UVODNA RIJEČ
Nemam za kilo breskvi
Piše: Igor Knežević
Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.
No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromašnima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.
Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna mirovine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.
Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.
Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često donositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.
U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...
Web stranice naših podružnica
IZBORNI KRAH UMIROVLJENIČKIH STRANAKA
Ujedinjenje s figom u džepu
Piše: Jasna A. Petrović
Najpopularniji portal za stariju populaciju mirovina.hr objavio je svoje prvo izvješće s izbora o potpunom potopu umirovljeničkih opcija na parlamentarnim izborima. Naime, s obzirom na 1,25 milijuna korisnika mirovina, najveća biračka populacija nije im ukazala nijedan posto povjerenja pa je i više nego očito da ih ne žele kao svoje predstavnike na vlasti. Tri „glavna umirovljenika", Silvano Hrelja, Milivoj Špika i jedini umirovljenik među njima - Lazar Grujić, krahirali su na izborima, iako je Hrelja sa siromašnih 2.395 preferencijalnih glasova osvojio sa Restartom saborsku fotelju. Podbacili su i Stranka umirovljenika u koaliciji s Domoljubnim pokretom (135 glasova za Grujića) te Špikin BUZ koji je na izbore izašao samostalno u devet izbornih jedinica, a on u svojoj prvoj jedinici dobio samo 70 glasova!
Ovom tužnom raspletu prethodilo je još u studenom 2019. godine potpisivanje sporazuma o suradnji četiriju umirovljeničkih stranaka, kao prvi korak prema ujedinjenju, »čime bi se izbjeglo raspršivanje glasova na izborima«. HSU je, međutim uvjetovao da se sve druge umirovljeničke stranke „učlane" u njihovu stranku, pod vodstvom Hrelje. Grujićev SU je to odbio, a potpisali su ga HSU, BUZ, DSU i uSb. No Hre- lja je istrgovao sa SDP-om samo sigurnu saborsku fotelju za sebe, BUZ je otjerao prije izbora da samostalno ide u okršaj, a dvije manje stranke nisu se niti okušale na izborima. Ujedinjenje je palo već na prvom testu. Ipak, jedna regionalna stranka SHU je udruženo nastupila s reformistima u Varaždinu i osigurala Čačiću mandat. Umirovljenička udruga Matice je u trećoj izbornoj jedinici bjelovarsko-bilogorskom županu Damiru Bajsu s liste Restarta osigurala mandat preferencijal- nim glasovima.
Dvije najveće umirovljeničke udruge Matica i Sindikat umirovljenika, koje zastupaju interese umirovljenika svih političkih boja, nisu istupale u javnosti s potporom niti jednoj političkoj opciji, iako bi vjerojatno podržale ujedinjene umirovljeničke stranke u njihovom zajedničkom nastupu, ali uz uvjet da sa čelnih pozicija otiđu stari potrošeni kadrovi kojima se više ne vjeruje.
Zanimljivo je da Hrelja, iz čije su stranke potekle praktički sve umirovljeničke strančice nakon što bi on istjerao neke svoje kadrove ili raspustio ogranke, ističe da ne osjeća nikakvu odgovornost za propast projekta ujedinjenja. Doista zbunjuje da on hladnokrvno tumači kako je svim strankama predložio „ujedinjenje pod barjakom HSU-a, da svi ostali ugase svoje stranke i dobiju mjesta potpredsjednika u HSU-u, ali su to oni odbili". Lazar Grujić je potvrdio da nije bio za to da Hrelja ili on budu predsjednici ujedinjene stranke umirovljenika, već da to bude neko novo lice sa svježim idejama. Hre- lja im se, kad je došao visoko na listu SDP-a praktički prestao javljati. On je svoj cilj postignuo. Tako je već moguće očekivati da će Hrelja pretrčati i u vladajući HDZ, s kojim je bio za vrijeme Sanadera, ali i asistirajući Plenkoviću u usvajanju proračuna. Iako on to za sada negira. Vjerujete li mu?