UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

ROMANA GALIĆ, PROČELNICA GRADSKOG UREDA ZA SOCI­JALNU ZAŠTITU I OSOBE S INVALIDITETOM GRADA ZAGREBA

Bez žrtava korone

 

     Za razliku od nekih drugih gradova, korisnici zagrebačkih domova za starije i nemoćne su ostali - obranjeni. Iza njih su brojni djelatnici koji su se borili za svaki život. Eto kako je to bilo. I čestitke Romani Galić i ekipi.

- Zagreb je poznat po kvalitetnom modelu skrbi za starije građane. Koji su ti glavni elementi koji čine „za­grebački model"?

     Prema procjenama Državnog zavoda za statistiku za 2018. osobe starije životne dobi čine 19,2 % stanovništva glavnoga grada. To znači da danas u Zagrebu živi više od 155.000 osoba starih 65 i više godina. Osim velikog udjela starijih osoba zagre­bačko stanovništvo u ovoj godini čini i 299 naših sugrađanki i sugrađana koji imaju sto i više godina.      To pred nas stavlja posebnu obvezu i odgovornost za skrb i brigu te su upravo osobe starije životne dobi u središtu socijalne politike Grada. Stoga ne čudi da je zaštita zdravlja osoba starije životne dobi, kao najosjetljivijeg dijela  populacije posebice u vrijeme epide­mije, prioritet na koji nastojimo odgovoriti na najvišoj razini.

     Borba za prava, kvalitetne socijalne usluge i aktivnosti Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom u značajnoj mjeri su usmjereni upravo prema našim starijim sugrađanima. Podsjetit ću na novčanu pomoć umirovljenicima za one čiji prihod ne prelazi 1.500 kn te dodatnu novčanu pomoć za plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osigu­ranja, kao i mjesečnu novčanu pomoć za osobne potrebe za one smještene u domovima temeljem rješenja centra za socijalnu skrb.

Briga i o džeparcu

     Kako bi javni gradski prijevoz bio dostupniji većem broju starijih osoba za sve one čiji mjesečni prihod ne prelazi 3.200 kn osigurana je besplatna godišnja pokazna karta ZET-a, a umirovljenici s višim prihodima plaćaju samo 100 kn mjesečno.

     S obzirom da je cilj za starije osigurati ostanak u vlastitom domu uz primjerenu kvalitetu života koliko je najduže mo­guće, Grad Zagreb osigurava niz izvaninstitucijskih usluga. Primjerice, uslugu pomoći u kući, uslugu dnevnog boravka u okviru tri doma za starije osobe (Dom Medveščak, Sveta Ana i Sveti Josip), usluge gerontoloških centara pri gradskim domovima za starije osobe itd.

     Za one koji se odlučuju na život u domu ili je smještaj u ustanovi nužan zbog narušenosti zdravstvenog stanja, po­sebno vodimo brigu o ulaganjima u prostor, ali i djelatnike za koje se organiziraju edukacije. Posebno ističem brigu o osobama oboljelima od Alzheimerove i drugih demencija za koje planiramo osigurati još više specijaliziranih odjela u svim gradskim domovima.

- Očito je takav čvrsti model bio dobro uporište za kva­litetnu skrb o starijima i u domovima za vrijeme sadašnje pandemije koronavirusa. Korisnici zagrebačkih domova su ostali - obranjeni, za razliku od npr. splitskog doma. Što ste sve poduzeli?

     Kada govorimo o našim sugrađanima u domovima za starije osobe kojima je trenutna epidemijska situacije izuzetno teška, podsjetila bih da je u nadležnosti Grada Zagreba 11 domova koji uslugu smještaja pružaju na 17 lokacija, i to ukupnog kapaciteta za 4.000 korisnika.

     Svjesni opasnosti i direktne prijetnje upravo toj populaciji, s prvim sastankom ravnatelja i epidemiološke službe krenuli smo već u veljači. Prateći situacije u zemljama koje nas okružuju i svjesni da su u pitanju i zdravlje, ali i životi naših sugrađana, započeli smo s aktivnostima koje su s jedne strane izazivale negodovanje i korisnika i obitelji, a s druge strane podizali sigurnost korisnika u domovima.

Potpuna zabrana izlazaka

     Jedna od prvih mjera u svim domovima za starije osobe u nadležnosti Grada bila je mjera obustave posjeta sukladno preporuci Ministarstva zdravstva. Od početka ožujka korisnici izlaze izvan prostora doma samo u nužnim situacijama, pri­mjerice zbog medicinskih postupaka.

