UVODNA RIJEČ

Psihijatar iz kontejnera

Piše: Jasna A. Petrović

     Zove se Trpimir Glavina i predstojnik je splitske klinike za psihijatriju. On je ili lud, ili je bolestan ili je zao. Pročitajte što je rekao o starima u radijskoj emisiji U mreži Prvoga, emitiranoj na četvrtom programu HRT-a. “Današnja civilizacija, rekao bih, ima najviše problema, nažalost, sa starim ljudima i smećem, koliko god to groteskno zvučalo. Ne znamo što ćemo ni s jednima ni s drugima!”

     Na tematskoj Facebook stranici Pokret protiv siromaštva starijih osoba ovu je izjavu prokomentiralo šestotinjak pratitelja. Globalni je zaključak da je riječ o čovjeku koji je zao, iako možda nije usamljen u takvom mišljenju. Definitivno nije preporučljivo starima skončati u njegovom reciklažnom psihijatrijskom dvorištu.

     Usporedba starih ljudi i smeća možda i nije previše šokantna, jer ova zemlja nije razvila strategije, politike i mjere kojima bi obranila njihovo dostojanstvo i standard. Osim Irske, Hrvatska je najgora EU zemlja po vrednovanju starijih osoba, jer za razliku od drugih država, jedan umirovljenik vrijedi samo 38 posto radnika, koliko iznosi udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći. U Hrvatskoj je taj negativni trend opadanja realne vrijednosti mirovina čak propisan zakonom, jer se mirovine usklađuju po nepovoljnoj formuli.

     Da, stari su teret društvu, siromasi bez priznanja za svoj prosječno 32-godišnji rad i isto toliko godina punjenja državnog proračuna porezima i doprinosima. Da, stari su obezvrijeđeni, poniženi i prevareni. U zadnjih tridesetak godina se nisu gradili ni domovi umirovljenika, već se poticalo privatizaciju socijalnih usluga, bez kriterija i nadzora. Takvi su domovi naprosto spremišta potrošenih tijela, riblje konzerve u kojima su korisnici natiskani bez ikakvog poštovanja. I onda svako toliko plane neka baklja, a samo ove godine izgorjelo ih je osam, a nedavno je gorio još jedan na sjeveru Hrvatske, ali su ih pravovremeno pretovarili.

     Treba li onda kriviti tog psihijatra Glavinu i mahati mu pri­jetnjom prijave zbog govora mržnje temeljem dobi? Zašto nije reagirala Pučka pravobraniteljica koja se uporno protivi osnivanju ureda posebnog pravobranitelja za starije osobe? Možda ovom psihijatru samo treba psihijatar? Ili je on ipak samo glasnogovornik većinskog društvenog stava, bez srama i etike?    Njegova usporedba starih ljudi i smeća je slika njegove kulture i ljudskosti, ali i društvenog motrišta ojačanog pandemijom. Zbog starih se, a ne zbog pandemije, ne može živjeti normalno?!

     Psihijatar Glavina, poručuju stari kroz brojne komentare njegovog javnog ispada, trebao bi se pogledati u ogledalo, pa će vidjeti - cijeli deponij. I da, točno je da je veliki društveni problem suočiti se sa starenjem stanovništva, ali i odstranjiva­njem i recikliranjem smeća. No, pored brige o starcima i smeću, možda nam je prioritet riješiti se budala, na vlasti i pri vlasti.

 


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

KONSTITUIRANO NACIONALNO VIJEĆE

Podrška zahtjevima umirovljenika

 

     U povodu Međunarodnog dana starijih osoba 1. listopada 2020. u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike održana je konstituirajuća sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe na kojoj je za predsjed­nicu u sljedećem mandatu izabrana predsjednica Sindikata umirovljeni­ka Hrvatske Jasna A. Petrović, a za potpredsjednicu državna tajnica Ministarstva Majda Burić.

