UVODNA RIJEČ

Tko nam je „smjestio" Covid dodatak?!

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad Vučić već po drugi put od početka pandemije daje Covid dodatak građanima i umirovljenicima Srbije, onda hrvatska oporba govori kako je on mudar populist koji je i socijal­no osjetljiv. Međutim, kad hrvatska Vlada, nakon godinu dana pritisaka umirovljeničkih udruga za isplatom takvog dodatka i hrvatskim umirovljenicima, nakon svakotjednih pregovora s umi­rovljenicima, konačno usvoji odluku o isplati, gle oporbe kako skače na pravedničke stražnje noge i udara po takvoj mjeri koja će makar jednokratno olakšati težak životni standard najranjivije starije populacije!

     Prvi skače na noge junačke znameniti Krešimir Beljak, čelnik Hrvatske seljačke stranke, te glasno ustvrdi kako će taj dodatak dobiti ljudi s velikim njemačkim mirovinama, jer kaže da će najviši dodatak dobiti ljudi koji imaju male hrvatske, a velike inozemne mirovine, što nije točno.

     S druge strane, šef Bloka Umirovljenici Zajedno Milivoj Špika putem priopćenja straši umirovljenike kako će primanjem do­datka više izgubiti nego dobiti što također nije točno.„Pitanje je koliko će umirovljenika zbog nekoliko kuna ili nekoliko stotina kuna kojima prelaze cenzus izgubiti pravo na policu dopunskog zdravstvenog ili izgubiti neka druga prava i hoće li Covid dodatak biti zaštićen od ovrha?" Sve to pita Špika koji nije primijetio kako su sve takve nevolje izpregovarane i utanačene.

     Možda ćete reći da nisu namjerno preokrenuli istinu, no i onaj tko je u poslu nemaran, brat je onome koji ruši.

Treći se obznanio saborski zastupnik Hrvatske stranke umi­rovljenika koja je dijelom sudjelovala u zahtijevanju isplate Covid dodatka, tvrdeći kako je taj iznos puno manji od onog koji je on tražio, no dopušta da će umirovljenicima koji žive od niskih mi­rovina barem malo pomoći?! Halo,„barem malo"? Šesto milijuna kuna i 850 tisuća umirovljenika su male brojke?

     A onda Hrelja kaže kako je to sitnica jer je taj „novac ionako osiguran u proračunu, i to milijardu i 200 milijuna kuna, pa se Vlada nije pretrgnula". Drugi pak političar kaže da je to sve no­vac iz Europske unije, iako je to zapravo umirovljenički novac iz budžeta, namaknut većim dijelom preniskom stopom zadnjeg usklađivanja od samo pola posto. I tako se, nakon koronavirusa i cjepiva, nižu teorije zavjere i u vezi Covid dodatka.

     Glupost je udaljena samo par klikova kompjutorskim mišem. Sve više ljudi vjeruje u stvari koje su se do jučer smatrale nevi­đenim glupostima. Nije to samo bizarno, već je i izuzetno opa­sno za demokraciju. A naposljetku, takve gluposti nanose i bol, nesigurnost, strah, pokreću ljude u paniku, trk, ili ih zamrznu na mjestu. Negativni pogled na život nije samo gubljenje vremena, već i ozbiljan propust biti odgovornom osobom. Dečki, saberite se i radujte se s onima kojima je Covid dodatak olakšao barem jedan dan.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

IZBORNI KRAH UMIROVLJENIČKIH STRANAKA

Ujedinjenje s figom u džepu

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Najpopularniji portal za stariju populaciju mirovina.hr objavio je svoje prvo izvješće s izbora o potpunom po­topu umirovljeničkih opcija na parlamentarnim izbo­rima. Naime, s obzirom na 1,25 milijuna korisnika mirovina, najveća biračka populacija nije im ukazala nijedan posto po­vjerenja pa je i više nego očito da ih ne žele kao svoje pred­stavnike na vlasti. Tri „glavna umirovljenika", Silvano Hrelja, Milivoj Špika i jedini umirovljenik među njima - Lazar Grujić, krahirali su na izborima, iako je Hrelja sa siromašnih 2.395 preferencijalnih glasova osvojio sa Restartom saborsku fote­lju. Podbacili su i Stranka umirovljenika u koaliciji s     Domo­ljubnim pokretom (135 glasova za Grujića) te Špikin BUZ koji je na izbore izašao samostalno u devet izbornih jedinica, a on u svojoj prvoj jedinici dobio samo 70 glasova!

     Ovom tužnom raspletu prethodilo je još u studenom 2019. godine potpisivanje sporazuma o suradnji četiriju umirovljeničkih stranaka, kao prvi korak prema ujedinjenju, »čime bi se izbjeglo raspršivanje glasova na izborima«. HSU je, međutim uvjetovao da se sve druge umirovljeničke stran­ke „učlane" u njihovu stranku, pod vodstvom Hrelje. Grujićev SU je to odbio, a potpisali su ga HSU, BUZ, DSU i uSb. No Hre- lja je istrgovao sa SDP-om samo sigurnu saborsku fotelju za sebe, BUZ je otjerao prije izbora da samostalno ide u okršaj, a dvije manje stranke nisu se niti okušale na izborima. Uje­dinjenje je palo već na prvom testu. Ipak, jedna regionalna stranka SHU je udruženo nastupila s reformistima u Varaždi­nu i osigurala Čačiću mandat. Umirovljenička udruga     Matice je u trećoj izbornoj jedinici bjelovarsko-bilogorskom županu Damiru Bajsu s liste Restarta osigurala mandat preferencijal- nim glasovima.

     Dvije najveće umirovljeničke udruge Matica i Sindikat umirovljenika, koje zastupaju interese umirovljenika svih po­litičkih boja, nisu istupale u javnosti s potporom niti jednoj političkoj opciji, iako bi vjerojatno podržale ujedinjene umi­rovljeničke stranke u njihovom zajedničkom nastupu, ali uz uvjet da sa čelnih pozicija otiđu stari potrošeni kadrovi koji­ma se više ne vjeruje.

     Zanimljivo je da Hrelja, iz čije su stranke potekle praktič­ki sve umirovljeničke strančice nakon što bi on istjerao neke svoje kadrove ili raspustio ogranke, ističe da ne osjeća ni­kakvu odgovornost za propast projekta ujedinjenja.     Doista zbunjuje da on hladnokrvno tumači kako je svim strankama predložio „ujedinjenje pod barjakom HSU-a, da svi ostali uga­se svoje stranke i dobiju mjesta potpredsjednika u HSU-u, ali su to oni odbili". Lazar Grujić je potvrdio da nije bio za to da Hrelja ili on budu predsjednici ujedinjene stranke umirovlje­nika, već da to bude neko novo lice sa svježim idejama. Hre- lja im se, kad je došao visoko na listu SDP-a praktički prestao javljati. On je svoj cilj postignuo. Tako je već moguće oče­kivati da će Hrelja pretrčati i u vladajući HDZ, s kojim je bio za vrijeme    Sanadera, ali i asistirajući Plenkoviću u usvajanju proračuna. Iako on to za sada negira. Vjerujete li mu?