UVODNA RIJEČ
„Sitnica" kao Golijat
Piše: Jasna A. Petrović
Kad 86-godišnja umirovljenica iz Istre pokuša doći do informacije kako kao invalidna osoba dođe do svoje mirovine, nema nikoga tko bi joj odgovorio na kontakt telefonu OTP banke. Kada, pak, novinari pokušaju pribaviti pojašnjenje od bankarske aristokracije, odgovaraju im u maniri Marije Antoanete koja je gladnom narodu preporučila da, ako nemaju kruha, jedu kolače.
OTP je ljubazno odgovorio: „Kontakt telefon je u potpunosti besplatan i klijenti nemaju nikakve dodatne troškove zbog čekanja. Ukoliko klijentica nije u mogućnosti čekati, postoji mogućnost i slanja upita na mail This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. . Nadam se da smo pomogli”, vele bankari. Kakav beskrupulozan savjet Golijata 86-godišnjakinji!
Već četiri godine Sindikat umirovljenika inzistira da se onima koji to žele mirovina dostavlja besplatno i putem pošte. Oni koji je hoće dobivati preko banke, neka čekaju jednom mjesečno u korona redovima. No, kako s onima koji su prestari, prebolesni ili prenemoćni da bi odlazili u banke, ili banke nema na dohvatu pješice - a javnog prijevoza nema, ili žive na planini ili u udaljenom gradu? Ništa, odgovara vlast. To je sitnica.
Zanimljivo kako je to pravo ukinuo još ministar Mirando Mrsić, a stari-novi ministar Aladrović nije taj nehumani propis ispravio, unatoč stalnim inicijativama Sindikata umirovljenika. Jedan je poslušao banke da se mirovine umirovljenima nakon 1. siječnja 2014. dostavljaju samo putem banaka, a drugi se ne bi htio bosti s rogatima. Jer to je, valjda, sitnica.
Sada u doba korone još je više umirovljenika koji ne mogu doći do svojih mirovina. Katkad i samo zbog straha da stoje u redovima, jer ih bole kukovi i koljena, jer nemaju nikoga od povjerenja tko bi im podizao mirovinu, jer se njihov glas ne čuje. I taj problem je ministru sitnica, a umirovljenicima Golijat, Filistejac visok 292,5 cm u oklopu od 60 kg. To je teret bankarske premoći, podložnosti političke vlasti i umirovljeničke nemoći.
Kroz sitnice vidiš koliko je nekome stalo do tebe. Vladajuća ekipa je pokazala, kao i dvije prethodne, da im nije stalo do umirovljenika. Jer, najbolja je vlast ona koja je učinila svoj narod sretnim i u sitnicama, a osobito one koji su najslabiji. Vlast koja nije filistarska i ograničena vlastitom moći.
Web stranice naših podružnica
SKANDALOZNO ZAKIDANJE UMIROVLJENIKA
Bez prava na istinu
Oko posljednjeg usklađivanja mirovina izbio je pravi skandal. Naime, član Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe Željko Šemper je objavio svoje računice predviđajući kako će drugo ovogodišnje usklađivanje iznositi čak tri posto. Na opću radost umirovljenika!
I onda je je iz HZMO-a došla najava kako će drugo godišnje usklađivanje mirovina iznositi samo 1,41 posto. Nakon toga su članovi Upravnog vijeća HZMO-a dobili poziv na elektronsku sjednicu za 28. kolovoza, i to bez suvislog obrazloženja koje prilažu prijedlogu povećanja AVM.
Na zahtjev umirovljeničkih udruga i javnosti Državni zavod za statistiku je u priopćenju od 20. kolovoza 2020. godine objavio kako je bruto plaća za drugo polugodište 2019. godine iznosila 8.992 kune, no problem je što su u svom priopćenju još u veljači ove godine naveli da je ta plaća iznosila 8.796 kuna. K tome, da je doista iznosila 8.992 kune, tada je rast mirovina u prvom ovogodišnjem usklađivanju umjesto 0,7 posto trebao iznositi 2,25 posto.
