UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 


 

ZAJEDNIČKO PRIOPĆENJE MATICE I SINDIKATA UMIROVLJENIKA

Umirovljenici masovno izađite na izbore – odlučite pobjednika!

     „Matica umirovljenika Hrvatske i Sindikat umirovljenika Hrvatske pozivaju svoje članove, kao i sve umirovljenike i starije osobe u Hrvatskoj, da masovno izađu na izbore, te da daju glas onim strankama koje im u svojim programima jamče bolja rješenja i  dostojanstven život  bez siromaštva.

     Pokažimo masovnim izlaskom na birališta i svoju brojčanu snagu jer je sigurno da 1,25 milijuna  umirovljenika, koji čine jednu trećinu ukupnog biračkog tijela, nedvojbeno svojim glasovima mogu presudno utjecati na to tko će biti izborni pobjednik.

     Pozivamo i stranke da pokažu veće razumijevanje za umirovljenike i starije osobe da u  svojim programima i predizbornim kampanjama istaknu prijedloge na tragu europske prakse te da se založe i za dosadašnje zahtjeve najvećih umirovljeničkih udruga, jer time imaju realnu prigodu dobiti znatno više glasova.

     Sudeći po ponuđenim programima može se uočiti da je više onih s kojima  Matica i Sindikat umirovljenika ne mogu biti zadovoljni. Evidentan je slabiji interes političara za probleme starijih osoba, a osobito se nedovoljno uočava činjenica da su umirovljenici zapali u siromaštvo, da je sada prosječna mirovina 2.525 kuna i da je to svega 37,6  posto u odnosu na prosječnu neto plaću, što je najniže u Europi. Prvo se stoga mirovine trebaju jednokratno povećati proporcionalno visini pojedinačne mirovine, u većem iznosu za niže, a manjem za više mirovine.

     Također, mora se poboljšati model indeksacije mirovina tako da se usklađuju u  stopostotnom iznosu povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, kako bi se zaustavilo daljnje osiromašivanje najstarije populacije. I brojni drugi prijedlozi imaju izuzetan značaj, među kojima je uvođenje novog modela obiteljske mirovine, veća institucionalna i vaninstitucionalna skrb za starije osobe, uključujući  gradnju  i nadzor rada domova za starije.

     Važan je i nastavak djelovanja Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe - demokratske stečevine koja je teško izborena prije deset godina, koje se od tada potvrdilo kao savjetodavno tijelo Vlade RH  koje može i treba ostati najviši oblik socijalnog dijaloga.

     Puno je inicijativa pokrenuto preko Nacionalnog vijeća od kojih su neka prihvaćena. Iako neka nisu dovoljno uvažavana, ipak brojni prijedlozi koji su od velike važnosti čekaju na daljnju raspravu i zauzimanje  zajedničkih stavova.

 

     Dragi umirovljenici, iskoristimo naše pravo i obvezu sudjelovanja u izborima i izaberimo programe i kandidate koji pokazuju dovoljno socijalne osjetljivosti i volje da unaprijede životne uvjete umirovljenika!“, stoji u zajedničkom priopćenju od 1. srpnja 2020., kojeg potpisuju predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović i predsjednica MUH-a Višnja Fortuna.