UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  

SPORAZUM O SOCIJALNOM PARTNERSTVU UMIROVLJENIKA I VLADE

Nova stranica dijaloga

 

     Na inicijativu umirovljeničkih udru­ga, u prostorijama Vlade je 21. rujna 2020. potpisan Sporazum o osnivanju Nacionalnog vijeća za umirovljenike i sta­rije osobe kao savjetodavnog tijela Vlade koje o pitanjima iz područja mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, socijalne politike i zaštite starijih osoba donosi zaključke i mišljenja Vladi, u duhu partnerstva i su­radnje. Supotpisnice premijeru Andreju Plenkoviću su bile predsjednice Sindikata umirovljenika Hrvatske i Matice umirov­ljenika Hrvatske, Jasna A. Petrović i Višnja Fortuna.

     Premijer Andrej Plenković je u uvodnoj riječi poručio kako isplata mirovina nije upitna te istaknuo da je prioritet povećanje njihovog iznosa za 10 posto do kraja man­data ove Vlade, što drži kao jasnu poruku o nakani zaštite umirovljenika. Premijer je naglasio postojanje uspješne suradnje s Maticom i Sindikatom te rekao da je Vla­da u skladu s gospodarskim i financijskim mogućnostima i do sada nastojala prihva­titi sve što je bilo korisno i dobro i za to je kao primjer naveo dijalog o cenzusu za dopunsko zdravstveno osiguranje. Kao korisnu mjeru naveo je proširenje kruga umirovljenika koji mogu raditi uz isplatu mirovine, kao i uvođenje primjerenijeg načina usklađivanja mirovina.

     „Rezultati su vidljivi jer u ovom trenutku ima 15.500 umirovljenika koji rade. Dakle, ta mjera je polučila efekt", ocijenio je. Naveo je i da je, u složenim uvjetima izazvanima epidemijom koronavirusa, osigurana redo­vita isplata i usklađivanje mirovina, koje su od 1. siječnja usklađene za 0,7 posto te od 1. srpnja za 1,41 posto, a usklađivanje dva puta godišnje će i dalje biti nastavljeno.

     Plenković je naglasio kako je neupitan i utjecaj duljeg ostanka u svijetu rada na visinu mirovine jer samo dužim stažem možemo osigurati veće mirovine. Naveo je podatak kako danas prosječna starosna mirovina za 40 godina mirovinskog sta­ža, što je on nazvao punim stažem, iznosi 4.669 kuna. Njegove su riječi na društvenim mrežama izazvale negodovanje brojnih umirovljenika, jer, kao što je naglasila Jasna A. Petrović, više od 700.000 umirovljenika, odnosno 61 posto, imaju mirovine niže od 2.710 kuna, koliko trenutno iznosi hrvatska linija siromaštva. Podatak koji je premijeru pribavilo resorno ministarstvo odnosi se na samo osam posto svih umirovljenika koliko ih ima prosječno više od 42 godine radnog staža, a to doista nije relevantna osnova za uopćene ocjene.

     Višnja Fortuna je izrazila zadovoljstvo radom Vijeća u prethodnom mandatu te uputila zahvalu premijeru jer je vrlo brzo supotpisan sporazum o nastavku rada u novom mandatu. „Sporazum otvara novu stranicu socijalnog dijaloga Vlade i umirovljenika i njihovih udruga", rekla je Fortuna, uvjerena da će novo Vijeće na­praviti iskorak na obostrano zadovoljstvo, posebno umirovljenika.

     Jasna A. Petrović je upozorila da će ovaj mandat Vlade, uz mnoge poteškoće poput koronavirusa, biti obilježen i siro­maštvom starijih osoba jer ono buja, pa će to morati biti na dnevnom redu Naci­onalnog vijeća, ali i Vlade u predstojećem mandatu, izrazivši nadu da će se "mnoge stvari uspjeti pomaknuti, poboljšati, prije svega pitanje obiteljskih i najnižih mirovi­na i općeg siromaštva, osobito samačkih domaćinstava".

     Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović izjavio je nakon potpisivanja sporazuma kako rad Vijeća dugoročno pridonosi kvaliteti života umirovljenika i starijih osoba.