UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

   

Snaga glazbe u liječenju

 

     Postoji dosta kirurga koji za vrijeme operacije puštaju tihu glazbu u operacijskoj dvorani. Svi ti kirurzi tvrde da glazba opušta napetost kirurškog tima, a također pomaže da se pacijent relaksira dok čeka anesteziju. Nisu u pitanju samo kirurzi. Dr. Mathew Lee, direktor Rush Rehabilitacijskog Instituta u New Yorku, kaže da su se već u niz prilika uvjerili da glazba može pomoći u izbjegavanju ozbiljnih komplikacija za vrijeme bolesti, u poboljšanju bolesnikovog općeg stanja i u skraćivanju boravka u bolnici.

     Glazba kao dodatak standardnoj terapiji pokazala je ko­risne učinke u liječenju migrenoznih glavobolja. Pacijenti su slušali svoju omiljenu glazbu. Prijevremeno rođene bebe i one rođene s niskom porođajnom težinom, koje su bile izložene svakog dana sat i pol umirujućoj vokalnoj glazbi, boravili su u intenzivnoj jedinici u prosjeku samo 11 dana, u usporedbi s kontrolnom grupom kojoj je trebalo 16 dana.

      Kako glazba pomaže? Neka ispitivanja pokazuju da ona može sniziti povišeni krvni tlak, bazalni metabolizam i ritam disanja i tako smanjiti fiziološke odgovore na stres. Terapija glazbom pokazuje se posebno djelotvornom u tri ključna medicinska područja:

     Bol, tjeskoba i depresija. Glazba Bacha, Beethovena, Brahmsa ili opuštajući jazz, pomogli su ženama u olakšavanju bolova pri porodu. Bolesnici oboljeli od raka često se pre­puštaju teškim mislima i povlače u svoje bolesničke sobe, neki čak odbijajući da razgovaraju s liječnicima i sestrama. I

ovdje glazba pomaže da se uspostavi lakša komunikacija i ohrabruje pacijente da bolje surađuju u liječenju.

      Mentalne, emocionalne i fizičke poteškoće. U Ivymount School u Rockvillu (SAD), u kojoj skrbe za mlade s problemima u razvoju, u rasponu od emocionalnih poreme­ćaja do mentalne retardacije, autizma i poteškoća u učenju, s uspjehom primjenjuju pomoćnu terapiju pjevanjem i plesom. Te aktivnosti pomažu djeci da lakše uče obvezatno gradivo i da svladavaju ostale nastavne programe. Zanimljivo, većina od ozbiljno hendikepirane djece obično ignorira druge vrste stimulacije, a na glazbu reagira.

      Neurološka oboljenja. Iskustva i izvještaji nekih li­ječnika govore da pacijenti koji pate od raznih neuroloških bolesti, koji ne mogu govoriti i kretati se, često puta pozitivno reagiraju na glazbu pa počnu pjevušiti, a neki čak i plesati. Snaga glazbe u takvih bolesnika je izvanredna. Dobre reakcije na glazbu posebno se mogu vidjeti kod pacijenata koje su bile žrtve moždanog udara, a visoke su životne dobi.

      Naravno, koristi od glazbe nisu ograničene samo na bo­lesne. Ona može pružiti užitak, zabavu i ugodnu relaksaciju i nama zdravima u svakodnevnom životu. Glazba nije magija, ali bilo u bolnici ili kod kuće, za mlade i za stare, ona može biti snažan lijek koji nam svima pomaže.

dr. Ivo Belan