UVODNA RIJEČ
Nemao pa nemao
Piše: Jasna A. Petrović
Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mnoge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si prethodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Višnja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.
No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada nemaju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio davati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Njima se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugradio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.
Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvatsko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina. Nećemo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i znali. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale. Možda je najbolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabogda nemao pa nemao.
Web stranice naših podružnica
KAKO NAUČITI SVOJA PRAVA
Ne budi žrtva prijevare
UPravnom savjetovalištu Sindikata umirovljenika Hrvatske, koje je započelo s radom još davne 1999. godine, a od 2016. je upisano u Registar pružatelja primarne pravne pomoći, dnevno dolaze ili nazivaju starije osobe koje traže hitne savjete o svojim pravima. Najčešće se pomoć traži prekasno, kad su pogreške već učinjene, potpisani štetni ugovori o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju. Da su znali svoja prava, da li bi drukčije postupili? Svakako bi, jer bi barem mogli birati ili osvijestiti što žele učiniti, koje su njihove potrebe i kako ih zaštititi. Pamtimo kako su, osim jednog člana obitelji koji navuče stariju osobu na potpisivanje npr. dosmrtnog ugovora, česti slučajevi davanja jedine nekretnine u zamjenu za smještaj u obiteljskom domu. Toje naprosto gotovo svakidašnja praksa, krcata loših slučajeva i tužnih posljedica.
Radionice u četiri grada
Kako to spriječiti? Sindikat umirovljenika Hrvatske je to pokušao uz potporu Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku projektom „Umrežavanje pravde za starije osobe", na način da je, među ostalim, kroz regionalne interaktivne radionice, održane u četiri grada, educirano 85 aktivista. Time su aktivisti pripremljeni za daljnji rad sa starijim osobama, kako bi potaknuli osvješćivanje o njihovim pravima i obvezama, osobito glede ugovora o uzdržavanju.
Održane su tako četiri regionalne interaktivne radionice Pravnog savjetovališta SUH-a u Zagrebu, Đakovu, Medulinu i Splitu u organizaciji tamošnjih podružnica SUH-a. Tema radionica su bili «Ugovori o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju - Ima li alternative?«, a voditelji su bili pravni savjetnici Ante Kuprešak i Sunčica Polovina Jurca.
Svaka interaktivna radionica je uključivala projekciju prezentacije koja je sadržavala osnovne podatke o temi radionice, razlikovanje ugovora o do- smrtnom i doživotnom uzdržavanju, prikaz slučajeva iz prakse i prikaz alternativa sklapanju ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju. Radionice su izvođene na način da su prisutni mogli u svako doba postaviti pitanje vezano za tematiku radionice, iznijeti svoja zapažanja i davati prijedloge, odnosno koncipirane na način da potakne raspravu. Uz niz pitanja o ugovorima o uzdržavanju, pravni stručnjaci su odgovarali i na opća pravna pitanja zainteresiranih.
Ideje za daljnje inicijative SUH-a
Za svaku radionicu je ispunjena lista prisutnih i podijeljeni su evaluacijski listići koje su prisutni anonimno popunjavali, a zagrebački i splitski sudionici su radionicama dali ocjenu 4,8, dok su đakovački dali 4,6, a medulinski - 4,5. Visoke ocjene za visok stupanj zadovoljstva dvosatnim radom!
Bilježena su pitanja prisutnih i na temelju neposrednog kontakta i pregledom evaluacijskih listića utvrđeni su glavni prijepori i nedoumice koje se tiču projektne teme, a koji će poslužiti u izradi i razradi daljnjih aktivnosti i inicijativa SUH-a prema nadležnim institucijama, a sve u cilju poboljšanja položaja umirovljenika i osoba starije životne dobi.
Uz interaktivne radionice izrađenje edukativni letak informativnog karaktera u 10.000 primjeraka kojim se upućuju građani starije životne dobi na kontakte Pravnog savjetovališta SUH-a u vezi s potpisivanjem ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju.
Projektom je zbog pandemije koronavirusom i prostornih mogućnosti domaćina sudjelovalo 85 osoba u četiri grada neposredno na radionicama; 1.000-1.500 osoba podjelom letaka te kroz umirovljeničke medije još preko desetak tisuća osoba. U sklopu projekta tiskani su članci u mjesečniku SUH-a „Glas umirovljenika" u kojima je obrađivana tematika projekta i popraćen prikaz održanih radionica.
Uspješno ostvaren cilj
Projektom je ojačan i rad Pravnog savjetovališta SUH-a, što je provedeno zapošljavanjem mlade pravnice na određeno vrijeme. Ostvarena je i prepoznatljivost u medijima, zahvaljujući objavljivanju članaka u mjesečniku Glasa umirovljenika u sklopu projekta, na web stranici Sindikata umirovljenika Hrvatske te tematskoj Facebook stranici Pokret protiv siromaštva starijih osoba te se na taj način unaprijedila kvaliteta života starijih osoba, stvoreni su preduvjeti za informiranje i podizanje razine svijesti o pravima starijih osoba osobito glede raspolaganja imovinom.
Cilj ovog projekta je ispunjen jer se postigla veća informiranost i upućenost starijih osoba i članova obitelji u njihova prava; bolja informiranost javnosti o potrebi zaštite i sprječavanja prijevara, zloporabe, zanemarivanja i zlostavljanja starijih osoba, što je vidljivo iz evaluacijskih listića u kojima su sva četiri grada obuhvaćena projektom sudionici s odličnom ocjenom ocijenili korisnost radionice, prezentaciju glavne teme, ideju projekta, mogućnost neposrednog odgovora na pitanja te pokazali zainteresiranost da sudjeluju na novoj radionici/ tribini SUH-a. Ipak, to je tek mali korak u velikim potrebama za informiranjem i edukacijom o ugovorima o uzdržavanju i mogućim zlouporabama.
Sunčica Polovina Jurca