UVODNA RIJEČ

Kad si siguran i kad te nije strah

     Zašto su dvije najveće hrvatske umirovljeničke udruge, Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske, uputile čestitke Andreju Plenkoviću povodom pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima? Ne samo iz pri­stojnosti, već zato jer je iskustvo s Premijerom-Građevinom iz 2015. duboko ostalo u memoriji ovog naroda, ali ne kao pošalica uz kavu, već kao bolni osjećaj nesigurnosti.

     Nije bitno jesu li starije osobe diljem Hrvatske masovno dale svoje povjerenje upravo Plenkoviću, a jesu. Nije bitno niti je li njegov prosječni glasač nižeg obrazovanja, gdje je svaki deveti završio tek osnovnu školu, a jedva 26 posto ih ima fakultet, a baš je tako. Nije bitno je li u Sabor s njihove liste ušlo samo 9 žena od 66 sabornika, iako je sve to bitno. Najbitnije je da je    Hrvatska nasuprot strahu birala - sigurnost. HDZ nije samo odglumio predizbornu kampanju „Sigurna Hrvatska", već nam je svima ponudio kontinuitet, stabilnost i sigurnost. Vlada će biti formirana „preko noći", bez navlačenja i odugovlačenja, tr­govanja i korupcije na javnoj trpezi. To je ono što je pobijedilo sve druge stranke: taj osjećaj kad si siguran i kad te nije strah.

     Tek je iz rezultata ovih izbora moguće iščitati koliko je straha u narod unijela retorika Domoljubnog pokreta i dijelom Mosta, koliko su istupi Hasanbegovića, Glasnovića i Zekanovića i Ruže Tomašić, pa onda i Škore i Raspudića o silovanim ženama i po­bačaju, unijeli gađenja i nemira u duše građana. I tek je sada posve jasno da nije narod glasao za HDZ zbog korone, već zbog želje za normalnom zemljom. Tu normalnost je u ovom trenutku jamčio samo HDZ.

     Točno je i da je 40 posto glasača SDP-a (Restart) starije od 60 godina, jer je tamo ponuđeni jelovnik bio ravan bakanalijama starih Rimljana. Kao da je ponuda za umirovljenike napuhavana jer su im na listama bila uglavnom stara, potrošena lica, pa su ispisali svoju listu želja.

     Tako je jedina umirovljenička čestitka otišla Plenkoviću. Po­bjednicima i treba čestitati. U čestitki je pisalo i da ih podsjećamo kako je udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u RH pao ispod 38 posto, da više od polovice umirovljenika prima miro­vinu nižu od hrvatske linije siromaštva koja iznosi 2.485 kuna, da je previše kontejner-umirovljenika, poniženih i prevarenih.

     Izrazili smo nadu da će nova Vlada pronaći načina da po­veća mirovine i uvede pravednije usklađivanje s rastom plaća, a svakako bi trebalo uvesti i novi model obiteljskih mirovina. Zatražili smo prijenos vlasničkih prava nad domovima za starije i nemoćne na županije i Grad Zagreb i još puno toga što bi se trebalo naći na dnevnom redu savjetodavnog tijela Vlade, Na­cionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Jer sigurnost nije samo floskula. Sigurnost ima cijenu i vraća dostojanstvo i blagostanje. Najvažnije je pravovremeno se zaštititi od onih koji se hrane vašim osjećajima nesigurnosti. Upravo to su glasači učinili.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


SUH-OVA INICIJATIVA MINISTARSTVU DEMOGRAFIJE

Hitno uvedite pravo na status njegovatelja za starije osobe

 Poštovana gospođo Ministrice,

     Sindikat umirovljenika Hrvatske obraća Vam se s inicijativom za ostvarivanja prava na status njegovatelja za skrb o starijim osobama na način da se po hitnom postupku unese dopuna članka 63. Zakona o socijalnoj zaštiti, tako da se doda točka (4), koja glasi: „(4) Pravo na status njegovatelja ima osoba čiji je roditelj ili stariji član obitelji ovisan o pomoći i njezi druge osobe ili je u potpunosti nepokretan, a nije smješten u udomiteljskoj obitelji ili domu za starije i nemoćne osobe“.

