UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  

KAKO NAUČITI SVOJA PRAVA

Ne budi žrtva prijevare

 

     UPravnom savjetovalištu Sindikata umirovljenika Hrvatske, koje je započelo s radom još davne 1999. godine, a od 2016. je upisano u Registar pružatelja primarne pravne pomoći, dnevno dolaze ili nazivaju starije osobe koje traže hitne savjete o svojim pravi­ma. Najčešće se pomoć traži prekasno, kad su pogreške već učinjene, potpisani štetni ugovori o dosmrtnom ili doživot­nom uzdržavanju. Da su znali svoja pra­va, da li bi drukčije postupili? Svakako bi, jer bi barem mogli birati ili osvijestiti što žele učiniti, koje su njihove potrebe i kako ih zaštititi. Pamtimo kako su, osim jednog člana obitelji koji navuče stariju osobu na potpisivanje npr. dosmrtnog ugovora, česti slučajevi davanja jedine nekretnine u zamjenu za smještaj u obi­teljskom domu. Toje naprosto gotovo svakidašnja praksa, krcata loših slučaje­va i tužnih posljedica.

Radionice u četiri grada

     Kako to spriječiti? Sindikat umirov­ljenika Hrvatske je to pokušao uz pot­poru Ministarstva za demografiju, obi­telj, mlade i socijalnu politiku projektom „Umrežavanje pravde za starije osobe", na način da je, među ostalim, kroz regi­onalne interaktivne radionice, održane u četiri grada, educirano 85 aktivista. Time su aktivisti pripremljeni za daljnji rad sa starijim osobama, kako bi pota­knuli osvješćivanje o njihovim pravima i obvezama, osobito glede ugovora o uzdržavanju.

     Održane su tako četiri regionalne interaktivne radionice Pravnog savjeto­vališta SUH-a u Zagrebu, Đakovu, Medulinu i Splitu u organizaciji tamošnjih podružnica SUH-a. Tema radionica su bili «Ugovori o doživotnom i dosmrt­nom uzdržavanju - Ima li alternative?«, a voditelji su bili pravni savjetnici Ante Kuprešak i Sunčica Polovina Jurca.

     Svaka interaktivna radionica je uključivala projekciju prezentacije koja je sadržavala osnovne podatke o temi radionice, razlikovanje ugovora o do- smrtnom i doživotnom uzdržavanju, prikaz slučajeva iz prakse i prikaz alter­nativa sklapanju ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju. Radionice su izvođene na način da su prisutni mogli u svako doba postaviti pitanje vezano za tematiku radionice, iznijeti svoja zapa­žanja i davati prijedloge, odnosno kon­cipirane na način da potakne raspravu. Uz niz pitanja o ugovorima o uzdržava­nju, pravni stručnjaci su odgovarali i na opća pravna pitanja zainteresiranih.

Ideje za daljnje inicijative SUH-a

Za svaku radionicu je ispunjena lista prisutnih i podijeljeni su evaluacijski listići koje su prisutni anonimno popu­njavali, a zagrebački i splitski sudionici su radionicama dali ocjenu 4,8, dok su đakovački dali 4,6, a medulinski - 4,5. Visoke ocjene za visok stupanj zadovolj­stva dvosatnim radom!

     Bilježena su pitanja prisutnih i na temelju neposrednog kontakta i pre­gledom evaluacijskih listića utvrđeni su glavni prijepori i nedoumice koje se tiču projektne teme, a koji će poslužiti u izra­di i razradi daljnjih aktivnosti i inicijativa SUH-a prema nadležnim institucijama, a sve u cilju poboljšanja položaja umirov­ljenika i osoba starije životne dobi.

     Uz interaktivne radionice izrađenje edukativni letak informativnog karakte­ra u 10.000 primjeraka kojim se upućuju građani starije životne dobi na kontakte Pravnog savjetovališta SUH-a u vezi s potpisivanjem ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju.

     Projektom je zbog pandemije koronavirusom i prostornih mogućnosti domaćina sudjelovalo 85 osoba u če­tiri grada neposredno na radionicama; 1.000-1.500 osoba podjelom letaka te kroz umirovljeničke medije još preko desetak tisuća osoba. U sklopu projekta tiskani su članci u mjesečniku SUH-a „Glas umirovljenika" u kojima je obrađi­vana tematika projekta i popraćen pri­kaz održanih radionica.

Uspješno ostvaren cilj

      Projektom je ojačan i rad Pravnog savjetovališta SUH-a, što je provede­no zapošljavanjem mlade pravnice na određeno vrijeme. Ostvarena je i pre­poznatljivost u medijima, zahvaljuju­ći objavljivanju članaka u mjesečniku Glasa umirovljenika u sklopu projekta, na web stranici Sindikata umirovljenika Hrvatske te tematskoj Facebook stranici Pokret protiv siromaštva starijih osoba te se na taj način unaprijedila kvaliteta života starijih osoba, stvoreni su predu­vjeti za informiranje i podizanje razine svijesti o pravima starijih osoba osobito glede raspolaganja imovinom.

     Cilj ovog projekta je ispunjen jer se postigla veća informiranost i upućenost starijih osoba i članova obitelji u njiho­va prava; bolja informiranost javnosti o potrebi zaštite i sprječavanja prijevara, zloporabe, zanemarivanja i zlostavljanja starijih osoba, što je vidljivo iz evaluacij­skih listića u kojima su sva četiri grada obuhvaćena projektom sudionici s od­ličnom ocjenom ocijenili korisnost radi­onice, prezentaciju glavne teme, ideju projekta, mogućnost neposrednog od­govora na pitanja te pokazali zaintere­siranost da sudjeluju na novoj radionici/ tribini SUH-a. Ipak, to je tek mali korak u velikim potrebama za informiranjem i edukacijom o ugovorima o uzdržavanju i mogućim zlouporabama.

Sunčica Polovina Jurca