     Na sjednici se članovima uvodno obratio ministar Josip Aladrović te istaknuo kako se Međunarodni dan starijih osoba obilježava prvenstveno radi suočavanja zajednice s izazovima starenja stanovništva u 21. stoljeću i podizanja svijesti o problemima s kojima se starije osobe svakodnevno susreću. Obnavljanjem Vijeća Vlada RH pokazala je da ne bježi od proble­ma koji muče umirovljenike, već želi nastavak dijaloga i njihovo sustavno rješavanje, te će snažno stajati uz rad Vijeća pružajući svu potrebnu podršku.

     “Naš interes i cilj je uspostavi­ti neku vrstu socijalnog dijaloga s umirovljenicima što bi trebalo ima­ti za cilj poboljšanje i unaprjeđenje mirovinskog sustava i sustava soci­jalne skrbi i svih onih sustava koji se brinu o starijima. Siguran sam da ćemo u konstruktivnom dijalogu doći do ciljeva i da ćemo relativno brzo imati nekakve konkretne rezultate", poručio je Aladrović.

Loša prognoza za starije

     Na sjednici je usvojen Poslovnik o radu Vijeća, a nakon toga je predstav­ljen rad Povjerenstva za sprječavanje

suzbijanja epidemije Covid-19 nad starijim osobama i osobama iz dru­gih ranjivih skupina. Profesor prim. dr.sc. Branko Kolarić, koordinator tog Povjerenstva, kazao je kako je kro­nološka dob najznačajniji prediktor teške kliničke slike i smrtnog ishoda korone. Naglasio je kako starije osobe u institucijama imaju lošiju prognozu od osoba iste dobi i komorbiditeta izvan institucija. Kolarić drži da je jako pozitivan pokazatelj kako je le- talitet u domovima 23 posto, dok je u EU prosječno dvostruko veći, što pripisuje našim dobrim programima zaštite.     Predstavnici umirovljenika su napomenuli kako se predložene mjere odnose poglavito na starije osobe u institucionalnom smještaju, a koje čine samo nešto malo više od dva posto starijih osoba od 65 godina, te izrazile nadu kako će se jednako ozbiljno razraditi mjere za preostalih 98 posto starijih osoba.

     Na zahtjev umirovljeničkih udru­ga SUH-a i MUH-a, Katarina Lipa iz Državnog zavoda za statistiku je op­širno prezentirala novu metodologiju izračuna plaća, koja je imala utjecaja na novi način izračuna usklađivanja mirovina. Petrović je naglasila kako iz Državnog zavoda smatraju da su time što su u trećem mjesecu stavili obavijest o promjeni metodologije na dno svoje web stranice - izvršili svoju zadaću pravodobnosti i tran- sparentnosti u informiranju, ali to nije tako, jer je stvorena zabuna među umirovljenicima koji su smatrali da su prema staroj metodologiji trebali dobiti povećanje od oko tri posto, a ne samo 1,41 posto. No, prema raču­nici statističara da nije bilo promjene

metodologije, stopa usklađivanja mi­rovina bi iznosila samo 1,2 posto. Zaključak je Nacionalnog vijeća da se ubuduće poradi na pravovremenosti i transparentnosti informiranja u tom segmentu.

Kada nove obiteljske mirovine?

     Pod razno je između ostalog do­govoreno da se što prije obnovi i nastavi rad radne skupine za izradu novog modela obiteljskih mirovina te da se pokrene rasprava o novom modelu usklađivanja mirovina. „Mi tražimo da se smanji tempo opadanja realne vrijednosti mirovine u odnosu na plaće. U srpnju je udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći bio 37,44 posto, što je najniže u Europskoj uniji", zaključila je Petrović.

     Na zahtjev umirovljeničkih pred­stavnika u Nacionalnom vijeću, za sljedeću sjednicu od strane HZZO-a i Ministarstva zdravstva treba se pre­zentirati analiza učinka povećanja cenzusa dopunskog zdravstvenog osiguranja od 1. svibnja ove godine, jer pokazatelji ukazuju na daljnji pad broja građana kojima se dopunsko osiguranje namiruje iz državnog proračuna.

     Također, očekuje se informacija o načinu spuštanja vlasničkih prava nad javnim domovima na županije. Na kraju je predloženo i prihvaće­no da se do 15. listopada dostave prijedlozi svih članova Nacionalnog vijeća za budući program rada. Slje­deća sjednica očekuje se početkom studenog.