UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

OTVORENI POZIV VLADI REPUBLIKE HRVATSKE:

 

Žurno organizirajte obnovu rada i sazovite

Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe!

 

TRAGIČNE BROJKE:Prosječna mirovina 2.525, a

Linija siromaštva 2.710 kuna!

     „Matica umirovljenika Hrvatske i Sindikat umirovljenika Hrvatske pozivaju Vladu Republike Hrvatske da žurno obnovi rad svog savjetodavnog tijela - Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe kako bi se u njemu  nastavio dijalog koji se potvrdio kao nezaobilazno mjesto socijalnog partnerstva Vlade i najvećih umirovljeničkih udruga

     Problem sve većeg broja umirovljenika koji su zahvaćeni siromaštvom ne dopušta odlaganje i čekanje, jer to pitanje Matica i Sindikat umirovljenika smatraju prioritetnim za rješavanje te predlažu Vladi da se odmah iznađe povoljnija formula za usklađivanje mirovina kako bi se zaustavio drastičan pad prosječnih mirovina u odnosu na prosječne plaće u Republici Hrvatskoj, koji sada iznosi samo 37,9 posto.

     Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna linija rizika od siromaštva u Republici Hrvatskoj iznosi 2.710  kuna. Budući da je prosječna mirovina, stečena temeljem Zakona o mirovinskom osiguranju samo 2.525 kuna, time se definitivno potvrđuje da je najveći broj umirovljenika već potonuo u ozbiljno siromaštvo. Točnije, više od 703 tisuće ili 61 posto svih umirovljenika, bez umirovljenih prema posebnim propisima i privilegijama, imaju mirovine ispod linije siromaštva. Svaki umirovljeni samac, a to su većinom žene, s mirovinom nižom od 2.710 kuna je službeno – siromah!

     Prema novim podacima Državnoga zavoda za statistiku prosječna neto plaća za mjesec svibanj, isplaćena u lipnju ove godine, iznosila je 6.655 kuna. U Programu Vlade RH koji je prihvatio Hrvatski sabor najavljeno je da će u ovom mandatu  prosječne neto plaće doći na razinu od 7.600 kuna, odnosno na oko 1.000 eura, a minimalna plaća će biti povećana sa sadašnjih 3.250 na 4.250 kuna.

     Sabor je usvojio i plan da se mirovine u idućem četverogodišnjem mandatu povećaju za deset posto, što znači da bi prosječna mirovina za četiri godine iznosila samo 2.777 kuna.  Razlika između prosječne mirovine i prosječne plaće bila bi 4.823 kune. K tome, s najnovijim podacima o indeksu usklađivanja mirovina od samo 1,41 posto, jasno je da će se teško dohvatiti obećano usklađivanje. Znači da bi mirovine i dalje ozbiljno padale u odnosu na prosječne, ali i minimalne plaće. Po tome bi na kraju mandata prosječna mirovina u odnosu na prosječnu neto plaću iznosila bijednih 36,5 posto. Već u ovom trenutku smo na samom dnu Europske unije, a što će biti za četiri godine?

     Matica umirovljenika i Sindikat umirovljenika iznose zahtjeve kroz savjetodavno tijelo Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe, kao i u neposrednom dijalogu,  pomažu Vladi da realno ocijeni u kojoj su situaciji umirovljenici, te koja su moguća rješenja za poboljšanje njihovog materijalnog i društvenog položaja“, stoji u otvorenom pozivu Vladi RH od 24. kolovoza 2020. godine, kojeg potpisuju predsjednica MUH-a Višnja Fortuna i predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović.