UVODNA RIJEČ

Tko nam je „smjestio" Covid dodatak?!

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad Vučić već po drugi put od početka pandemije daje Covid dodatak građanima i umirovljenicima Srbije, onda hrvatska oporba govori kako je on mudar populist koji je i socijal­no osjetljiv. Međutim, kad hrvatska Vlada, nakon godinu dana pritisaka umirovljeničkih udruga za isplatom takvog dodatka i hrvatskim umirovljenicima, nakon svakotjednih pregovora s umi­rovljenicima, konačno usvoji odluku o isplati, gle oporbe kako skače na pravedničke stražnje noge i udara po takvoj mjeri koja će makar jednokratno olakšati težak životni standard najranjivije starije populacije!

     Prvi skače na noge junačke znameniti Krešimir Beljak, čelnik Hrvatske seljačke stranke, te glasno ustvrdi kako će taj dodatak dobiti ljudi s velikim njemačkim mirovinama, jer kaže da će najviši dodatak dobiti ljudi koji imaju male hrvatske, a velike inozemne mirovine, što nije točno.

     S druge strane, šef Bloka Umirovljenici Zajedno Milivoj Špika putem priopćenja straši umirovljenike kako će primanjem do­datka više izgubiti nego dobiti što također nije točno.„Pitanje je koliko će umirovljenika zbog nekoliko kuna ili nekoliko stotina kuna kojima prelaze cenzus izgubiti pravo na policu dopunskog zdravstvenog ili izgubiti neka druga prava i hoće li Covid dodatak biti zaštićen od ovrha?" Sve to pita Špika koji nije primijetio kako su sve takve nevolje izpregovarane i utanačene.

     Možda ćete reći da nisu namjerno preokrenuli istinu, no i onaj tko je u poslu nemaran, brat je onome koji ruši.

Treći se obznanio saborski zastupnik Hrvatske stranke umi­rovljenika koja je dijelom sudjelovala u zahtijevanju isplate Covid dodatka, tvrdeći kako je taj iznos puno manji od onog koji je on tražio, no dopušta da će umirovljenicima koji žive od niskih mi­rovina barem malo pomoći?! Halo,„barem malo"? Šesto milijuna kuna i 850 tisuća umirovljenika su male brojke?

     A onda Hrelja kaže kako je to sitnica jer je taj „novac ionako osiguran u proračunu, i to milijardu i 200 milijuna kuna, pa se Vlada nije pretrgnula". Drugi pak političar kaže da je to sve no­vac iz Europske unije, iako je to zapravo umirovljenički novac iz budžeta, namaknut većim dijelom preniskom stopom zadnjeg usklađivanja od samo pola posto. I tako se, nakon koronavirusa i cjepiva, nižu teorije zavjere i u vezi Covid dodatka.

     Glupost je udaljena samo par klikova kompjutorskim mišem. Sve više ljudi vjeruje u stvari koje su se do jučer smatrale nevi­đenim glupostima. Nije to samo bizarno, već je i izuzetno opa­sno za demokraciju. A naposljetku, takve gluposti nanose i bol, nesigurnost, strah, pokreću ljude u paniku, trk, ili ih zamrznu na mjestu. Negativni pogled na život nije samo gubljenje vremena, već i ozbiljan propust biti odgovornom osobom. Dečki, saberite se i radujte se s onima kojima je Covid dodatak olakšao barem jedan dan.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

   

Snaga glazbe u liječenju

 

     Postoji dosta kirurga koji za vrijeme operacije puštaju tihu glazbu u operacijskoj dvorani. Svi ti kirurzi tvrde da glazba opušta napetost kirurškog tima, a također pomaže da se pacijent relaksira dok čeka anesteziju. Nisu u pitanju samo kirurzi. Dr. Mathew Lee, direktor Rush Rehabilitacijskog Instituta u New Yorku, kaže da su se već u niz prilika uvjerili da glazba može pomoći u izbjegavanju ozbiljnih komplikacija za vrijeme bolesti, u poboljšanju bolesnikovog općeg stanja i u skraćivanju boravka u bolnici.

     Glazba kao dodatak standardnoj terapiji pokazala je ko­risne učinke u liječenju migrenoznih glavobolja. Pacijenti su slušali svoju omiljenu glazbu. Prijevremeno rođene bebe i one rođene s niskom porođajnom težinom, koje su bile izložene svakog dana sat i pol umirujućoj vokalnoj glazbi, boravili su u intenzivnoj jedinici u prosjeku samo 11 dana, u usporedbi s kontrolnom grupom kojoj je trebalo 16 dana.

      Kako glazba pomaže? Neka ispitivanja pokazuju da ona može sniziti povišeni krvni tlak, bazalni metabolizam i ritam disanja i tako smanjiti fiziološke odgovore na stres. Terapija glazbom pokazuje se posebno djelotvornom u tri ključna medicinska područja:

     Bol, tjeskoba i depresija. Glazba Bacha, Beethovena, Brahmsa ili opuštajući jazz, pomogli su ženama u olakšavanju bolova pri porodu. Bolesnici oboljeli od raka često se pre­puštaju teškim mislima i povlače u svoje bolesničke sobe, neki čak odbijajući da razgovaraju s liječnicima i sestrama. I

ovdje glazba pomaže da se uspostavi lakša komunikacija i ohrabruje pacijente da bolje surađuju u liječenju.

      Mentalne, emocionalne i fizičke poteškoće. U Ivymount School u Rockvillu (SAD), u kojoj skrbe za mlade s problemima u razvoju, u rasponu od emocionalnih poreme­ćaja do mentalne retardacije, autizma i poteškoća u učenju, s uspjehom primjenjuju pomoćnu terapiju pjevanjem i plesom. Te aktivnosti pomažu djeci da lakše uče obvezatno gradivo i da svladavaju ostale nastavne programe. Zanimljivo, većina od ozbiljno hendikepirane djece obično ignorira druge vrste stimulacije, a na glazbu reagira.

      Neurološka oboljenja. Iskustva i izvještaji nekih li­ječnika govore da pacijenti koji pate od raznih neuroloških bolesti, koji ne mogu govoriti i kretati se, često puta pozitivno reagiraju na glazbu pa počnu pjevušiti, a neki čak i plesati. Snaga glazbe u takvih bolesnika je izvanredna. Dobre reakcije na glazbu posebno se mogu vidjeti kod pacijenata koje su bile žrtve moždanog udara, a visoke su životne dobi.

      Naravno, koristi od glazbe nisu ograničene samo na bo­lesne. Ona može pružiti užitak, zabavu i ugodnu relaksaciju i nama zdravima u svakodnevnom životu. Glazba nije magija, ali bilo u bolnici ili kod kuće, za mlade i za stare, ona može biti snažan lijek koji nam svima pomaže.

dr. Ivo Belan