UVODNA RIJEČ

„Sitnica" kao Golijat

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad 86-godišnja umirovljenica iz Istre pokuša doći do informacije kako kao invalidna osoba dođe do svoje mirovine, nema nikoga tko bi joj odgovorio na kontakt telefonu OTP banke. Kada, pak, novinari po­kušaju pribaviti pojašnjenje od bankarske aristokracije, odgovaraju im u maniri Marije Antoanete koja je glad­nom narodu preporučila da, ako nemaju kruha, jedu kolače.

     OTP je ljubazno odgovorio: „Kontakt telefon je u potpunosti besplatan i klijenti nemaju nikakve do­datne troškove zbog čekanja. Ukoliko klijentica nije u mogućnosti čekati, postoji mogućnost i slanja upita na mail This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. .  Nadam se da smo pomo­gli”, vele bankari. Kakav beskrupulozan savjet Golijata 86-godišnjakinji!

     Već četiri godine Sindikat umirovljenika inzistira da se onima koji to žele mirovina dostavlja besplatno i pu­tem pošte. Oni koji je hoće dobivati preko banke, neka čekaju jednom mjesečno u korona redovima. No, kako s onima koji su prestari, prebolesni ili prenemoćni da bi odlazili u banke, ili banke nema na dohvatu pješice - a javnog prijevoza nema, ili žive na planini ili u udalje­nom gradu? Ništa, odgovara vlast. To je sitnica.

     Zanimljivo kako je to pravo ukinuo još ministar Mirando Mrsić, a stari-novi ministar Aladrović nije taj ne­humani propis ispravio, unatoč stalnim inicijativama Sindikata umirovljenika. Jedan je poslušao banke da se mirovine umirovljenima nakon 1. siječnja 2014. dostav­ljaju samo putem banaka, a drugi se ne bi htio bosti s rogatima. Jer to je, valjda, sitnica.

     Sada u doba korone još je više umirovljenika koji ne mogu doći do svojih mirovina. Katkad i samo zbog stra­ha da stoje u redovima, jer ih bole kukovi i koljena, jer nemaju nikoga od povjerenja tko bi im podizao mirovi­nu, jer se njihov glas ne čuje. I taj problem je ministru sitnica, a umirovljenicima Golijat, Filistejac visok 292,5 cm u oklopu od 60 kg. To je teret bankarske premoći, podložnosti političke vlasti i umirovljeničke nemoći.

     Kroz sitnice vidiš koliko je nekome stalo do tebe. Vladajuća ekipa je pokazala, kao i dvije prethodne, da im nije stalo do umirovljenika. Jer, najbolja je vlast ona koja je učinila svoj narod sretnim i u sitnicama, a osobi­to one koji su najslabiji. Vlast koja nije filistarska i ogra­ničena vlastitom moći.


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

   

DOMOVI U VLASNIŠTVO ŽUPANIJA?

Podržan prijedlog umirovljeničkih udruga

 

     U Hrvatskoj imamo državne domove umirovljenika, županijske odnosno gradske, privatne i obiteljske do­move. Ono što u narodskom govoru sma­tramo društvenim domovima, zapravo su domovi za koje je temeljem odluke tadašnjeg Ministarstva rada i socijalne skrbi 21. prosinca 2001. godine izvršen prijenos osnivačkih prava nad domovima za starije i nemoćne na jedinice područne (regionalne) samouprave. Prenesene su obveze, ali ne i zgrade.

Ministar je podržao inicijativu

     Naime, tom prigodom nije izvršen i prijenos vlasništva nad nekretninama u kojima se obavlja navedena djelatnost socijalnih usluga za starije i nemoćne, već je ono „pripalo" Hrvatskom zavo­du za mirovinsko osiguranje. I što sad? Desetljećima se županije i domovi bore kako bi ostvarili vlasnička prava i s osnovu toga mogli renovirati objekte i aplicira­ti za projekte pri europskim fondovima. No, HZMO je uporno odbijao bilo kakav dogovor tvrdnjom da ne mogu prenijeti vlasništvo bez naknade, inzistirajući čak da bi domovi njima trebali plaćati naja­mninu!?

Predsjednice umirovljeničkih udruga, Sindikata i Matice umirovljenika Hrvatske, Jasna A. Petrović i Višnja Fortuna, unatoč ojačanoj pandemiji korone i u uvjetima funkcioniranja tehničke vlade, otišle su 4. lipnja 2020. na sastanak s ministrom rada i mirovinskog sustava Josipom Aladrovićem, sa zahtjevom da Vlada RH hitno da suglasnost Upravnom vijeću HZMO-a za prijenos vlasništva nad domovima za starije i nemoćne na županije. U međuvremenu je samo izvršen prijenos vlasništva doma u Kninu i to na sam dom, što udruge smatraju izoliranim i necjelovitim rješenjem, jer bi vlasništvo trebalo prenijeti na one koji su preuzeli sufinanciranje obavljanja usluga skrbi za starije. Ministar je pročitao pisanu inicijativu i odmah je podržao, ocijenivši je logičnim potezom. Bravo ministre! To još jedino treba i ostvariti.

Domove su financirali radnici

     HZMO na području Republike Hrvatske ima u vlasništvu 31 nekretninu (objekt) koje koriste ustanove - domovi za starije (i nemoćne) osobe za obavljanje svoje djelatnosti, od čega je samovlasnik 20 objekata. Za sve nekretnine domova za starije i nemoćne osobe krajem 2015. godine izvršena je procjena sveukupne tržišne vrijednosti, koja iznosi 1.738.407.000 kuna.

     Treba podsjetiti da je riječ je o nekret­ninama koje su u vlasništvu ili u suvla­sništvu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a koje su stečene sredstvima za stambenu izgradnju nastalim izdvaja­njima za tu namjenu za rješavanje stam­benih potreba i poboljšanje nužnih uvjeta stanovanja korisnika mirovina i invalida rada. Dakle, domove su financirali radnici, njihovu izgradnju je platio narod.

     Nakon izgradnje, ti su objekti dani na korištenje društveno-pravnim osobama koje su se bavile rješavanjem stambenih potreba i smještajem korisnika mirovina i invalida rada. HZMO se nije ponašao kao dobar vlasnik, nije financirao popravke ili snosio bilo kakve druge troškove odr­žavanja, te su praktički vlasničke obveze obavljali osnivači, kojima se pokušava pro­dati ili iznajmiti njihova imovina na kojoj obavljaju društveno odgovornu zadaću.

Čelnice SUH-a i MUH-a smatraju da je riječ o izuzetno osjetljivom pitanju i potrebi da se domovi zaštite od moguće nekontrolirane privatizacije i prenamjene, da se unaprijede uvjeti za život korisni­ka i prošire ionako nedostatni kapaciteti postojećih domova. Hoće li ministrovo obećanje biti ostvareno, vidjet ćemo.