UVODNA RIJEČ

Psihijatar iz kontejnera

Piše: Jasna A. Petrović

     Zove se Trpimir Glavina i predstojnik je splitske klinike za psihijatriju. On je ili lud, ili je bolestan ili je zao. Pročitajte što je rekao o starima u radijskoj emisiji U mreži Prvoga, emitiranoj na četvrtom programu HRT-a. “Današnja civilizacija, rekao bih, ima najviše problema, nažalost, sa starim ljudima i smećem, koliko god to groteskno zvučalo. Ne znamo što ćemo ni s jednima ni s drugima!”

     Na tematskoj Facebook stranici Pokret protiv siromaštva starijih osoba ovu je izjavu prokomentiralo šestotinjak pratitelja. Globalni je zaključak da je riječ o čovjeku koji je zao, iako možda nije usamljen u takvom mišljenju. Definitivno nije preporučljivo starima skončati u njegovom reciklažnom psihijatrijskom dvorištu.

     Usporedba starih ljudi i smeća možda i nije previše šokantna, jer ova zemlja nije razvila strategije, politike i mjere kojima bi obranila njihovo dostojanstvo i standard. Osim Irske, Hrvatska je najgora EU zemlja po vrednovanju starijih osoba, jer za razliku od drugih država, jedan umirovljenik vrijedi samo 38 posto radnika, koliko iznosi udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći. U Hrvatskoj je taj negativni trend opadanja realne vrijednosti mirovina čak propisan zakonom, jer se mirovine usklađuju po nepovoljnoj formuli.

     Da, stari su teret društvu, siromasi bez priznanja za svoj prosječno 32-godišnji rad i isto toliko godina punjenja državnog proračuna porezima i doprinosima. Da, stari su obezvrijeđeni, poniženi i prevareni. U zadnjih tridesetak godina se nisu gradili ni domovi umirovljenika, već se poticalo privatizaciju socijalnih usluga, bez kriterija i nadzora. Takvi su domovi naprosto spremišta potrošenih tijela, riblje konzerve u kojima su korisnici natiskani bez ikakvog poštovanja. I onda svako toliko plane neka baklja, a samo ove godine izgorjelo ih je osam, a nedavno je gorio još jedan na sjeveru Hrvatske, ali su ih pravovremeno pretovarili.

     Treba li onda kriviti tog psihijatra Glavinu i mahati mu pri­jetnjom prijave zbog govora mržnje temeljem dobi? Zašto nije reagirala Pučka pravobraniteljica koja se uporno protivi osnivanju ureda posebnog pravobranitelja za starije osobe? Možda ovom psihijatru samo treba psihijatar? Ili je on ipak samo glasnogovornik većinskog društvenog stava, bez srama i etike?    Njegova usporedba starih ljudi i smeća je slika njegove kulture i ljudskosti, ali i društvenog motrišta ojačanog pandemijom. Zbog starih se, a ne zbog pandemije, ne može živjeti normalno?!

     Psihijatar Glavina, poručuju stari kroz brojne komentare njegovog javnog ispada, trebao bi se pogledati u ogledalo, pa će vidjeti - cijeli deponij. I da, točno je da je veliki društveni problem suočiti se sa starenjem stanovništva, ali i odstranjiva­njem i recikliranjem smeća. No, pored brige o starcima i smeću, možda nam je prioritet riješiti se budala, na vlasti i pri vlasti.

 


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  

NIKAD NIJE KASNO POČETI 

Starite radosno s tjelovježbom

 

     Uglavnom zbog toga što se proces starenja smatra kao neka noćna mora, traganje za izvorom mladosti je sve­opći san. Svakako, razni aspekti procesa starenja potko­pavaju ili barem smanjuju izglede za vitalan, dug i zdrav život. Međutim, dok za neke starjeti znači ozljede, bolest i sporo umiranje, za druge ono može donijeti veselje i radost onog neuhvatljivog što se zove mudrost.

     Najviše upozorenja koja nam već godinama upućuju me­dicinski stručnjacije to da što smo više deblji, tim smo više skloni degenerativnim i kroničnim bolestima, kao što su še­ćerna bolest, srčana oboljenja i rak, ali i COVID-19. Važnost preventivnih mjera za očuvanje zdravlja potvrdili su i podržali medicinski krugovi. Još samo da su se stručnjaci malo više po­trudili i bolje educirali populaciju o ulozi tjelovježbe i ispravne prehrane u sprečavanju bolesti - puno se raznih patnji moglo izbjeći.

Recept za uspjeh

     Znanstvenici diljem svijeta stalno pružaju dokaze da tje­lovježba nije samo djelotvorna obrana protiv bolesti, nego i prirodna obrana od starenja. Aktivni stil života zaista je ključ za duži i zdraviji život. I budući da sjedeći način života i sta­renje donose sa sobom slabljenje elastičnosti kože, mišićne snage, koordinacije, opadanje stvaranja testosterona i slablje­nje funkcije tjelesnih stanica, što prije počnete nešto aktivno raditi, tim bolje za vas.

     Dr. George Sheehan, poznati američki kardiolog, obavio je ispitivanje u kojem je usporedio od 53 do 65 godina stare spor­taše, netrenirane muškarce iste dobi i trenirane mlade sporta­še. Aktivni sportaši pokazali su potrošnju kisika 20 do 30 posto veću nego što je bila kod netreniranih osoba. Istovremeno su pokazali pad te potrošnje od svega pet posto u 10 godina, što je skoro upola manje nego što je prosječni pad kod muškaraca starijih od 25 godina. Također, ti su muškarci imali potrošnju kisika koja je bila 50 posto veća nego kod onih koji su nekad bili trkači-šampioni, ali koji su prestali trenirati prije 20 godina.

Naporom do zdravlja

    Studije poput ove upućuju na sljedeće: nikad nije kasno početi se baviti sportsko-rekreativnim aktivnostima pa tako ni u starosti. Postoji mnogo toga što možete učiniti za sebe kako biste usporili proces starenja. Razumljivo, to zahtijeva napor. U stanovitom smislu to je taj napor koji nas održava zdravim, jer kad se dovoljno brinemo o tome da učinimo nešto pozitivno za svoje zdravlje, mi neizbježno činimo nešto pozitivno u vezi našeg životnog stila.

Godine koje prolaze mogu vas pretvoriti u krhku, slabašnu i neotpornu staru osobu ili, pak, mogu vas pretvorili u novu osobu, s puno kondicije. Na vama je da izaberete. Prema tome, zašto ne biste izabrali najviše koristi od onoga što imate i bili maksimalno zdravi i mladi za svoje godine.

dr. Ivo Belan