UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

ZAJEDNIČKA INICIJATIVA MATICE I SINDIKATA UMIROVLJENIKA

 Produljite obustavu ovrha u uvjetima pandemije do donošenja novog ovršnog zakona!

    „Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske, dvije najveće umirovljeničke udruge, podsjećaju da u ponoć 18. listopada 2020. istječe mjera kojom su zaustavljene ovrhe nad novčanim sredstvima i odblokirani računi dužnika, a što uključuje i 50.000 siromašnih umirovljenika.

     SUH je već prethodno inicirao i pozdravio i dosadašnje dvije odgode temeljem Zakona o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima  za vrijeme trajanja posebnih okolnosti do 18. listopada 2020., a sada to čini zajedno s Maticom umirovljenika. U blokadi bi se preko noći moglo naći oko 400.000 građana, a od toga 12 posto umirovljenika. Napominjemo kako je u Hrvatskoj u dobnoj skupini 65+ zamjetna visoka stopa rizika od siromaštva, a prosječan udjel neto mirovine u prosječnoj neto plaći iznosi samo 37,3 posto, što je najniže u Europskoj uniji.

     Zbog toga Matica i SUH zahtijevaju da se uvede produljenje obustave ovrha do donošenja novog Ovršnog zakona, kojim bi se pojeftinio postupak i uvelo razmjerno plaćanje duga, a ne kamate prije glavnice“, stoji u zajedničkoj inicijativi koja je 2. rujna 2020. godine upućena Ministarstvu pravosuđa i uprave te Ministarstvu financija, a koju potpisuju predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović i predsjednica MUH-a Višnja Fortuna.