UVODNA RIJEČ

Kad si siguran i kad te nije strah

     Zašto su dvije najveće hrvatske umirovljeničke udruge, Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske, uputile čestitke Andreju Plenkoviću povodom pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima? Ne samo iz pri­stojnosti, već zato jer je iskustvo s Premijerom-Građevinom iz 2015. duboko ostalo u memoriji ovog naroda, ali ne kao pošalica uz kavu, već kao bolni osjećaj nesigurnosti.

     Nije bitno jesu li starije osobe diljem Hrvatske masovno dale svoje povjerenje upravo Plenkoviću, a jesu. Nije bitno niti je li njegov prosječni glasač nižeg obrazovanja, gdje je svaki deveti završio tek osnovnu školu, a jedva 26 posto ih ima fakultet, a baš je tako. Nije bitno je li u Sabor s njihove liste ušlo samo 9 žena od 66 sabornika, iako je sve to bitno. Najbitnije je da je    Hrvatska nasuprot strahu birala - sigurnost. HDZ nije samo odglumio predizbornu kampanju „Sigurna Hrvatska", već nam je svima ponudio kontinuitet, stabilnost i sigurnost. Vlada će biti formirana „preko noći", bez navlačenja i odugovlačenja, tr­govanja i korupcije na javnoj trpezi. To je ono što je pobijedilo sve druge stranke: taj osjećaj kad si siguran i kad te nije strah.

     Tek je iz rezultata ovih izbora moguće iščitati koliko je straha u narod unijela retorika Domoljubnog pokreta i dijelom Mosta, koliko su istupi Hasanbegovića, Glasnovića i Zekanovića i Ruže Tomašić, pa onda i Škore i Raspudića o silovanim ženama i po­bačaju, unijeli gađenja i nemira u duše građana. I tek je sada posve jasno da nije narod glasao za HDZ zbog korone, već zbog želje za normalnom zemljom. Tu normalnost je u ovom trenutku jamčio samo HDZ.

     Točno je i da je 40 posto glasača SDP-a (Restart) starije od 60 godina, jer je tamo ponuđeni jelovnik bio ravan bakanalijama starih Rimljana. Kao da je ponuda za umirovljenike napuhavana jer su im na listama bila uglavnom stara, potrošena lica, pa su ispisali svoju listu želja.

     Tako je jedina umirovljenička čestitka otišla Plenkoviću. Po­bjednicima i treba čestitati. U čestitki je pisalo i da ih podsjećamo kako je udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u RH pao ispod 38 posto, da više od polovice umirovljenika prima miro­vinu nižu od hrvatske linije siromaštva koja iznosi 2.485 kuna, da je previše kontejner-umirovljenika, poniženih i prevarenih.

     Izrazili smo nadu da će nova Vlada pronaći načina da po­veća mirovine i uvede pravednije usklađivanje s rastom plaća, a svakako bi trebalo uvesti i novi model obiteljskih mirovina. Zatražili smo prijenos vlasničkih prava nad domovima za starije i nemoćne na županije i Grad Zagreb i još puno toga što bi se trebalo naći na dnevnom redu savjetodavnog tijela Vlade, Na­cionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Jer sigurnost nije samo floskula. Sigurnost ima cijenu i vraća dostojanstvo i blagostanje. Najvažnije je pravovremeno se zaštititi od onih koji se hrane vašim osjećajima nesigurnosti. Upravo to su glasači učinili.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

    

RAK NA POKLON        

Smrtonosno pasivno pušenje

 

     Rezultati najnovijih ispitivanja ukazuju da je pasivno pušenje štetnije nego što je itko mogao zamisliti. Analizom 24 istraživačka projekta u osam zemalja znanstvenici su ustanovili da pasivno pušenje cigareta spada u prvu grupu karcinogena - tvari koja nedvojbeno uzrokuje rak. Tisuće nepušača umire od raka pluća svake godine i još mnogi drugi (dobar dio njih su djeca) pate od bolesti, koje većina od nas ne bi nikad povezala s pu­šenjem.

     Rezultati istraživanja udisanja cigaretnog dima iz okoline pokazuju njegovu povezanost sa srčanim obo­ljenjima, rakom grlića maternice i rakom sinusa. To nije mali problem. Svakog dana milijuni ljudi zapale cigarete unutar ureda, trgovina, tvornica, škola, domova, pa čak i u bolnicama, prisiljavajući druge u tim istim prostorijama da udišu njihov dim.

     Dim duhana sadrži nevidljive čestice. Te smrtonosne čestice sadrže najmanje 4.000 kemijskih spojeva, od kojih su 43 poznati karcinogeni. Nepušači udišu dvije različite vrste dima pušača. Prvi je onaj koji dolazi iz pluća, a drugi je onaj koji se stvara od izgarajućeg vrha cigarete. Taj se dim smatra opasnijim za pušače od onog prvog. On se stvara tokom čitavog vremena dok je cigareta upaljena, a osim toga njegovi toksični sastojci ostaju u prostoriji gdje se pušilo još satima. Jedni od otrovnih agensa koji se nalaze u tom dimu su     ugljični monoksid (plin koji se nalazi u ispuhu automobila i kojeg ljudi upotrebljavaju za samoubojstvo) te nikotin - smrtonosni insekticid itd.

      Svi mi nepušači udišemo cigaretni dim, dakle i niko­tin, bez obzira jesmo li toga svjesni ili ne. Svaki pušač u našoj blizini trebao bi nas učtivo zapitati: “Imate li što protiv ako bih zapalio?". Temeljeno na najnovijim istraži­vanjima, primjerenije bi moglo biti pitanje: “Imate li što protiv da vam dam rak?". Ventilacijski sustavi u najrazličitijim javnim mjestima, bolnicama, uredima, školama itd., mogu odnijeti štetne čestice iz cigaretnog dima daleko od mjesta izvora, čak do prostora gdje nitko ne puši.

     Koliko god bilo teško za odrasle da se zaštite od ciga­retnog dima iz okoline, za djecu je to gotovo nemoguće. Milijuni djece mlađe od pet godina žive u stanovima s barem jednim pušačem, gdje udišu dim većim dijelom dana. Njihov nezreli dišni i imunološki sustav nije sposo­ban obraniti se od štetnih plinova.     Posljedice toga mogu biti bronhitis, upala pluća, upala grkljana, infekcije sred­njeg uha, kronični kašalj i astma. Osim toga, takva djeca imaju više nego dvostruku vjerojatnost da će oboljeti od raka pluća u odrasloj dobi, nego ona djeca koja žive u sredini bez cigaretnog dima.

     Što se tiče utjecaja na pušače, puno se može učiniti i osobnim angažmanom. Ako sjedite uz nekoga tko puši, uljudno ga zamolite da prestane pušiti, jer se od dima cigarete osjećate loše. Pristojan pušač obično ugasi ciga­retu. To ohrabruje i druge nepušače da postupe na isti način.

dr. Ivo Belan