     Naime, Strategijom socijalne skrbi za starije osobe od 2017. do 2020. RH predviđena je uspostava zakonskog okvira kako bi i osobe koje skrbe o starijim članovima obitelji mogle ostvariti status njegovatelja. Iako je ovo zadnja godina njene provedbe, još nisu uspostavljene za to potrebne zakonske pretpostavke, a nema niti odgovarajućih politika pomirenja profesionalnog i obiteljskog života koje bi olakšale provedbu ustavne obveze brige o starim i nemoćnim roditeljima i starijim članovima obitelji, što zbog tradicionalne raspodjele skrbi posebno teško pogađa žene.

     Prema izvješćima Pučke pravobraniteljice za 2015. i 2016. godinu briga o starijim osobama u pravilu se temelji na obiteljskoj solidarnosti, pa tako u Hrvatskoj za svoje nemoćne članove obitelji brine oko 17% osoba u dobi od 35 do 49 godina. Dio je to tzv. neformalne skrbi za starije i nemoćne, koju pružaju bračni drugovi ili djeca svojim roditeljima i rođacima.

     U Izvješću za 2019. Pravobraniteljica navodi: „Vezano za pomoć i reguliranje statusa osoba koje skrbe o starim i nemoćnim članovima obitelji, Strategijom socijalne skrbi za starije osobe 2017.-2020. predviđeno je uvođenje statusa njegovatelja, no čini se da se od ove mjere za sada odustalo. Naime, MDOMSP navodi da je u tijeku provedba projekta „Formalni i neformalni oblici skrbi za starije osobe – analiza i istraživanje“ te da će o pribavljenim podatcima ovisiti prijedlozi zakonskih rješenja. Tako će se osobe koje skrbe o starim i nemoćnim članovima i nadalje morati snalaziti bez bolovanja, dopusta i stručne podrške, iako uz svoj redovni, obavljaju i dodatni, psihofizički i emocionalno zahtjevni posao, a stariji će, dok se ne uspostave politike pomirenja profesionalnog i obiteljskog života, uvelike biti prepušteni crnom tržištu, nekvalitetnoj skrbi i mogućem nasilju“.

     Oni koji brinu o ostarjelim roditeljima ili rođacima moraju se sami snalaziti i koristiti socijalne usluge na crno, što otvara vrata prijevarama, iskorištavanju, ali i nasilju koje je vrlo teško pratiti, jer ne postoje niti precizne statistike prema dobi.

     Izostanak politika pomirenja profesionalnog i obiteljskog života, brigu za stare svodi na pronalaženje sigurnog smještaja, koji nerijetko podrazumijeva puko zadovoljavanje fizioloških potreba. Bez društvene potpore obitelji koja brine o svojim starijim, često i bolesnim članovima, oni se nerijetko prepuštaju brizi nestručnih osoba koje, radeći na crno, ne podliježu nikakvom nadzoru ni kontroli, što nužno treba promijeniti.

     Vezano za pomoć i reguliranje statusa osoba koje skrbe o starim i nemoćnim članovima obitelji prema izvješću Pučke pravobraniteljice iz 2019. godine navodi se da je u tijeku provedba projekta „Formalni i neformalni oblici skrbi za starije osobe – analiza i istraživanje“ pri Vašem ministarstvu te da će o pribavljenim podacima ovisiti prijedlozi zakonskih rješenja.

     Vidljivo je da se godinama problematizira ostvarivanje prava na status njegovatelja za skrb o starijim osobama uz brojna obećanja da je postupak u tijeku ili da je projekt u tijeku, a za to vrijeme niz osoba će se u vrlo teškoj situaciji i dalje morati snalaziti kako znaju i umiju.

     Tražimo i očekujemo da napokon prepoznate ovu problematiku i najhitnije pristupite rješavanju iste kako ste se i obvezali Strategijom socijalne skrbi za starije osobe od 2017. do 2020. godine“, stoji u inicijativi koju je predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović poslala ministrici za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesni Bedeković 15. svibnja 2020. godine.