     Za korisnike organizirane prehrane koji su po obrok dola­zili u dom za starije osobe, organizirana je dostava obroka u kuću. Obustavili smo do daljnjeg pružanje usluga boravka, te sve aktivnosti koje uključuju veći broj korisnika.    Istovremeno, željela bih istaknuti kako usluge pomoći u kući nisu obustav­ljene, ali se pružaju na način da se osiguravaju aktivnosti kod kojih ne dolazi do bliskog kontakta s korisnikom sukladno propisanoj mjeri distance. To znači da se osigurava dostava obroka, namirnica, higijenskih potrepština, lijekova.

     U svim se gradskim domovima, pored primjene visokih mjera dezinfekcije prostora i opreme, redovito prati zdravstve­no stanje djelatnika i korisnika te im se svakodnevno mjeri tjelesna temperatura beskontaktnim toplomjerima, a prati se i svaka pojava respiratornih simptoma. Sukladno proto­kolima o tome se obavještava liječnik obiteljske medicine koji kontaktira epidemiološku službu radi procjene daljnjih postupanja zbog sumnje na pojavu zaraze.

Niti jedan pozitivan na koronu

     Svaka temperatura zapravo se tretira kao COVID-19 i tako se prema njoj i postupa. Do 30. travnja u gradskim domovima testirano je ukupno 513 osoba, 319 djelatnika domova za starije osobe i 194 korisnika. Svi testovi su bili negativni na COVID-19, a što je zasigurno i rezultat predanosti ravnatelja te požrtvovnog rada djelatnika, a i vrlo rano poduzimanih mjera zaštite. Svi domovi osigurali su sobe za samoizolaciju sukladno definiranim protokolima.

     Rad djelatnika organiziran je u turnusima, na samom početku po 14 dana, a potom, sukladno naputku Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, po sedam dana. Zbog nove organizacije rada, a nužnosti osiguravanja kvalitetne zdravstvene skrbi, organizirana je i volonterska podrška medicinskih sestara iz dječjih vrtića koji su u nadležnosti Grada Zagreba, koji, kao što znate, nisu radili. U nekoliko domova samoinicijativno, a u želji što veće sigurnosti korisnika, medicinske sestre odlu­čile su se na radnu izolaciju, što znači da nisu odlazile svojim kućama već su spavale u domovima.

     U suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar" educirane su „domske" medicinske sestre kako bi odmah po sumnji uzele bris i dostavile prioritetno na analizu. Obzirom na važnost dostupnosti informacija i brze reakcije otvorene su i dvije telefonske linije, za epidemiološku službu i epidemiološki laboratorij.

-         Kako ste osigurali socijalni kontakt korisnika sa čla­novima njihovih obitelji?

     Iz razloga sigurnosti i što veće zaštićenosti naših sugrađana, koje najviše pogađa ova epidemija, posjete korisnicima smo rano odlučili privremeno obustaviti. Bilo je, i još uvijek jest, izuzetno teško odolijevati želji članova obitelji za ulaskom u dom, jer je potreba za posjetom člana svoje obitelji potpuno razumljiva.

Rođendan na Skypeu!

     Kako bismo omogućili kontakt s obitelji našim korisnicima smo stavili na raspolaganje različitu suvremenu komunikacijsku tehnologiju. Pored češćih razgovora putem telefona i mobitela dostupna je komunikacija putem vibera, whatsappa, skypea. Neki su tako i proslavili svoje rođendane i primali čestitke. Na taj način osigurali smo kontakt obitelji s korisnicima i lakše prihvaćanje cijele situacije s obje strane.

     Internet radionice i učenje korisnika suvremenim meto­dama komunikacije, kroz sve ove godine za naše korisnike, koje nudi današnji užurbani život i dostignuća tehnike, sada se pokazalo iznimno korisnim i važnim.

-         Zbog korone su vjerojatno prestale i sve uobičajene aktivnosti i radionice za korisnike?

     Od pojave epidemije život u domu znatno se promijenio. Na samom početku susretali smo se s nevjericom pa čak i nerazumijevanjem ozbiljnosti situacije, kako od strane obi­telji, tako i od samih korisnika, što je razumljivo, i samo smo dobrom komunikacijom uspjeli otkloniti početne probleme. Dugotrajnost epidemijske situacije, i poljuljani mirni i usta­ljeni život naših korisnika pred sve nas postavili su izuzetno zahtjevan zadatak u očuvanju mentalnog zdravlja korisnika, ali i preveniranja profesionalnog sagorijevanja djelatnika.

