiljan propust biti odgovornom osobom. Dečki, saberite se i radujte se s onima kojima je Covid dodatak olakšao barem jedan dan.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

ZAJEDNIČKO PRIOPĆENJE SUH-A I MUH-A

Umirovljeničke udruge protiv predloženih izmjena i dopuna Ovršnog zakona

      „Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske izražavaju zabrinutost zbog neproduljivanja moratorija na ovrhe, s obzirom da je moratorij završio u trenutku kad se situacija oko pandemije koronavirusa pogoršava te raste broj zaraženih. Umirovljeničke udruge još prije su javno zatražile da se moratorij na ovrhe obustavi najmanje do trenutka usvajanja novog Ovršnog zakona. Nažalost, ne samo da to nije učinjeno, već je na javno savjetovanje stavljen Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, s konačnim prijedlogom Zakona, kojim se predlažu sporadične izmjene.

     SUH i MUH se protive većini predloženih izmjena i dopuna jer je riječ o necjelovitom, štetnom i parcijalnom rješenju problema s ovrhama. Naime, Vlada je imala šest mjeseci za pripremu i donošenje jedne humanije i koherentnije politike vezano za ovrhe, no na kraju je učinila vrlo malo. Od stupanja na snagu prvog Ovršnog zakona iz 1996. godine pa do danas ovršni sustav doživio je čak 25 izmjena te i dalje nema zadovoljavajućeg rješenja. U 2019. je pripreman dugo očekivani novi Ovršni zakon koji je bio inovativniji i koji je trebao prenijeti, između ostalog,  postupak ovrhe na sudbenu vlast i humanizirati položaj ovršenika, no to je iz nepoznatih razloga propušteno.

     Stoga su umirovljeničke udruge u javno savjetovanje uputile svoje prijedloge, koji bi se trebali ugraditi u novi Ovršni zakon.

     SUH i MUH predlažu da se ovršenim građanima omogući prvo isplata glavnice duga, a tek onda kamata, jer u protivnom nikada neće otplatiti dug, pošto on neprekidno raste. Predlažu i  da se uvede pravo otpisa dugova koji ukupno iznose najviše do iznosa od 10.000 kuna, i to osobama težeg imovnog stanja, u prvom redu osobama koje nisu u mogućnosti vraćati svoja dugovanja bez ugrožavanja svoje egzistencije i narušavanja kvalitete života, a to su upravo umirovljenici.

     Uz zakonske propise da se ne može ovršiti više od jedne četvrtine prihoda umirovljeničke udruge traže da se kao univerzalna granica ispod koje se neće provoditi ovršavanje uvede hrvatska linija siromaštva (Državni zavod za statistiku, 2020. – 2.710 kuna). Većina umirovljenika može samo sanjati o tom iznosu, jer ih više od 700.000 (61 posto) preživljava s manje, dakle žive u siromaštvu, a ovrhom opterećene mirovine dovode umirovljenike s ovako malim mirovinama na rub gladi.

     Vrlo bitno je i onemogućiti ovršavanje cijele mirovine onim starijim građanima koji su od strane lihvarskih subjekata nagovoreni osobno potpisati izjave da im se usteže mirovina do punog iznosa, već ustega mora biti za sve ograničena na četvrtinu prihoda, odnosno do hrvatske linije siromaštva.

     Umirovljeničke udruge predlažu i donošenje zakona o reguliranju djelovanja Agencija za naplatu potraživanja jer njihovo postupanje narušava privatnost i dostojanstvo te dovodi do psihičkih smetnji; primjerice agencije su i za vrijeme moratorija „napadale“ ovršenike da podmire dugovanja.

     Iz SUH-a i MUH-a navode kako je najvažnije ovršni postupak s bilježnika preseliti na postupanje isključivo sudovima, kako je to regulirano u većini demokratski uređenih zemalja. Uz to, potrebno je ovršne postupke učiniti transparentnima i ubrzati ih, te bitno pojeftiniti, što je Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, s konačnim prijedlogom Zakona tek manjim dijelom učinjeno.

     Umirovljeničke udruge se, nadalje, protive iseljavanju starijih osoba iz jedinog doma samo u zimskim mjesecima, već presuda o iseljavanju treba biti strogo individualizirana te onemogućena bez osiguravanja zamjenskog smještaja od strane lokalne zajednice.

     Napominjemo kako u Hrvatskoj živi gotovo 850 tisuća građana starijih od 65 godina, a stopa rizika od siromaštva te dobne skupine je čak 30,1 posto, u odnosu na 18,3% kod opće populacije, dok su u najtežoj situaciji samci u dobi 65+ (50,3%). Prosječna mirovina u srpnju ove godine iznosila je 2.525 kuna, što čini 37,4 posto prosječne neto plaće. Ovršni su propisi, kakvi su danas, presuda na dosmrtno ropstvo starijim osobama, kao i velika vjerojatnost da će izgubiti jedini krov nad glavom. Umirovljeničke udruge očekuju da će nadležno Ministarstvo i Vlada poduzeti sve potrebno da se zaustavi stampedo siromašenja ovršenih građana“, stoji u priopćenju kojeg su 23. listopada 2020. godine u medije uputile predsjednica MUH-a Višnja Fortuna i predsjednica SUH-a Jasna Petrović.