UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

IZBORNI KRAH UMIROVLJENIČKIH STRANAKA

Ujedinjenje s figom u džepu

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Najpopularniji portal za stariju populaciju mirovina.hr objavio je svoje prvo izvješće s izbora o potpunom po­topu umirovljeničkih opcija na parlamentarnim izbo­rima. Naime, s obzirom na 1,25 milijuna korisnika mirovina, najveća biračka populacija nije im ukazala nijedan posto po­vjerenja pa je i više nego očito da ih ne žele kao svoje pred­stavnike na vlasti. Tri „glavna umirovljenika", Silvano Hrelja, Milivoj Špika i jedini umirovljenik među njima - Lazar Grujić, krahirali su na izborima, iako je Hrelja sa siromašnih 2.395 preferencijalnih glasova osvojio sa Restartom saborsku fote­lju. Podbacili su i Stranka umirovljenika u koaliciji s     Domo­ljubnim pokretom (135 glasova za Grujića) te Špikin BUZ koji je na izbore izašao samostalno u devet izbornih jedinica, a on u svojoj prvoj jedinici dobio samo 70 glasova!

     Ovom tužnom raspletu prethodilo je još u studenom 2019. godine potpisivanje sporazuma o suradnji četiriju umirovljeničkih stranaka, kao prvi korak prema ujedinjenju, »čime bi se izbjeglo raspršivanje glasova na izborima«. HSU je, međutim uvjetovao da se sve druge umirovljeničke stran­ke „učlane" u njihovu stranku, pod vodstvom Hrelje. Grujićev SU je to odbio, a potpisali su ga HSU, BUZ, DSU i uSb. No Hre- lja je istrgovao sa SDP-om samo sigurnu saborsku fotelju za sebe, BUZ je otjerao prije izbora da samostalno ide u okršaj, a dvije manje stranke nisu se niti okušale na izborima. Uje­dinjenje je palo već na prvom testu. Ipak, jedna regionalna stranka SHU je udruženo nastupila s reformistima u Varaždi­nu i osigurala Čačiću mandat. Umirovljenička udruga     Matice je u trećoj izbornoj jedinici bjelovarsko-bilogorskom županu Damiru Bajsu s liste Restarta osigurala mandat preferencijal- nim glasovima.

     Dvije najveće umirovljeničke udruge Matica i Sindikat umirovljenika, koje zastupaju interese umirovljenika svih po­litičkih boja, nisu istupale u javnosti s potporom niti jednoj političkoj opciji, iako bi vjerojatno podržale ujedinjene umi­rovljeničke stranke u njihovom zajedničkom nastupu, ali uz uvjet da sa čelnih pozicija otiđu stari potrošeni kadrovi koji­ma se više ne vjeruje.

     Zanimljivo je da Hrelja, iz čije su stranke potekle praktič­ki sve umirovljeničke strančice nakon što bi on istjerao neke svoje kadrove ili raspustio ogranke, ističe da ne osjeća ni­kakvu odgovornost za propast projekta ujedinjenja.     Doista zbunjuje da on hladnokrvno tumači kako je svim strankama predložio „ujedinjenje pod barjakom HSU-a, da svi ostali uga­se svoje stranke i dobiju mjesta potpredsjednika u HSU-u, ali su to oni odbili". Lazar Grujić je potvrdio da nije bio za to da Hrelja ili on budu predsjednici ujedinjene stranke umirovlje­nika, već da to bude neko novo lice sa svježim idejama. Hre- lja im se, kad je došao visoko na listu SDP-a praktički prestao javljati. On je svoj cilj postignuo. Tako je već moguće oče­kivati da će Hrelja pretrčati i u vladajući HDZ, s kojim je bio za vrijeme    Sanadera, ali i asistirajući Plenkoviću u usvajanju proračuna. Iako on to za sada negira. Vjerujete li mu?