UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

OVRHE: Blokade i dugovi neprekidno rastu

Zašto je vlast ukinula opomene i pokrenula poplavu ovrha?

Alarmantni podaci stižu nam iz FINE – brojka blokiranih računa građana krajem siječnja ove godine premašila je 300 tisuća. Preciznije, riječ je o 307 406 građana i ukupnom dugu od 24, 4 milijarde kuna. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, broj blokiranih računa je narastao za 58 377, a iznos duga za čak 6,5 milijardi kuna. Među svim tim milijardama, dobar dio se odnosi na sve češće ovrhe.

No, kako recimo jedan neplaćeni račun od 100 kuna može narasti na više od 1 000 kuna?

Kamo ide sav taj novac?

Mogli biste pomisliti kako su zatezne kamate glavni krivac za toliki dug, no varate se – one su već uračunate u tih stotinu kuna. Ovršne troškove čine javnobilježničke pristojbe, odvjetničke tarife, troškovi dostave i pripadajući PDV.

Naknade su propisale komore, uz odobrenje ministra pravosuđa Orsata Miljenića, koji je, smatraju brojne udruge civilnog društva, tako visokim tarifama prekršio svoju obvezu iz Zakona o odvjetništvu da štiti socijalno ugrožene i pravno nestručne građane.

Tako će za predmete u vrijednosti do 2 500 kuna, na sastavljanje ovršnog prijedloga kod odvjetnika otići 250 kuna, a isto toliko i na klauzulu o pravomoćnosti. Nadalje, sastavljanje prijedloga svim sudionicima košta 125 kuna, dakle 625 kuna odvjetničkog troška, rješenje o ovrsi koje izdaje javni bilježnik je 60, a njegovo izdavanje klauzule o pravomoćnosti dodatnih 30 kuna. Sve ostalo su troškovi dostave, no ni tu priči nije kraj – na sve navedeno dodaje se još i PDV.

Tako se dug 1 000 dužnika, od kojih svaki duguje 100 kuna, i koji iznosi 100 tisuća kuna, začas popne na 1,3 milijuna kuna, od čega je odvjetnik zaradio 625 tisuća, javni bilježnik 900 tisuća, pošta 300 tisuća, a država je uzela 186.250 kuna PDV-a. I dakako, sve je to po zakonu i propisima.

Vratite nam opomene!

Smiješe se bolji dani, jer je u veljači odvjetnička komora pokrenula smanjivanje tarife i do 70 posto. Međutim, najpoznatiji odvjetnik koji se bavi ovrhama Marijan Hanžeković ima drugo viđenje te objašnjava kako je velikim dijelom za povećanje ovršnih slučajeva odgovorna vlast.

- Mnogi su kritizirali što su naknade za manje dugove visoke kao i one za veće. No, bio dug jednu ili sto kuna, pokreće se isti sustav, isti postupak. Odvjetnici su morali naplaćivati tolike naknade. Vlast je pogriješila ukidanjem opomena. Prije bi većina građana, kad bi dobili opomenu koja se naplaćivala 100 kuna, dug ipak uspjeli podmiriti. Ukidanjem opomena svelo ih se na svršen čin ovrhe. Svakako bi trebalo vratiti sustav opomena - rekao je.

A što je s umirovljenicima?

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ovrhu nad mirovinama provodi na temelju sudskih ili javnobilježničkih rješenja. Ovršni zakon kaže kako se ne može vršiti ovrha na cjelokupni iznos mirovine nego samo na njezin zakonski dio. Prije izmjene ovog zakona postojali su slučajevi gdje se na temelju izjave umirovljenika plijenila cijela mirovina. Ako je mirovina manja od prosječne plaće, na ovrhu odlazi jedna trećina mirovine. Naknade za tjelesno oštećenje i doplatak za njegu i pomoć su u pravilu izuzete od ovrhe, osim polovice iznosa tih primanja radi naplate zakonskog uzdržavanja.

Ustege iz mirovina u ožujku 2013. godine imalo je 25 posto umirovljenika, a 15 561 čak više od zakonski uobičajene trećine. Godinu dana kasnije, 27 posto umirovljenika imaju ustege, a 20 000 je onih kojima se oduzima više od trećine do cijele njihove mirovine. U istom je razdoblju broj umirovljenika s ovrhama narastao za šest posto. No, iza brojki postoje i tužne životne priče.

Dobili ste rješenje o ovrsi - što sad?

Najjednostavnije rješenje je platiti dugovanje u roku od osam dana od primitka rješenja. Potvrdu o plaćanju zatim trebate odnijeti javnom bilježniku koji će obustaviti ovrhu. Iz javnobilježničke komore kažu kako ste uz dug dužni platiti i ovršne troškove, osim klauzule ovršnosti i pravomoćnosti.

Druga mogućnost je ulaganje prigovora kojim se ovrha zaustavlja čim javni bilježnik prigovor primi. On pak ne odlučuje je li prigovor osnovan, već kompletni predmet prosljeđuje nadležnom općinskom sudu te ovrha ulazi u sudsku proceduru. Ako sud odluči kako je prigovor bez osnove, onda uz dug, troškove i kamate treba platiti još i sudske pristojbe. Zbog toga valja dobro razmisliti isplati li vam se uopće ulagati prigovor.

Osim toga, imate i opciju nagodbe s vjerovnikom oko plaćanja duga u ratama, što bi on lako mogao prihvatiti jer je i njima to puno isplativije od odlaska u ovrhu.

Ako ne možete platiti - pljenidba!

Ako nemate nikakvih prihoda, vjerovnik u tom slučaju može zatražiti ovrhu nad drugim predmetima i imovinom. Tu spadaju nekretnine i pokretnine – kuće, stanovi, zemljišta, automobili, motocikli, možete ostati bez elektroničkih uređaja poput televizora, ali i nakita – osim vjenčanog prstenja. S druge strane, u ovrhu ne ulaze primjerice odjeća i obuća, posteljina, namještaj, štednjak, hladnjak, perilica za rublje, medalje i odličja, obiteljske fotografije i portreti. Automobil katkad može biti izuzet, ako je riječ o invalidnoj osobi ili stanovniku mjesta gdje nema osiguranog javnog prijevoza.

Gdje dobiti besplatni pravni savjet?

Za besplatnu pravnu pomoć građani se mogu obratiti Pravnoj klinici u sklopu Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Studenti koji ondje rade nisu ovlašteni zastupati stranke na sudu, no mogu pružati besplatno mišljenje ili savjet. Među najčešćim upitima su upravo oni vezani uz sve češće ovrhe, u čijem su rješavanju do sada imali mnogo uspjeha. Građani se za pomoć mogu obratiti na njihovoj adresi u Tkalčićevoj 48, putem telefona ili e-mailom, a budući pravnici odlaze i u kućne posjete.

Članovi Sindikata umirovljenika Hrvatske besplatne pravne savjete mogu dobiti telefonom svaki dan u pravnoj službi u Radničkom domu na trgu kralja Petra Krešimira 2 u Zagrebu. Dežurni pravnik stranke osobno prima utorkom. Nazovite, prije nego što izgubite vlastiti dom - jer to više nije tako rijedak slučaj.