UVODNA RIJEČ
Tko nam je „smjestio" Covid dodatak?!
Piše: Jasna A. Petrović
Kad Vučić već po drugi put od početka pandemije daje Covid dodatak građanima i umirovljenicima Srbije, onda hrvatska oporba govori kako je on mudar populist koji je i socijalno osjetljiv. Međutim, kad hrvatska Vlada, nakon godinu dana pritisaka umirovljeničkih udruga za isplatom takvog dodatka i hrvatskim umirovljenicima, nakon svakotjednih pregovora s umirovljenicima, konačno usvoji odluku o isplati, gle oporbe kako skače na pravedničke stražnje noge i udara po takvoj mjeri koja će makar jednokratno olakšati težak životni standard najranjivije starije populacije!
Prvi skače na noge junačke znameniti Krešimir Beljak, čelnik Hrvatske seljačke stranke, te glasno ustvrdi kako će taj dodatak dobiti ljudi s velikim njemačkim mirovinama, jer kaže da će najviši dodatak dobiti ljudi koji imaju male hrvatske, a velike inozemne mirovine, što nije točno.
S druge strane, šef Bloka Umirovljenici Zajedno Milivoj Špika putem priopćenja straši umirovljenike kako će primanjem dodatka više izgubiti nego dobiti što također nije točno.„Pitanje je koliko će umirovljenika zbog nekoliko kuna ili nekoliko stotina kuna kojima prelaze cenzus izgubiti pravo na policu dopunskog zdravstvenog ili izgubiti neka druga prava i hoće li Covid dodatak biti zaštićen od ovrha?" Sve to pita Špika koji nije primijetio kako su sve takve nevolje izpregovarane i utanačene.
Možda ćete reći da nisu namjerno preokrenuli istinu, no i onaj tko je u poslu nemaran, brat je onome koji ruši.
Treći se obznanio saborski zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika koja je dijelom sudjelovala u zahtijevanju isplate Covid dodatka, tvrdeći kako je taj iznos puno manji od onog koji je on tražio, no dopušta da će umirovljenicima koji žive od niskih mirovina barem malo pomoći?! Halo,„barem malo"? Šesto milijuna kuna i 850 tisuća umirovljenika su male brojke?
A onda Hrelja kaže kako je to sitnica jer je taj „novac ionako osiguran u proračunu, i to milijardu i 200 milijuna kuna, pa se Vlada nije pretrgnula". Drugi pak političar kaže da je to sve novac iz Europske unije, iako je to zapravo umirovljenički novac iz budžeta, namaknut većim dijelom preniskom stopom zadnjeg usklađivanja od samo pola posto. I tako se, nakon koronavirusa i cjepiva, nižu teorije zavjere i u vezi Covid dodatka.
Glupost je udaljena samo par klikova kompjutorskim mišem. Sve više ljudi vjeruje u stvari koje su se do jučer smatrale neviđenim glupostima. Nije to samo bizarno, već je i izuzetno opasno za demokraciju. A naposljetku, takve gluposti nanose i bol, nesigurnost, strah, pokreću ljude u paniku, trk, ili ih zamrznu na mjestu. Negativni pogled na život nije samo gubljenje vremena, već i ozbiljan propust biti odgovornom osobom. Dečki, saberite se i radujte se s onima kojima je Covid dodatak olakšao barem jedan dan.
Web stranice naših podružnica
NEJEDNAKOSTI PO SPOLU
Prema posljednjim dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku, u Republici Hrvatskoj u travnju 2020. godine bilo je zaposleno 1.527.694 osoba, a od tog broja 714.940 su činile žene, što je 46,8 posto. Niža zaposlenost žena i rad na slabije plaćenim poslovima nisu karakteristični samo za Hrvatsku, već je to pravilo i u ostatku svijeta, bez obzira na razvijenost država. No, što je sa ženama koje su u mirovini, ali zbog niskih primanja moraju raditi kako bi preživjele mjesec?
U Hrvatskoj svima koji su otišli u starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu omogućen je rad do polovice punog radnog vremena, uz zadržavanje mirovine. Aktualni podaci kažu kako je zaposleno 11.904 osoba u mirovini, no broj umirovljenica koje rade u velikom je raskoraku s muškarcima. Naime, radi ih tek4.563, što iznosi tek 38,3 posto svih zaposlenih osoba u mirovini. Iz statističkih podataka dalo bi se lako zaključiti kako žene u mirovini rade manje od muškaraca, no istina je posve drukčija.
Nisu žene manje radišne od muškaraca u starosti, ili imaju više mirovine pa ne moraju raditi. Upravo suprotno. Nažalost, na tisuće hrvatskih umirovljenica rade na crno, i to dobrim dijelom u inozemstvu, u Austriji, Njemačkoj i Italiji, gdje masivno rade u sektoru njege starijih osoba. U Hrvatskoj pak rade neprijavljene poslove poput čišćenja po kućama, pranja stubišta, kuhanja, peglanja, čuvanja djece i starijih osoba...
Većina umirovljenica koje rade neprijavljeno su primateljice obiteljske mirovine, a na rad na crno ih je natjeralo nerazumijevanje vlasti, jer pravo na rad do polovice radnog vremena nije omogućeno korisnicima obiteljske mirovine, što je nepravda na koju Sindikat umirovljenika Hrvatske već godinama ukazuje i šalje inicijative da se i toj skupini umirovljenika/ca omogući pravo na rad.
U prilog tezi da su žene najpogođenije tom diskriminatornom odlukom govori i podatak da su 93 posto svih korisnika/ca obiteljske mirovine u Hrvatskoj žene. One imaju pravo na 70 posto iznosa mirovine preminulog supruga što na kraju ispadaju mizerne mirovine. Naime, oko 219 tisuća korisnika/ca obiteljske mirovine u Hrvatskoj prima u prosjeku svega 2.063 kune mirovine, što je gotovo 500 kuna manje od prosječne mirovine u Hrvatskoj, i gotovo 700 kuna manje od prosječne starosne mirovine. Podsjetimo, hrvatska linija siromaštva je 2.485 kuna, što je iznos koji obiteljski/e umirovljenici/e mogu samo s čežnjom sanjati.
Mirovinskom reformom koja je stupila na snagu 1. siječnja 2019. godine svim umirovljenicima/ama koji rade omogućeno je i da steknu dodatne godine staža, čime zapravo imaju pravo na novi izračun veće mirovine. Primatelji/ce obiteljske mirovine tako su zakinuti/e i za to pravo, te su ostavljeni/e da tavore u bijedi.