UVODNA RIJEČ

Kad si siguran i kad te nije strah

     Zašto su dvije najveće hrvatske umirovljeničke udruge, Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske, uputile čestitke Andreju Plenkoviću povodom pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima? Ne samo iz pri­stojnosti, već zato jer je iskustvo s Premijerom-Građevinom iz 2015. duboko ostalo u memoriji ovog naroda, ali ne kao pošalica uz kavu, već kao bolni osjećaj nesigurnosti.

     Nije bitno jesu li starije osobe diljem Hrvatske masovno dale svoje povjerenje upravo Plenkoviću, a jesu. Nije bitno niti je li njegov prosječni glasač nižeg obrazovanja, gdje je svaki deveti završio tek osnovnu školu, a jedva 26 posto ih ima fakultet, a baš je tako. Nije bitno je li u Sabor s njihove liste ušlo samo 9 žena od 66 sabornika, iako je sve to bitno. Najbitnije je da je    Hrvatska nasuprot strahu birala - sigurnost. HDZ nije samo odglumio predizbornu kampanju „Sigurna Hrvatska", već nam je svima ponudio kontinuitet, stabilnost i sigurnost. Vlada će biti formirana „preko noći", bez navlačenja i odugovlačenja, tr­govanja i korupcije na javnoj trpezi. To je ono što je pobijedilo sve druge stranke: taj osjećaj kad si siguran i kad te nije strah.

     Tek je iz rezultata ovih izbora moguće iščitati koliko je straha u narod unijela retorika Domoljubnog pokreta i dijelom Mosta, koliko su istupi Hasanbegovića, Glasnovića i Zekanovića i Ruže Tomašić, pa onda i Škore i Raspudića o silovanim ženama i po­bačaju, unijeli gađenja i nemira u duše građana. I tek je sada posve jasno da nije narod glasao za HDZ zbog korone, već zbog želje za normalnom zemljom. Tu normalnost je u ovom trenutku jamčio samo HDZ.

     Točno je i da je 40 posto glasača SDP-a (Restart) starije od 60 godina, jer je tamo ponuđeni jelovnik bio ravan bakanalijama starih Rimljana. Kao da je ponuda za umirovljenike napuhavana jer su im na listama bila uglavnom stara, potrošena lica, pa su ispisali svoju listu želja.

     Tako je jedina umirovljenička čestitka otišla Plenkoviću. Po­bjednicima i treba čestitati. U čestitki je pisalo i da ih podsjećamo kako je udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u RH pao ispod 38 posto, da više od polovice umirovljenika prima miro­vinu nižu od hrvatske linije siromaštva koja iznosi 2.485 kuna, da je previše kontejner-umirovljenika, poniženih i prevarenih.

     Izrazili smo nadu da će nova Vlada pronaći načina da po­veća mirovine i uvede pravednije usklađivanje s rastom plaća, a svakako bi trebalo uvesti i novi model obiteljskih mirovina. Zatražili smo prijenos vlasničkih prava nad domovima za starije i nemoćne na županije i Grad Zagreb i još puno toga što bi se trebalo naći na dnevnom redu savjetodavnog tijela Vlade, Na­cionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Jer sigurnost nije samo floskula. Sigurnost ima cijenu i vraća dostojanstvo i blagostanje. Najvažnije je pravovremeno se zaštititi od onih koji se hrane vašim osjećajima nesigurnosti. Upravo to su glasači učinili.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

ČEMU SLUŽE SUZE

Plakanje - lijek za dušu i tijelo

 

     Znanstvenici smatraju da i plakanje i smijanje dobivaju poticaj iz istog dijela mozga. Isto kao što smijanje može rezultirati zdravstvenim koristima (smanjuje povišeni krvni tlak, poboljšava funkciju imunološkog obrambenog sustava), stručnjaci otkrivaju da to isto može činiti i plakanje.

Što god osobi posluži da si da oduška i olakša stres dobro je za emocionalno zdravlje. Izgleda da i plakanje ima pozitivan učinak. Jedno je istraživanje utvrdilo da je 85 posto žena i 73 posto muškaraca izvijestilo kako se dobro osjećaju nakon plača.

     Osim što olakšaju stres, ono što je još važnije, suze privuku pomoć od strane drugih ljudi. Istraživači se slažu da kada plačemo, ljudi oko nas postaju blaži i manje agresivni i veća je vjerojat­nost da će pružiti podršku i utjehu. Suze omogućuju otkrivanje samog sebe; katkad čak i ne znamo da smo uznemireni dok ne zaplačemo. Mi učimo o svojim emocijama kroz plač i nakon toga se možemo nositi s njima.

     Kao što plakanje može biti zdravo, ne plakati - zadržavati suze ljutnje ili tuge - može loše utjecati na organizam. Znanstvena ispitivanja su povezala potiskivanja emocija s povišenim krv­nim tlakom, srčanim problemima i rakom. Eksperti kažu da smo genetski programirani za plakanje i poricati taj impuls oštećuje naše fizičko blagostanje.

     Bez obzira na koristi plakanja, ako je ono u tolikoj mjeri pri­sutno da ometa svakodnevni život, potrebno je posavjetovati se s liječnikom. Jer to bi mogao biti rani znak depresije. Koliko ćemo i kako često plakati ovisi o našoj genetskoj strukturi, spolu (žene plaču četiri puta više nego muškarci) i odgoju. Međutim, kad osjetite potrebu, želju ili nagon za plakanjem, nemojte se boriti protiv toga. Jer to je prirodna - i zdrava - emocionalna reakcija.

dr. Ivo Belan