UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

KONSTITUIRAJUĆA SJEDNICA NACIONALNOG VIJEĆA

Umirovljeničke udruge iznijele svoje zahtjeve

 

     U četvrtak, 1. listopada 2020. godine, na Međunarodni dan starijih osoba, u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike održana je konstituirajuća sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe na kojoj je za predsjednicu u sljedećem mandatu izabrana predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrović, a za potpredsjednicu državna tajnica Ministarstva rada Majda Burić.

     Na sjednici je na početku usvojen Poslovnik o radu Vijeća. Nakon toga je predstavljen rad i rezultati Povjerenstva za sprječavanje suzbijanja epidemije Covid-19 nad starijim osobama i osobama iz drugih ranjivih skupina. Prezentaciju je održao prof.prim.dr.sc. Branko Kolarić, koordinator tog Povjerenstva. Jedina opaska predstavnika umirovljenika je bila da se predložene mjere odnose poglavito na starije osobe u institucionalnom smještaju, a koje čine samo nešto malo više od dva posto starijih osoba od 65 godina.

     Na zahtjev umirovljeničkih udruga SUH-a i MUH-a, Katarina Lipa iz Državnog zavoda za statistiku je opširno prezentirala novu metodologiju izračuna plaća, koja je imala utjecaj na novi način izračuna usklađivanja mirovina. S obzirom da je ovo pitanje unijelo zabunu u starijoj populaciji zaključak je Nacionalnog vijeća da se ubuduće poradi na pravovremenosti i transparentnosti informiranja u tom segmentu.

     Pod razno je između ostalog dogovoreno da se što prije obnovi i nastavi rad radne skupine za izradu novog modela obiteljskih mirovina te da se pokrene rasprava o novom modelu usklađivanja mirovina. Na zahtjev umirovljeničkih predstavnika u Nacionalnom vijeću, za sljedeću sjednicu od strane HZZO-a i Ministarstva zdravstva bi se trebala prezentirati analiza učinka povećanja cenzusa dopunskog zdravstvenog osiguranja od 1. svibnja ove godine.

     Također, očekuje se informacija o načinu spuštanja vlasničkih prava nad javnim domovima na županije. Na kraju je predloženo i prihvaćeno da se do 15. listopada dostave prijedlozi svih članova Nacionalnog vijeća za program rada. Sljedeća sjednica očekuje se početkom studenog.