UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


SUH-OVA INICIJATIVA MINISTARSTVU DEMOGRAFIJE

Hitno uvedite pravo na status njegovatelja za starije osobe

 Poštovana gospođo Ministrice,

     Sindikat umirovljenika Hrvatske obraća Vam se s inicijativom za ostvarivanja prava na status njegovatelja za skrb o starijim osobama na način da se po hitnom postupku unese dopuna članka 63. Zakona o socijalnoj zaštiti, tako da se doda točka (4), koja glasi: „(4) Pravo na status njegovatelja ima osoba čiji je roditelj ili stariji član obitelji ovisan o pomoći i njezi druge osobe ili je u potpunosti nepokretan, a nije smješten u udomiteljskoj obitelji ili domu za starije i nemoćne osobe“.

     Naime, Strategijom socijalne skrbi za starije osobe od 2017. do 2020. RH predviđena je uspostava zakonskog okvira kako bi i osobe koje skrbe o starijim članovima obitelji mogle ostvariti status njegovatelja. Iako je ovo zadnja godina njene provedbe, još nisu uspostavljene za to potrebne zakonske pretpostavke, a nema niti odgovarajućih politika pomirenja profesionalnog i obiteljskog života koje bi olakšale provedbu ustavne obveze brige o starim i nemoćnim roditeljima i starijim članovima obitelji, što zbog tradicionalne raspodjele skrbi posebno teško pogađa žene.

     Prema izvješćima Pučke pravobraniteljice za 2015. i 2016. godinu briga o starijim osobama u pravilu se temelji na obiteljskoj solidarnosti, pa tako u Hrvatskoj za svoje nemoćne članove obitelji brine oko 17% osoba u dobi od 35 do 49 godina. Dio je to tzv. neformalne skrbi za starije i nemoćne, koju pružaju bračni drugovi ili djeca svojim roditeljima i rođacima.

     U Izvješću za 2019. Pravobraniteljica navodi: „Vezano za pomoć i reguliranje statusa osoba koje skrbe o starim i nemoćnim članovima obitelji, Strategijom socijalne skrbi za starije osobe 2017.-2020. predviđeno je uvođenje statusa njegovatelja, no čini se da se od ove mjere za sada odustalo. Naime, MDOMSP navodi da je u tijeku provedba projekta „Formalni i neformalni oblici skrbi za starije osobe – analiza i istraživanje“ te da će o pribavljenim podatcima ovisiti prijedlozi zakonskih rješenja. Tako će se osobe koje skrbe o starim i nemoćnim članovima i nadalje morati snalaziti bez bolovanja, dopusta i stručne podrške, iako uz svoj redovni, obavljaju i dodatni, psihofizički i emocionalno zahtjevni posao, a stariji će, dok se ne uspostave politike pomirenja profesionalnog i obiteljskog života, uvelike biti prepušteni crnom tržištu, nekvalitetnoj skrbi i mogućem nasilju“.

     Oni koji brinu o ostarjelim roditeljima ili rođacima moraju se sami snalaziti i koristiti socijalne usluge na crno, što otvara vrata prijevarama, iskorištavanju, ali i nasilju koje je vrlo teško pratiti, jer ne postoje niti precizne statistike prema dobi.

     Izostanak politika pomirenja profesionalnog i obiteljskog života, brigu za stare svodi na pronalaženje sigurnog smještaja, koji nerijetko podrazumijeva puko zadovoljavanje fizioloških potreba. Bez društvene potpore obitelji koja brine o svojim starijim, često i bolesnim članovima, oni se nerijetko prepuštaju brizi nestručnih osoba koje, radeći na crno, ne podliježu nikakvom nadzoru ni kontroli, što nužno treba promijeniti.

     Vezano za pomoć i reguliranje statusa osoba koje skrbe o starim i nemoćnim članovima obitelji prema izvješću Pučke pravobraniteljice iz 2019. godine navodi se da je u tijeku provedba projekta „Formalni i neformalni oblici skrbi za starije osobe – analiza i istraživanje“ pri Vašem ministarstvu te da će o pribavljenim podacima ovisiti prijedlozi zakonskih rješenja.

     Vidljivo je da se godinama problematizira ostvarivanje prava na status njegovatelja za skrb o starijim osobama uz brojna obećanja da je postupak u tijeku ili da je projekt u tijeku, a za to vrijeme niz osoba će se u vrlo teškoj situaciji i dalje morati snalaziti kako znaju i umiju.

     Tražimo i očekujemo da napokon prepoznate ovu problematiku i najhitnije pristupite rješavanju iste kako ste se i obvezali Strategijom socijalne skrbi za starije osobe od 2017. do 2020. godine“, stoji u inicijativi koju je predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović poslala ministrici za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesni Bedeković 15. svibnja 2020. godine.