UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

SPLIT: RADIONICA O UZDRŽAVANJU

Ima li alternative?

 

     U sklopu projekta „Umrežavanje pravde za starije osobe" u surad­nji s Ministarstvom demografi­je, obitelji, mladih i socijalne politike pravni savjetnici su održali posljednju u nizu projektnih radionica u Podruž­nici Sinidikata umirovljenika u Splitu 10. srpnja 2020. godine pred dvadese­tak okupljenih. Nakon uspješnih radi­onica u Zagrebu, Đakovu i Osijeku, i u Splitu je održana radionica o opasno­stima potpisivanja ugovora o doži­votnom i dosmrtnom uzdržavanju te mogućim alternativama. Interaktivnu radionicu su vodili pravni savjetnik Ante Kuprešak iz Pravnog savjetova­lišta SuH-a i pravnica SUH-a Sunčica Polovina Jurca.

     Pravni savjetnik Anto Kuprešak je objasnio razliku između ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdrža­vanju te koje opasnosti postoje kod sklapanja ugovora o dosmrtnom uz­državanju i zašto SUH ne preporučuje sklapanje takvog ugovora. Sunčica Polovina Jurca je prikazala slučajeve u kojima su starije osobe bile ošte­ćene nakon potpisivanja ugovora, jer davaoci uzdržavanja nisu ispunjavali svoje obveze prema primateljima uz­državanja.

     U ugodnoj atmosferi povela se rasprava i otvorila su se brojna pita­nja od strane sudionika, a na koja su odgovarali pravni stručnjaci SUH-a. Prisutne su posebno zanimale alter­native ugovorima o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju - kao što su npr. kupoprodajni i darovni ugovori s pravom plodouživanja te kako se isti sklapaju.

     Radionica je odlično ocijenjena od strane sudionika, a to se vidjelo i iz brojnih pitanja u neformalnom dru­ženju koje je uslijedilo uz osvježenje, i to u odličnoj organizaciji splitske po­družnice SUH-a.

Sa splitskom radionicom je uspješ­no zaključen edukativni ciklus sufi­nanciran od Ministarstva za demogra­fiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, a kojima se kroz bolju informiranost poboljšava položaj osoba starije život­ne dobi i umirovljenika.

Sunčica Polovina Jurca