UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

SPLIT: RADIONICA O UZDRŽAVANJU

Ima li alternative?

 

     U sklopu projekta „Umrežavanje pravde za starije osobe" u surad­nji s Ministarstvom demografi­je, obitelji, mladih i socijalne politike pravni savjetnici su održali posljednju u nizu projektnih radionica u Podruž­nici Sinidikata umirovljenika u Splitu 10. srpnja 2020. godine pred dvadese­tak okupljenih. Nakon uspješnih radi­onica u Zagrebu, Đakovu i Osijeku, i u Splitu je održana radionica o opasno­stima potpisivanja ugovora o doži­votnom i dosmrtnom uzdržavanju te mogućim alternativama. Interaktivnu radionicu su vodili pravni savjetnik Ante Kuprešak iz Pravnog savjetova­lišta SuH-a i pravnica SUH-a Sunčica Polovina Jurca.

     Pravni savjetnik Anto Kuprešak je objasnio razliku između ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdrža­vanju te koje opasnosti postoje kod sklapanja ugovora o dosmrtnom uz­državanju i zašto SUH ne preporučuje sklapanje takvog ugovora. Sunčica Polovina Jurca je prikazala slučajeve u kojima su starije osobe bile ošte­ćene nakon potpisivanja ugovora, jer davaoci uzdržavanja nisu ispunjavali svoje obveze prema primateljima uz­državanja.

     U ugodnoj atmosferi povela se rasprava i otvorila su se brojna pita­nja od strane sudionika, a na koja su odgovarali pravni stručnjaci SUH-a. Prisutne su posebno zanimale alter­native ugovorima o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju - kao što su npr. kupoprodajni i darovni ugovori s pravom plodouživanja te kako se isti sklapaju.

     Radionica je odlično ocijenjena od strane sudionika, a to se vidjelo i iz brojnih pitanja u neformalnom dru­ženju koje je uslijedilo uz osvježenje, i to u odličnoj organizaciji splitske po­družnice SUH-a.

Sa splitskom radionicom je uspješ­no zaključen edukativni ciklus sufi­nanciran od Ministarstva za demogra­fiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, a kojima se kroz bolju informiranost poboljšava položaj osoba starije život­ne dobi i umirovljenika.

Sunčica Polovina Jurca