UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

SUH I MUH S PLENKOVIĆEM

Nastavlja se socijalni dijalog s umirovljenicima

 

     Premijer Andrej Plenković je 21. rujna 2020. prilikom potpisivanja Sporazuma o osnivanju Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe poručio kako isplata mirovina nije upitna te istaknuo da je prioritet povećanje njihovog iznosa za 10 posto do kraja mandata Vlade.
          - To je vrlo jasna poruka Vlade zaštiti umirovljenika, poručio je premijer Andrej Plenković na potpisivanju Sporazuma u Banskim dvorima s predsjednicom Matice umirovljenika Hrvatske Višnjom Fortunom i predsjednicom Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasnom A. Petrović. Vijeće je savjetodavno tijelo Vlade koje o pitanjima iz područja mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, socijalne politike i zaštite starijih osoba donosi zaključke i mišljenja Vladi, u duhu partnerstva i suradnje.

     Sporazumom se osniva Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe, kao savjetodavno tijelo Vlade koje o pitanjima iz područja mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, socijalne politike i zaštite starijih osoba donosi zaključke i mišljenja Vladi, u duhu partnerstva i suradnje.

     Premijer Plenković je istaknuo uspješnu suradnju s Maticom i Sindikatom te rekao da je Vlada u skladu s gospodarskim i financijskim mogućnostima nastojala prihvatiti sve što je bilo korisno i dobro i za to naveo dijalog o cenzusu za dopunsko zdravstveno osiguranje. Istaknuo je i proširenje kruga umirovljenika koji mogu raditi uz istovremenu isplatu mirovine, kao i uvođenje primjerenijeg načina usklađivanja mirovina.

- Rezultati su vidljivi prema zadnjim podacima, koji kontinuirano variraju, u ovom trenutku ima 15.500 umirovljenika koji, uz to što primaju mirovinu, i rade. Dakle, ta mjera je polučila efekt, ocijenio je. Naveo je i da je, u složenim uvjetima izazvanima epidemijom koronavirusa, osigurana redovita isplata i usklađivanje mirovina, koje su od 1. siječnja usklađene za 0,7 posto te od 1. srpnja za 1,41 posto. "Tako će biti i u budućnosti", naglasio je uz poruku o neupitnosti isplate mirovina.

     Bitno je istaknuti utjecaj duljeg ostanka u svijetu rada na visinu mirovine jer samo dužim stažem možemo osigurati veće mirovine, rekao je te naveo da danas prosječna starosna mirovina za 40 godina mirovinskog staža, odnosno za puni radni staž, iznosi 4.669 kuna. Premijer je uvjeren da će kroz rad Vijeća u novom mandatu napraviti dodatne iskorake te naveo prioritete Vlade, a prvi  je "povećanje mirovina za 10 posto do kraja mandata". Podsjetio je da je Vlada u prethodnom mandatu povećala mirovine za oko 12 posto, plus najniže mirovine za dodatnih tri posto.

     Predsjednica Matice umirovljenika istaknula je zadovoljstvo radom Vijeća u prethodnom mandatu te uputila zahvalu premijeru jer vrlo brzo potpisan sporazum o nastavku rada u novom mandatu.

- Sporazum otvara novu stranicu socijalnog dijaloga Vlade i umirovljenika i njihovih udruga, rekla je Fortuna, uvjerena da će novo Vijeće napraviti iskorak na obostrano zadovoljstvo, posebno umirovljenika.

     Predsjednica Sindikata umirovljenika upozorila je da će ovaj mandat Vlade, uz mnoge poteškoće poput koronavirusa, biti obilježen i siromaštvom starijih osoba jer, upozorila je,  61 posto mirovina niže je od hrvatske linije siromaštva.

- I to će, očito, biti na dnevnom redu ovog Nacionalnog vijeća, ali i Vade u predstojećem mandatu, ustvrdila je Petrović koja se nada da će se "mnoge stvari uspjeti pomaknuti, poboljšati, prije svega pitanje obiteljskih i najnižih mirovina i općeg siromaštva, osobito samaca, samačkih domaćinstava".

     Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović izjavio je nakon potpisivanja sporazuma kako rad Vijeća dugoročno pridonosi kvaliteti života umirovljenika i starijih osoba.

- Drago mi je što započinjemo s radom vrlo brzo, zbog svega onoga što se događa trenutno i vezano uz COVID-19. Sigurno će biti zanimljiva jesen i u kontekstu mirovinskog i zdravstvenog osiguranja starijih osoba te njihove zaštite - što kroz domove umirovljenika, što generalno starije populacije - te očekujem intenzivne razgovore i kvalitetne teme za raspravu, rekao je.