Socijalna neosjetljivost DZS
Do promjene je navodno došlo jer je Državni zavod za statistiku u ožujku promijenio metodologiju izračuna bruto plaća, prema smjernicama Eurostata. O tome statističari nisu na vrijeme informirali ni HZMO, niti javnost, što je stvorilo ozbiljne tektonske poremećaje. Naime, da do promjene metodologije nije došlo, umirovljenici bi u drugom ovogodišnjem izračunu dobili oko tri posto povećanja mirovina, a ne samo 1,41 posto. I DZS i HZMO su pokazali potpunu socijalnu neosjetljivost i neodgovornost spram umirovljeničkog korpusa, do te mjere da nisu smatrali potrebnim o svemu detaljno informirati čak niti članove Upravnog vijeća HZMO-a, koji formalno donose odluke o usklađivanju mirovina dva puta godišnje.
Stoga su 25. kolovoza Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika zatražili od predsjednice Upravnog vijeća HZMO-a Melite Čičak da se hitno sazove redovna, neelektron- ska sjednica Upravnog vijeća HZMO-a ili u najkraćem roku dostavi široko obrazloženje Državnog zavoda za statistiku, kao i prijedlog rješenja nadoknade zakinutim umirovljenicima, odnosno isplate razlike, ako se takva utvrdi. SUH i MUH su apelirali i na članove Upravnog vijeća da ne daju svoj glas ovako utvrđenoj indeksaciji, k tome bez obrazloženja, a na štetu ionako siromašnih umirovljenika.
Na posljetku su iz HZMO-a osobnim telefonskim pozivima uvjeravali članove Upravnog vijeća da glasaju ZA povećanje mirovina za samo 1,41 posto, a, koliko je poznato, samo četiri umirovljenička i sindikalna glasa su ostali protiv odnosno suzdržani. Drugi su se pokazali kao tradicionalni glasači koji uvijek podrže predlagatelja, koji osim papira i brojki ne vide čovjeka! Treba li nam uopće takvo tijelo?
Retroaktivno manje mirovine?
U stvarnosti je došlo do retroaktivne promjene prosječne bruto plaće, a da se nije izvršilo detaljnu analizu treba li onda retroaktivno korigirati prvo usklađivanje u ovoj godini, koje je obračunato prema staroj metodologiji iznosilo samo 0,7 posto?
Postavlja se pitanje zašto nije DZS još 1. siječnja ove godine na vrijeme obrazložio promjene u metodologiji, već se to nervozno objavilo tek na reakciju javnosti? Da li se novim izračunom oštetilo umirovljenike, ako ne u drugom, onda u prvom usklađivanju ove godine, koje je, navodno, umjesto 0,7 posto trebalo iznositi više od dva posto povišice?
Pitanje je i zašto se tako važne sjednice Upravnog vijeća HZMO-a održavaju samo elektronskim putem, i to čak četiri dana nakon što je usklađivanje pripremljeno unutar mirovinskog sustava? Time se pokazuje kako je riječ o čistom formalnog glasovanju, kojim se ne može utjecati na promjenu predloženog.
U ovoj skandaloznoj priči, najveći teret propusta nosi Državni zavod za statistiku, koji uporno tvrdi da bi, da nije došlo do metodoloških izmjena, „trend rasta prosječnih mjesečnih bruto i neto plaća u 1. polugodištu 2020. godine u odnosu na 2. polugodište 2019. bio približno jednak pa gotovo i razmjerno manji". Sramotno! Čak ni tu nemamo pravo na punu i točnu informaciju, već na nešto približno i okvirno.
Ono što je neupitno jest kako su HZMO i DZS izgubili povjerenje javnosti, te da je postupak drugog ovogodišnjeg usklađivanja mirovina proveden netransparentno. Na žalost, teško da će se išta promijeniti, osim što su umirovljeničke udruge SUH i MUH uspjele takvim spornim procesima dati „pravo ime". I što se još jednom iskazalo koliko malo Hrvatska voli svoje stare.
Jasna A. Petrović