UVODNA RIJEČ

Tko nam je „smjestio" Covid dodatak?!

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad Vučić već po drugi put od početka pandemije daje Covid dodatak građanima i umirovljenicima Srbije, onda hrvatska oporba govori kako je on mudar populist koji je i socijal­no osjetljiv. Međutim, kad hrvatska Vlada, nakon godinu dana pritisaka umirovljeničkih udruga za isplatom takvog dodatka i hrvatskim umirovljenicima, nakon svakotjednih pregovora s umi­rovljenicima, konačno usvoji odluku o isplati, gle oporbe kako skače na pravedničke stražnje noge i udara po takvoj mjeri koja će makar jednokratno olakšati težak životni standard najranjivije starije populacije!

     Prvi skače na noge junačke znameniti Krešimir Beljak, čelnik Hrvatske seljačke stranke, te glasno ustvrdi kako će taj dodatak dobiti ljudi s velikim njemačkim mirovinama, jer kaže da će najviši dodatak dobiti ljudi koji imaju male hrvatske, a velike inozemne mirovine, što nije točno.

     S druge strane, šef Bloka Umirovljenici Zajedno Milivoj Špika putem priopćenja straši umirovljenike kako će primanjem do­datka više izgubiti nego dobiti što također nije točno.„Pitanje je koliko će umirovljenika zbog nekoliko kuna ili nekoliko stotina kuna kojima prelaze cenzus izgubiti pravo na policu dopunskog zdravstvenog ili izgubiti neka druga prava i hoće li Covid dodatak biti zaštićen od ovrha?" Sve to pita Špika koji nije primijetio kako su sve takve nevolje izpregovarane i utanačene.

     Možda ćete reći da nisu namjerno preokrenuli istinu, no i onaj tko je u poslu nemaran, brat je onome koji ruši.

Treći se obznanio saborski zastupnik Hrvatske stranke umi­rovljenika koja je dijelom sudjelovala u zahtijevanju isplate Covid dodatka, tvrdeći kako je taj iznos puno manji od onog koji je on tražio, no dopušta da će umirovljenicima koji žive od niskih mi­rovina barem malo pomoći?! Halo,„barem malo"? Šesto milijuna kuna i 850 tisuća umirovljenika su male brojke?

     A onda Hrelja kaže kako je to sitnica jer je taj „novac ionako osiguran u proračunu, i to milijardu i 200 milijuna kuna, pa se Vlada nije pretrgnula". Drugi pak političar kaže da je to sve no­vac iz Europske unije, iako je to zapravo umirovljenički novac iz budžeta, namaknut većim dijelom preniskom stopom zadnjeg usklađivanja od samo pola posto. I tako se, nakon koronavirusa i cjepiva, nižu teorije zavjere i u vezi Covid dodatka.

     Glupost je udaljena samo par klikova kompjutorskim mišem. Sve više ljudi vjeruje u stvari koje su se do jučer smatrale nevi­đenim glupostima. Nije to samo bizarno, već je i izuzetno opa­sno za demokraciju. A naposljetku, takve gluposti nanose i bol, nesigurnost, strah, pokreću ljude u paniku, trk, ili ih zamrznu na mjestu. Negativni pogled na život nije samo gubljenje vremena, već i ozbiljan propust biti odgovornom osobom. Dečki, saberite se i radujte se s onima kojima je Covid dodatak olakšao barem jedan dan.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  

SPORAZUM O SOCIJALNOM PARTNERSTVU UMIROVLJENIKA I VLADE

Nova stranica dijaloga

 

     Na inicijativu umirovljeničkih udru­ga, u prostorijama Vlade je 21. rujna 2020. potpisan Sporazum o osnivanju Nacionalnog vijeća za umirovljenike i sta­rije osobe kao savjetodavnog tijela Vlade koje o pitanjima iz područja mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, socijalne politike i zaštite starijih osoba donosi zaključke i mišljenja Vladi, u duhu partnerstva i su­radnje. Supotpisnice premijeru Andreju Plenkoviću su bile predsjednice Sindikata umirovljenika Hrvatske i Matice umirov­ljenika Hrvatske, Jasna A. Petrović i Višnja Fortuna.

     Premijer Andrej Plenković je u uvodnoj riječi poručio kako isplata mirovina nije upitna te istaknuo da je prioritet povećanje njihovog iznosa za 10 posto do kraja man­data ove Vlade, što drži kao jasnu poruku o nakani zaštite umirovljenika. Premijer je naglasio postojanje uspješne suradnje s Maticom i Sindikatom te rekao da je Vla­da u skladu s gospodarskim i financijskim mogućnostima i do sada nastojala prihva­titi sve što je bilo korisno i dobro i za to je kao primjer naveo dijalog o cenzusu za dopunsko zdravstveno osiguranje. Kao korisnu mjeru naveo je proširenje kruga umirovljenika koji mogu raditi uz isplatu mirovine, kao i uvođenje primjerenijeg načina usklađivanja mirovina.

     „Rezultati su vidljivi jer u ovom trenutku ima 15.500 umirovljenika koji rade. Dakle, ta mjera je polučila efekt", ocijenio je. Naveo je i da je, u složenim uvjetima izazvanima epidemijom koronavirusa, osigurana redo­vita isplata i usklađivanje mirovina, koje su od 1. siječnja usklađene za 0,7 posto te od 1. srpnja za 1,41 posto, a usklađivanje dva puta godišnje će i dalje biti nastavljeno.

     Plenković je naglasio kako je neupitan i utjecaj duljeg ostanka u svijetu rada na visinu mirovine jer samo dužim stažem možemo osigurati veće mirovine. Naveo je podatak kako danas prosječna starosna mirovina za 40 godina mirovinskog sta­ža, što je on nazvao punim stažem, iznosi 4.669 kuna. Njegove su riječi na društvenim mrežama izazvale negodovanje brojnih umirovljenika, jer, kao što je naglasila Jasna A. Petrović, više od 700.000 umirovljenika, odnosno 61 posto, imaju mirovine niže od 2.710 kuna, koliko trenutno iznosi hrvatska linija siromaštva. Podatak koji je premijeru pribavilo resorno ministarstvo odnosi se na samo osam posto svih umirovljenika koliko ih ima prosječno više od 42 godine radnog staža, a to doista nije relevantna osnova za uopćene ocjene.

     Višnja Fortuna je izrazila zadovoljstvo radom Vijeća u prethodnom mandatu te uputila zahvalu premijeru jer je vrlo brzo supotpisan sporazum o nastavku rada u novom mandatu. „Sporazum otvara novu stranicu socijalnog dijaloga Vlade i umirovljenika i njihovih udruga", rekla je Fortuna, uvjerena da će novo Vijeće na­praviti iskorak na obostrano zadovoljstvo, posebno umirovljenika.

     Jasna A. Petrović je upozorila da će ovaj mandat Vlade, uz mnoge poteškoće poput koronavirusa, biti obilježen i siro­maštvom starijih osoba jer ono buja, pa će to morati biti na dnevnom redu Naci­onalnog vijeća, ali i Vlade u predstojećem mandatu, izrazivši nadu da će se "mnoge stvari uspjeti pomaknuti, poboljšati, prije svega pitanje obiteljskih i najnižih mirovi­na i općeg siromaštva, osobito samačkih domaćinstava".

     Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović izjavio je nakon potpisivanja sporazuma kako rad Vijeća dugoročno pridonosi kvaliteti života umirovljenika i starijih osoba.