UVODNA RIJEČ

Kad si siguran i kad te nije strah

     Zašto su dvije najveće hrvatske umirovljeničke udruge, Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske, uputile čestitke Andreju Plenkoviću povodom pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima? Ne samo iz pri­stojnosti, već zato jer je iskustvo s Premijerom-Građevinom iz 2015. duboko ostalo u memoriji ovog naroda, ali ne kao pošalica uz kavu, već kao bolni osjećaj nesigurnosti.

     Nije bitno jesu li starije osobe diljem Hrvatske masovno dale svoje povjerenje upravo Plenkoviću, a jesu. Nije bitno niti je li njegov prosječni glasač nižeg obrazovanja, gdje je svaki deveti završio tek osnovnu školu, a jedva 26 posto ih ima fakultet, a baš je tako. Nije bitno je li u Sabor s njihove liste ušlo samo 9 žena od 66 sabornika, iako je sve to bitno. Najbitnije je da je    Hrvatska nasuprot strahu birala - sigurnost. HDZ nije samo odglumio predizbornu kampanju „Sigurna Hrvatska", već nam je svima ponudio kontinuitet, stabilnost i sigurnost. Vlada će biti formirana „preko noći", bez navlačenja i odugovlačenja, tr­govanja i korupcije na javnoj trpezi. To je ono što je pobijedilo sve druge stranke: taj osjećaj kad si siguran i kad te nije strah.

     Tek je iz rezultata ovih izbora moguće iščitati koliko je straha u narod unijela retorika Domoljubnog pokreta i dijelom Mosta, koliko su istupi Hasanbegovića, Glasnovića i Zekanovića i Ruže Tomašić, pa onda i Škore i Raspudića o silovanim ženama i po­bačaju, unijeli gađenja i nemira u duše građana. I tek je sada posve jasno da nije narod glasao za HDZ zbog korone, već zbog želje za normalnom zemljom. Tu normalnost je u ovom trenutku jamčio samo HDZ.

     Točno je i da je 40 posto glasača SDP-a (Restart) starije od 60 godina, jer je tamo ponuđeni jelovnik bio ravan bakanalijama starih Rimljana. Kao da je ponuda za umirovljenike napuhavana jer su im na listama bila uglavnom stara, potrošena lica, pa su ispisali svoju listu želja.

     Tako je jedina umirovljenička čestitka otišla Plenkoviću. Po­bjednicima i treba čestitati. U čestitki je pisalo i da ih podsjećamo kako je udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u RH pao ispod 38 posto, da više od polovice umirovljenika prima miro­vinu nižu od hrvatske linije siromaštva koja iznosi 2.485 kuna, da je previše kontejner-umirovljenika, poniženih i prevarenih.

     Izrazili smo nadu da će nova Vlada pronaći načina da po­veća mirovine i uvede pravednije usklađivanje s rastom plaća, a svakako bi trebalo uvesti i novi model obiteljskih mirovina. Zatražili smo prijenos vlasničkih prava nad domovima za starije i nemoćne na županije i Grad Zagreb i još puno toga što bi se trebalo naći na dnevnom redu savjetodavnog tijela Vlade, Na­cionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Jer sigurnost nije samo floskula. Sigurnost ima cijenu i vraća dostojanstvo i blagostanje. Najvažnije je pravovremeno se zaštititi od onih koji se hrane vašim osjećajima nesigurnosti. Upravo to su glasači učinili.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

OVRHE: Blokade i dugovi neprekidno rastu

Zašto je vlast ukinula opomene i pokrenula poplavu ovrha?

Alarmantni podaci stižu nam iz FINE – brojka blokiranih računa građana krajem siječnja ove godine premašila je 300 tisuća. Preciznije, riječ je o 307 406 građana i ukupnom dugu od 24, 4 milijarde kuna. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, broj blokiranih računa je narastao za 58 377, a iznos duga za čak 6,5 milijardi kuna. Među svim tim milijardama, dobar dio se odnosi na sve češće ovrhe.

No, kako recimo jedan neplaćeni račun od 100 kuna može narasti na više od 1 000 kuna?

Kamo ide sav taj novac?

Mogli biste pomisliti kako su zatezne kamate glavni krivac za toliki dug, no varate se – one su već uračunate u tih stotinu kuna. Ovršne troškove čine javnobilježničke pristojbe, odvjetničke tarife, troškovi dostave i pripadajući PDV.

Naknade su propisale komore, uz odobrenje ministra pravosuđa Orsata Miljenića, koji je, smatraju brojne udruge civilnog društva, tako visokim tarifama prekršio svoju obvezu iz Zakona o odvjetništvu da štiti socijalno ugrožene i pravno nestručne građane.

Tako će za predmete u vrijednosti do 2 500 kuna, na sastavljanje ovršnog prijedloga kod odvjetnika otići 250 kuna, a isto toliko i na klauzulu o pravomoćnosti. Nadalje, sastavljanje prijedloga svim sudionicima košta 125 kuna, dakle 625 kuna odvjetničkog troška, rješenje o ovrsi koje izdaje javni bilježnik je 60, a njegovo izdavanje klauzule o pravomoćnosti dodatnih 30 kuna. Sve ostalo su troškovi dostave, no ni tu priči nije kraj – na sve navedeno dodaje se još i PDV.

