UVODNA RIJEČ
Nemao pa nemao
Piše: Jasna A. Petrović
Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mnoge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si prethodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Višnja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.
No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada nemaju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio davati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Njima se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugradio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.
Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvatsko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina. Nećemo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i znali. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale. Možda je najbolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabogda nemao pa nemao.
Web stranice naših podružnica
IZBORNI KRAH UMIROVLJENIČKIH STRANAKA
Ujedinjenje s figom u džepu
Piše: Jasna A. Petrović
Najpopularniji portal za stariju populaciju mirovina.hr objavio je svoje prvo izvješće s izbora o potpunom potopu umirovljeničkih opcija na parlamentarnim izborima. Naime, s obzirom na 1,25 milijuna korisnika mirovina, najveća biračka populacija nije im ukazala nijedan posto povjerenja pa je i više nego očito da ih ne žele kao svoje predstavnike na vlasti. Tri „glavna umirovljenika", Silvano Hrelja, Milivoj Špika i jedini umirovljenik među njima - Lazar Grujić, krahirali su na izborima, iako je Hrelja sa siromašnih 2.395 preferencijalnih glasova osvojio sa Restartom saborsku fotelju. Podbacili su i Stranka umirovljenika u koaliciji s Domoljubnim pokretom (135 glasova za Grujića) te Špikin BUZ koji je na izbore izašao samostalno u devet izbornih jedinica, a on u svojoj prvoj jedinici dobio samo 70 glasova!
Ovom tužnom raspletu prethodilo je još u studenom 2019. godine potpisivanje sporazuma o suradnji četiriju umirovljeničkih stranaka, kao prvi korak prema ujedinjenju, »čime bi se izbjeglo raspršivanje glasova na izborima«. HSU je, međutim uvjetovao da se sve druge umirovljeničke stranke „učlane" u njihovu stranku, pod vodstvom Hrelje. Grujićev SU je to odbio, a potpisali su ga HSU, BUZ, DSU i uSb. No Hre- lja je istrgovao sa SDP-om samo sigurnu saborsku fotelju za sebe, BUZ je otjerao prije izbora da samostalno ide u okršaj, a dvije manje stranke nisu se niti okušale na izborima. Ujedinjenje je palo već na prvom testu. Ipak, jedna regionalna stranka SHU je udruženo nastupila s reformistima u Varaždinu i osigurala Čačiću mandat. Umirovljenička udruga Matice je u trećoj izbornoj jedinici bjelovarsko-bilogorskom županu Damiru Bajsu s liste Restarta osigurala mandat preferencijal- nim glasovima.
Dvije najveće umirovljeničke udruge Matica i Sindikat umirovljenika, koje zastupaju interese umirovljenika svih političkih boja, nisu istupale u javnosti s potporom niti jednoj političkoj opciji, iako bi vjerojatno podržale ujedinjene umirovljeničke stranke u njihovom zajedničkom nastupu, ali uz uvjet da sa čelnih pozicija otiđu stari potrošeni kadrovi kojima se više ne vjeruje.
Zanimljivo je da Hrelja, iz čije su stranke potekle praktički sve umirovljeničke strančice nakon što bi on istjerao neke svoje kadrove ili raspustio ogranke, ističe da ne osjeća nikakvu odgovornost za propast projekta ujedinjenja. Doista zbunjuje da on hladnokrvno tumači kako je svim strankama predložio „ujedinjenje pod barjakom HSU-a, da svi ostali ugase svoje stranke i dobiju mjesta potpredsjednika u HSU-u, ali su to oni odbili". Lazar Grujić je potvrdio da nije bio za to da Hrelja ili on budu predsjednici ujedinjene stranke umirovljenika, već da to bude neko novo lice sa svježim idejama. Hre- lja im se, kad je došao visoko na listu SDP-a praktički prestao javljati. On je svoj cilj postignuo. Tako je već moguće očekivati da će Hrelja pretrčati i u vladajući HDZ, s kojim je bio za vrijeme Sanadera, ali i asistirajući Plenkoviću u usvajanju proračuna. Iako on to za sada negira. Vjerujete li mu?