UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

     

IZBORI PRED VRATIMA

Umirovljenički glasovi donose pobjedu

 

     Nada u bolje sutra i popravak životne i materijalne situacije, nažalost, tuž­na je svakodnevica većine hrvatskih umirovljenika. Mogućnost da možda nešto promijene umirovljenici imaju svake četiri godine, na parlamentarnim izborima. Nova prilika kuca na vrata, 5. srpnja svi punoljetni građani, među njima i preko 1,2 milijuna umirovljenika, birat će svoje predstavnike u Saboru.

     Prema anketama HDZ i SDP imaju otprilike istu potporu, pa će se do izbo­ra voditi bitka za svakog glasača. Glasovi umirovljenika čine trećinu biračkog tijela pa ne čudi što su političke stranke zadnjih mjeseci jako koketirale s tom populacijom.

Novi početak SDP-a

      Najviše obećanja usmjerenih umi­rovljenicima uputio je SDP, koji je krajem veljače predstavio svoj program „Ispiši bu­dućnost", da bi krajem svibnja sa svojim partnerima u Restart koaliciji predstavio najnoviju verziju programa pod nazivom „Novi početak". U njemu se navodi kako će garantirati umirovljenicima s 40 godina staža mirovinu u vrijednosti od 70 posto prosječne plaće, što bi iznosilo oko 4.750 kuna. Također, povećali bi minimalnu plaću na 4.000 kune, što bi značilo da će umirov­ljenici koji rade na pola radnog vremena, uz cijelu mirovinu, imati garantiranu plaću od 2.000 kuna.    U programu je navedeno da bi se uvelo i treće usklađivanje mirovina, koje bi iznosilo polovicu stope rasta BDP-a.

      Predlaže se i novi model obiteljskih mirovina, na način da bi preživjeli bračni partner naslijedio 100 posto mirovine pokoj­nog partnera ako nema vlastitih primanja. Također, predlaže se i nasljeđivanje dijela mirovine pokojnog bračnog partnera uz primanje vlastite mirovine, ali nije navedeno koji udjel mirovine bi se mogao naslijediti. Od 1. siječnja 2019. sve nove umirovljenice dobile su šest dodatnih mjeseci staža po djetetu, a Restart koalicija obećava da će pravo na taj dodatak dati svim majkama umirovljenicama, bez obzira na datum umirovljenja.

     Iako je cenzus za besplatno dopunsko nedavno podignut na 2.000 kuna, Restart koalicija najavljuje povećanje cenzusa, no ne navode se točne brojke, iako je koalicijski partner HSU nedavno predlagao iznose od 2.340 kuna za samca i 1.830 kuna po članu obitelji. Također, zabranili bi sporne ugovore o dosmrtnom uzdržavanju, inicirali bi uvođenje institucije Pravobranitelja za starije osobe i ukinuli bi plaćanje 3 posto zdravstvenog doprinosa za umirovljenike, za što im je ideja očito došla od našeg sin­dikata koji se godinama bori za rješavanje tih problema. Poticali bi i izgradnju novih smještajnih kapaciteta u domovima za starije, a Bernardićevo obećanje o 10.000 novih mjesta čini se ipak ishitrenim.

HDZ s umjerenijim obećanjima

     Manje od mjesec dana prije izbora HDZ je predstavio svoj program pod nazivom „Sigurna Hrvatska". Za razliku od Restart koalicije HDZ umirovljenicima obećaje manje. Tako u programu navode da će umirovljenicima u sljedećem mandatu povisiti mirovine za najmanje 10 posto, korisnicima obiteljske mirovine omogućit će pravedniji način izračuna mirovine, no ne navode po kojem modelu. Navode i da će nastaviti sa širenjem kruga umirovlje­nika koji mogu raditi do polovice radnog vremena, no izrijekom ne govore da će to omogućiti obiteljskim umirovljenicima, koji danas ako se zaposle gube mirovinu. Za razliku od Bernardića, Plenković tvrdi da će izgraditi novih 1.500 mjesta u domovima za starije.

     HDZ obećaje i da će podizati mirovine s ciljem da prosječna mirovina dosegne 50 posto prosječne neto plaće. Zanimljivo, u programu za prošle izbore taj postotak iznosio je 60 posto. Poticat će i dulji ostanak u svijetu rada i nakon 65. godine života, a najavljuju i daljnje jačanje II. mirovinskog stupa, što je zapravo pogodno za manji postotak, onih bogatijih umirovljenika. Mirovinskim fondovima, koji upravljaju s iznosom većim od 100 milijardi kuna, omo­gućit će se značajnija ulaganja u hrvatsko gospodarstvo. I to je uglavnom to od HDZ-a, koji se u programu pohvalio rastom mirovina u     proteklom mandatu od 12 posto, iako je zapravo riječ bila o redovitom usklađivanju mirovina s rastom troškova života i plaća, zatim povećanjem najniže mirovine za 227 kuna, kao i uvođenjem 6 mjeseci staža po djetetu za nove umirovljenice.

     Ono najvažnije, a što HDZ nije spome­nuo u novom programu, je da je novom mirovinskom reformom tadašnji ministar rada Pavić omogućio umirovljenicima da prilikom odlaska u mirovinu mogu odabrati opciju kao da su štedjeli samo u I. stupu međugeneracijske solidarnosti. Time je

 

zapravo spasio preko 50 posto budućih umirovljenika kojima će mirovine biti veće i neće imati veze s II. stupom koji je štetan.

Škorina deklaracija

     Domovinski pokret Miroslava Škore kao treća stanka po popularnosti je donio izborni program još u ožujku, no u njemu su se umirovljenici spominjali samo u jed­nom odlomku u kojem se navodi problem mirovinskih fondova koji su u stranom vla­sništvu. No, nakon što je Lazar Grujić iz Stranke umirovljenika ušao u koaliciju sa Škorinom strankom krajem svibnja, Škoro se pohvalio „Deklaracijom o osnovnim i neotuđivim pravima starijih osoba". Riječ je o dokumentu koji u trenutku zaključenja ovog broja nije bio službeno donesen, već je postojao samo nacrt te nije dio služ­benog izbornog programa. Participirala u vlasti ili ne, ova koalicija će tražiti da se ta deklaracija usvoji u Saboru.

     Ideje deklaracije preuzete su iz doku­menta kojeg je prije 10 godina napisala Matica umirovljenika, a Stranka umirovlje­nika poslala nam je najvažnije točke koje će se naći u njoj. Tako se navodi kako je cilj dovesti prosječne mirovine za „puni radni staž" od 40 godina na razinu od 75 posto prosječne plaće. Tražit će se i uvo­đenje institucije Pravobranitelja za starije osobe, a zbog neodrživosti mirovinskog sustava smatraju da treba napraviti edu­kaciju i promoviranje ulaganja u privatne mirovinske stupove.

      Također, smatraju da bi se mirovine trebale usklađivati ne samo s porastom plaća i životnih troškova, već automatski i s povećanjem BDP-a. U slučaju smrti bračnog partnera, zatražili bi da korisnici obiteljske mirovine imaju pravo na 50 do 70 posto njegove mirovine uz zadržavanje vlastite. Osim toga, tražit će se da se mirovine po posebnim propisima isplaćuju direktno iz proračuna, a ne kao dosad iz HZMO-a.

      Komu na kraju dati povjerenje, velikim obećanjima Restart koalicije, umjerenim HDZ-a, ili Škori koji je shvatio važnost umi­rovljeničke populacije, ali još nije detaljno razradio svoj program? Izbor je samo vaš.

Igor Knežević