Tako se dug 1 000 dužnika, od kojih svaki duguje 100 kuna, i koji iznosi 100 tisuća kuna, začas popne na 1,3 milijuna kuna, od čega je odvjetnik zaradio 625 tisuća, javni bilježnik 900 tisuća, pošta 300 tisuća, a država je uzela 186.250 kuna PDV-a. I dakako, sve je to po zakonu i propisima.

Vratite nam opomene!

Smiješe se bolji dani, jer je u veljači odvjetnička komora pokrenula smanjivanje tarife i do 70 posto. Međutim, najpoznatiji odvjetnik koji se bavi ovrhama Marijan Hanžeković ima drugo viđenje te objašnjava kako je velikim dijelom za povećanje ovršnih slučajeva odgovorna vlast.

- Mnogi su kritizirali što su naknade za manje dugove visoke kao i one za veće. No, bio dug jednu ili sto kuna, pokreće se isti sustav, isti postupak. Odvjetnici su morali naplaćivati tolike naknade. Vlast je pogriješila ukidanjem opomena. Prije bi većina građana, kad bi dobili opomenu koja se naplaćivala 100 kuna, dug ipak uspjeli podmiriti. Ukidanjem opomena svelo ih se na svršen čin ovrhe. Svakako bi trebalo vratiti sustav opomena - rekao je.

A što je s umirovljenicima?

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ovrhu nad mirovinama provodi na temelju sudskih ili javnobilježničkih rješenja. Ovršni zakon kaže kako se ne može vršiti ovrha na cjelokupni iznos mirovine nego samo na njezin zakonski dio. Prije izmjene ovog zakona postojali su slučajevi gdje se na temelju izjave umirovljenika plijenila cijela mirovina. Ako je mirovina manja od prosječne plaće, na ovrhu odlazi jedna trećina mirovine. Naknade za tjelesno oštećenje i doplatak za njegu i pomoć su u pravilu izuzete od ovrhe, osim polovice iznosa tih primanja radi naplate zakonskog uzdržavanja.

Ustege iz mirovina u ožujku 2013. godine imalo je 25 posto umirovljenika, a 15 561 čak više od zakonski uobičajene trećine. Godinu dana kasnije, 27 posto umirovljenika imaju ustege, a 20 000 je onih kojima se oduzima više od trećine do cijele njihove mirovine. U istom je razdoblju broj umirovljenika s ovrhama narastao za šest posto. No, iza brojki postoje i tužne životne priče.

Dobili ste rješenje o ovrsi - što sad?

Najjednostavnije rješenje je platiti dugovanje u roku od osam dana od primitka rješenja. Potvrdu o plaćanju zatim trebate odnijeti javnom bilježniku koji će obustaviti ovrhu. Iz javnobilježničke komore kažu kako ste uz dug dužni platiti i ovršne troškove, osim klauzule ovršnosti i pravomoćnosti.

Druga mogućnost je ulaganje prigovora kojim se ovrha zaustavlja čim javni bilježnik prigovor primi. On pak ne odlučuje je li prigovor osnovan, već kompletni predmet prosljeđuje nadležnom općinskom sudu te ovrha ulazi u sudsku proceduru. Ako sud odluči kako je prigovor bez osnove, onda uz dug, troškove i kamate treba platiti još i sudske pristojbe. Zbog toga valja dobro razmisliti isplati li vam se uopće ulagati prigovor.

Osim toga, imate i opciju nagodbe s vjerovnikom oko plaćanja duga u ratama, što bi on lako mogao prihvatiti jer je i njima to puno isplativije od odlaska u ovrhu.

Ako ne možete platiti - pljenidba!

Ako nemate nikakvih prihoda, vjerovnik u tom slučaju može zatražiti ovrhu nad drugim predmetima i imovinom. Tu spadaju nekretnine i pokretnine – kuće, stanovi, zemljišta, automobili, motocikli, možete ostati bez elektroničkih uređaja poput televizora, ali i nakita – osim vjenčanog prstenja. S druge strane, u ovrhu ne ulaze primjerice odjeća i obuća, posteljina, namještaj, štednjak, hladnjak, perilica za rublje, medalje i odličja, obiteljske fotografije i portreti. Automobil katkad može biti izuzet, ako je riječ o invalidnoj osobi ili stanovniku mjesta gdje nema osiguranog javnog prijevoza.

Gdje dobiti besplatni pravni savjet?

Za besplatnu pravnu pomoć građani se mogu obratiti Pravnoj klinici u sklopu Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Studenti koji ondje rade nisu ovlašteni zastupati stranke na sudu, no mogu pružati besplatno mišljenje ili savjet. Među najčešćim upitima su upravo oni vezani uz sve češće ovrhe, u čijem su rješavanju do sada imali mnogo uspjeha. Građani se za pomoć mogu obratiti na njihovoj adresi u Tkalčićevoj 48, putem telefona ili e-mailom, a budući pravnici odlaze i u kućne posjete.

Članovi Sindikata umirovljenika Hrvatske besplatne pravne savjete mogu dobiti telefonom svaki dan u pravnoj službi u Radničkom domu na trgu kralja Petra Krešimira 2 u Zagrebu. Dežurni pravnik stranke osobno prima utorkom. Nazovite, prije nego što izgubite vlastiti dom - jer to više nije tako rijedak slučaj.