Potres kao dodatni stres

     I za jedne i za druge, kao i za nas koji smo osnivači, pa i odgovorni za funkcioniranje ustanova, ovo je krizna situacija. Ne smijemo zaboraviti da je Zagreb suočen i s prirodnom ne­pogodom, 22. ožujka pogođeni smo potresom, što je utjecalo i na korisnike domova kao dodatan stres.

     Kako bi se ublažile posljedice socijalne izolacije, ali i reakcije na potres, u domovima je pojačan individualni rad s korisni­cima te je osigurana psihosocijalna podrška. Svjesni dubine problema koje su izazvali i epidemija i potres, naša briga i za korisnike i djelatnike je prioritet, kako u doba ove epidemije tako i u periodu koji će uslijediti nakon toga.

     Iz sigurnosnih razloga i poštujući upute okupljanja i domske su se aktivnosti prilagodile nastaloj situaciji. Broj korisnika po aktivnosti je smanjen, ali aktivnosti nisu nestale, uvažavajući koliko je to važno za same korisnike.

Ples na balkonima

-         Gledali smo na TV akcije na balkonima zagrebačkih domova, što je izazvalo veliku podršku gledatelja...

     Na inicijativu Ureda ove je godine 29. travnja, unatoč izvanrednoj situaciji, organizirano simbolično obilježavanje Svjetskog dana plesa i Europskog dana solidarnosti među generacijama.

     Podsjetit ću da je povodom obilježavanja Svjetskog dana plesa Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invalidi­tetom u suradnji sa Zakladom Zajednički put i gradskim domovima za starije osobe tradicionalno od 2008. godi­ne organizirao plesnu smotru i natjecanje u plesu naših najstarijih sugrađana. Impresivan podatak o preko 2.500 izvođača tijekom proteklih 12 godina dovoljno govori o važnosti ove manifestacije.

     Zbog nemogućnosti održavanja tradicionalne manifestacije nismo posustali te smo organizirali plesni nastup korisnika svih 11 domova točno u podne na balkonima, terasama i uz prozore uz pjesmu „Zagrebačkim ulicama". Na taj način poručili smo našim korisnicima da i u ovim bremenitim vremenima brinemo o njima znajući koliko im je ova manifestacija važna i draga. Njihova ushićenost i osmijesi na licima dokazali su da je inicijativa u potpunosti opravdala naša očekivanja.

Bez velikih oštećenja

     Nakon što su ranom zorom u nedjelju 22. ožujka Zagreb pogodila dva razorna potresa, koordinacija i komunikacija s ravnateljima domova za starije osobe odmah je uspostavljena, koji su svi već unutar sat vremena bili u svojim ustanovama. Na svu sreću, objekti domova za starije osobe na svih 17 lokacija u potpunosti su sigurni za naše korisnike, zgrade su pretrpjele uglavnom manja ili zanemariva estetska oštećenja koja mogu biti riješena marljivim rukama naših kućnih majstora. Istog dana statičari su pregledali objekte koje se procijenilo kao potencijalno rizične, ali srećom oštećenja u smislu stabilnosti nije bilo. Sigurnost korisnika nam je i u ovoj situaciji najvažnija.

- Zabrana posjeta traje i dalje, uvjeti su još uvijek neuobičajeni. Želite li nešto poručiti starijim osobama u Gradu Zagrebu?

     Iako smo naše aktivnosti uvelike usmjerili na domove za starije, zbog velikog broja korisnika, naša briga za sugrađane starije životne dobi, posebice one koji žive sami ili u teškim uvjetima, nije ostala zanemarena. Dostava obroka u kuću teče redovito, dostavljaju se i obroci korisnicima koji su se hranili unutar domova za starije, podijeljeni su paketi starijim i ne­moćnim osobama koje su ostajale u svojim kućama.

     Usprkos svim izazovima, djelatnici u domovima za starije osobe trude se, ne nedostaje ljubavi, brige i požrtvovnosti za sve naše korisnike. I korisnici i djelatnici i mi s nestrpljenjem očekujemo dan kada će oni koji su svo ovo vrijeme davali upute, vodili nas i brinuli o zdravlju nacije reći: uz mjere opreza život vraćamo u normalu, a time će se obitelji dozvoliti tako željene susrete u domovima za starije osobe.

Jasna A. Petrović