UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

     

IZBORI PRED VRATIMA

Umirovljenički glasovi donose pobjedu

 

     Nada u bolje sutra i popravak životne i materijalne situacije, nažalost, tuž­na je svakodnevica većine hrvatskih umirovljenika. Mogućnost da možda nešto promijene umirovljenici imaju svake četiri godine, na parlamentarnim izborima. Nova prilika kuca na vrata, 5. srpnja svi punoljetni građani, među njima i preko 1,2 milijuna umirovljenika, birat će svoje predstavnike u Saboru.

     Prema anketama HDZ i SDP imaju otprilike istu potporu, pa će se do izbo­ra voditi bitka za svakog glasača. Glasovi umirovljenika čine trećinu biračkog tijela pa ne čudi što su političke stranke zadnjih mjeseci jako koketirale s tom populacijom.

Novi početak SDP-a

      Najviše obećanja usmjerenih umi­rovljenicima uputio je SDP, koji je krajem veljače predstavio svoj program „Ispiši bu­dućnost", da bi krajem svibnja sa svojim partnerima u Restart koaliciji predstavio najnoviju verziju programa pod nazivom „Novi početak". U njemu se navodi kako će garantirati umirovljenicima s 40 godina staža mirovinu u vrijednosti od 70 posto prosječne plaće, što bi iznosilo oko 4.750 kuna. Također, povećali bi minimalnu plaću na 4.000 kune, što bi značilo da će umirov­ljenici koji rade na pola radnog vremena, uz cijelu mirovinu, imati garantiranu plaću od 2.000 kuna.    U programu je navedeno da bi se uvelo i treće usklađivanje mirovina, koje bi iznosilo polovicu stope rasta BDP-a.

      Predlaže se i novi model obiteljskih mirovina, na način da bi preživjeli bračni partner naslijedio 100 posto mirovine pokoj­nog partnera ako nema vlastitih primanja. Također, predlaže se i nasljeđivanje dijela mirovine pokojnog bračnog partnera uz primanje vlastite mirovine, ali nije navedeno koji udjel mirovine bi se mogao naslijediti. Od 1. siječnja 2019. sve nove umirovljenice dobile su šest dodatnih mjeseci staža po djetetu, a Restart koalicija obećava da će pravo na taj dodatak dati svim majkama umirovljenicama, bez obzira na datum umirovljenja.

     Iako je cenzus za besplatno dopunsko nedavno podignut na 2.000 kuna, Restart koalicija najavljuje povećanje cenzusa, no ne navode se točne brojke, iako je koalicijski partner HSU nedavno predlagao iznose od 2.340 kuna za samca i 1.830 kuna po članu obitelji. Također, zabranili bi sporne ugovore o dosmrtnom uzdržavanju, inicirali bi uvođenje institucije Pravobranitelja za starije osobe i ukinuli bi plaćanje 3 posto zdravstvenog doprinosa za umirovljenike, za što im je ideja očito došla od našeg sin­dikata koji se godinama bori za rješavanje tih problema. Poticali bi i izgradnju novih smještajnih kapaciteta u domovima za starije, a Bernardićevo obećanje o 10.000 novih mjesta čini se ipak ishitrenim.

HDZ s umjerenijim obećanjima

     Manje od mjesec dana prije izbora HDZ je predstavio svoj program pod nazivom „Sigurna Hrvatska". Za razliku od Restart koalicije HDZ umirovljenicima obećaje manje. Tako u programu navode da će umirovljenicima u sljedećem mandatu povisiti mirovine za najmanje 10 posto, korisnicima obiteljske mirovine omogućit će pravedniji način izračuna mirovine, no ne navode po kojem modelu. Navode i da će nastaviti sa širenjem kruga umirovlje­nika koji mogu raditi do polovice radnog vremena, no izrijekom ne govore da će to omogućiti obiteljskim umirovljenicima, koji danas ako se zaposle gube mirovinu. Za razliku od Bernardića, Plenković tvrdi da će izgraditi novih 1.500 mjesta u domovima za starije.

     HDZ obećaje i da će podizati mirovine s ciljem da prosječna mirovina dosegne 50 posto prosječne neto plaće. Zanimljivo, u programu za prošle izbore taj postotak iznosio je 60 posto. Poticat će i dulji ostanak u svijetu rada i nakon 65. godine života, a najavljuju i daljnje jačanje II. mirovinskog stupa, što je zapravo pogodno za manji postotak, onih bogatijih umirovljenika. Mirovinskim fondovima, koji upravljaju s iznosom većim od 100 milijardi kuna, omo­gućit će se značajnija ulaganja u hrvatsko gospodarstvo. I to je uglavnom to od HDZ-a, koji se u programu pohvalio rastom mirovina u     proteklom mandatu od 12 posto, iako je zapravo riječ bila o redovitom usklađivanju mirovina s rastom troškova života i plaća, zatim povećanjem najniže mirovine za 227 kuna, kao i uvođenjem 6 mjeseci staža po djetetu za nove umirovljenice.

     Ono najvažnije, a što HDZ nije spome­nuo u novom programu, je da je novom mirovinskom reformom tadašnji ministar rada Pavić omogućio umirovljenicima da prilikom odlaska u mirovinu mogu odabrati opciju kao da su štedjeli samo u I. stupu međugeneracijske solidarnosti. Time je

 

zapravo spasio preko 50 posto budućih umirovljenika kojima će mirovine biti veće i neće imati veze s II. stupom koji je štetan.

Škorina deklaracija

     Domovinski pokret Miroslava Škore kao treća stanka po popularnosti je donio izborni program još u ožujku, no u njemu su se umirovljenici spominjali samo u jed­nom odlomku u kojem se navodi problem mirovinskih fondova koji su u stranom vla­sništvu. No, nakon što je Lazar Grujić iz Stranke umirovljenika ušao u koaliciju sa Škorinom strankom krajem svibnja, Škoro se pohvalio „Deklaracijom o osnovnim i neotuđivim pravima starijih osoba". Riječ je o dokumentu koji u trenutku zaključenja ovog broja nije bio službeno donesen, već je postojao samo nacrt te nije dio služ­benog izbornog programa. Participirala u vlasti ili ne, ova koalicija će tražiti da se ta deklaracija usvoji u Saboru.

     Ideje deklaracije preuzete su iz doku­menta kojeg je prije 10 godina napisala Matica umirovljenika, a Stranka umirovlje­nika poslala nam je najvažnije točke koje će se naći u njoj. Tako se navodi kako je cilj dovesti prosječne mirovine za „puni radni staž" od 40 godina na razinu od 75 posto prosječne plaće. Tražit će se i uvo­đenje institucije Pravobranitelja za starije osobe, a zbog neodrživosti mirovinskog sustava smatraju da treba napraviti edu­kaciju i promoviranje ulaganja u privatne mirovinske stupove.

      Također, smatraju da bi se mirovine trebale usklađivati ne samo s porastom plaća i životnih troškova, već automatski i s povećanjem BDP-a. U slučaju smrti bračnog partnera, zatražili bi da korisnici obiteljske mirovine imaju pravo na 50 do 70 posto njegove mirovine uz zadržavanje vlastite. Osim toga, tražit će se da se mirovine po posebnim propisima isplaćuju direktno iz proračuna, a ne kao dosad iz HZMO-a.

      Komu na kraju dati povjerenje, velikim obećanjima Restart koalicije, umjerenim HDZ-a, ili Škori koji je shvatio važnost umi­rovljeničke populacije, ali još nije detaljno razradio svoj program? Izbor je samo vaš.

Igor Knežević