UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

   

Snaga glazbe u liječenju

 

     Postoji dosta kirurga koji za vrijeme operacije puštaju tihu glazbu u operacijskoj dvorani. Svi ti kirurzi tvrde da glazba opušta napetost kirurškog tima, a također pomaže da se pacijent relaksira dok čeka anesteziju. Nisu u pitanju samo kirurzi. Dr. Mathew Lee, direktor Rush Rehabilitacijskog Instituta u New Yorku, kaže da su se već u niz prilika uvjerili da glazba može pomoći u izbjegavanju ozbiljnih komplikacija za vrijeme bolesti, u poboljšanju bolesnikovog općeg stanja i u skraćivanju boravka u bolnici.

     Glazba kao dodatak standardnoj terapiji pokazala je ko­risne učinke u liječenju migrenoznih glavobolja. Pacijenti su slušali svoju omiljenu glazbu. Prijevremeno rođene bebe i one rođene s niskom porođajnom težinom, koje su bile izložene svakog dana sat i pol umirujućoj vokalnoj glazbi, boravili su u intenzivnoj jedinici u prosjeku samo 11 dana, u usporedbi s kontrolnom grupom kojoj je trebalo 16 dana.

      Kako glazba pomaže? Neka ispitivanja pokazuju da ona može sniziti povišeni krvni tlak, bazalni metabolizam i ritam disanja i tako smanjiti fiziološke odgovore na stres. Terapija glazbom pokazuje se posebno djelotvornom u tri ključna medicinska područja:

     Bol, tjeskoba i depresija. Glazba Bacha, Beethovena, Brahmsa ili opuštajući jazz, pomogli su ženama u olakšavanju bolova pri porodu. Bolesnici oboljeli od raka često se pre­puštaju teškim mislima i povlače u svoje bolesničke sobe, neki čak odbijajući da razgovaraju s liječnicima i sestrama. I

ovdje glazba pomaže da se uspostavi lakša komunikacija i ohrabruje pacijente da bolje surađuju u liječenju.

      Mentalne, emocionalne i fizičke poteškoće. U Ivymount School u Rockvillu (SAD), u kojoj skrbe za mlade s problemima u razvoju, u rasponu od emocionalnih poreme­ćaja do mentalne retardacije, autizma i poteškoća u učenju, s uspjehom primjenjuju pomoćnu terapiju pjevanjem i plesom. Te aktivnosti pomažu djeci da lakše uče obvezatno gradivo i da svladavaju ostale nastavne programe. Zanimljivo, većina od ozbiljno hendikepirane djece obično ignorira druge vrste stimulacije, a na glazbu reagira.

      Neurološka oboljenja. Iskustva i izvještaji nekih li­ječnika govore da pacijenti koji pate od raznih neuroloških bolesti, koji ne mogu govoriti i kretati se, često puta pozitivno reagiraju na glazbu pa počnu pjevušiti, a neki čak i plesati. Snaga glazbe u takvih bolesnika je izvanredna. Dobre reakcije na glazbu posebno se mogu vidjeti kod pacijenata koje su bile žrtve moždanog udara, a visoke su životne dobi.

      Naravno, koristi od glazbe nisu ograničene samo na bo­lesne. Ona može pružiti užitak, zabavu i ugodnu relaksaciju i nama zdravima u svakodnevnom životu. Glazba nije magija, ali bilo u bolnici ili kod kuće, za mlade i za stare, ona može biti snažan lijek koji nam svima pomaže.

dr. Ivo Belan