UVODNA RIJEČ

Arheolozi vole stare

Piše: Jasna A. Petrović

     Politički tajnik HDZ-a i potpredsjednik Sabora Ante Sanader jako voli arheologe. Tako je nezaposlenog bivšeg gradonačelnika Omiša Ivana Škaričića, na­kon pola godine nagradne političke plaće, 2013. zaposlio bez natječaja i kvalifikacija na posao ravnatelja Doma za starije i nemoćne u Splitu. U međuvremenu je ravnatelj prije dvije godine pravomoćno osuđen zbog zloupotre­be položaja, ali to nije umanjilo ljubav Sanadera za stra­načkog mu frenda Škaričića.

     Osim toga sigurno je to vrli Ante učinio u dobroj vje­ri, jer voli prvu damu krimića Agathu Christie čiji je drugi muž bio ugledan arheolog, pa je poznata po izreci da je „idealan muž arheolog jer što je žena starija to ga više zanima''.

     Tako je valjda dobroćudno sudio i Sanader, uvjeren kako je arheolog idealno zvanje za starački dom, a k tome je negdje, kako sam glavni lik Škaričić kaže, treba­lo ga zaposliti nakon što je 18 godina bio gradonačelnik. Nazdravlje.

     No, možda neki arheolozi toliko vole stare da su im draži što su antikniji, pa čak i do linije smrti. Možda se tu krije tajna umirućih staraca iz splitskih domova za starije i nemoćne Zenta i Vukovarska, ali i nevjerojatne toleran­cije stručne javnosti spram rukovodećih osoba.

     Zdravstvena inspekcija Vilija Beroša je ocijenila kako nitko nije kriv za pomrle starice i starce, iako je očito kako je glavna sestra preuzela odgovornost skrbi o korisnici­ma i spašavala što je mogla, nabavljala sa svih strana ši­vane maskice, jer ih ravnatelj, a niti osnivač Blaženko Bo- ban, župan Splitsko-dalmatinske županije, nisu osigurali. Bez zaštitne opreme, kako su zaposleni mogli štititi i sebe i korisnike? Virus je tako poludio, ali nitko nije kriv. Mrtvi su krivi jer su stari. Virus je kriv.

     Ministrica socijale Vesna Bedeković u maski Harry Po- ttera se 8. travnja uprizorila u Splitu, bez da je sa sobom povela svoju socijalnu inspekciju ili barem priznala da ju je raspustila još 16. ožujka, a ponovo aktivirala dva dana nakon splitske presice. I dok je Beroš pokrivao druge, Be- deković je pokrivala sebe. Uostalom, sličan je to slučaj, žena je kao osnovni studij završila za učiteljicu, što je nije nimalo pripremilo za posao iz socijale. To ekipi na vlasti nije važno. Glavno da su njihovi.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

UŠTEĐEVINA IZ DRUGOG STUPA

Obiteljski umirovljenici mogu do svog novca!

     U Hrvatskoj postoji 190 tisuća korisnika obiteljske mirovine, od kojih su 94 posto žene, koje su naslijedile mirovine svojih po­kojnih partnera. Neke od njih nisu ostvarile pravo na vlastitu mirovinu, no što je s onima koje su godinama uplaćivale novac u mirovinski fond i ostvarile su ili mogu ostvariti vlasti­tu mirovinu, ali su izabrale povoljni­ju - partnerovu? Istražili smo imaju li one pravo da podignu novac iz drugog stupa kojeg su godinama uplaćivali.

     Činjenica je da osoba, dokle god je korisnica obiteljske mirovine, neće moći do tog novca. No, postoji način kako dobiti svoj novac. Ako korisni­ca obiteljske mirovine ima uvjete za starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, nakratko bi trebala aktivi­rati svoju starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, a zatim i sklopiti ugovor o mirovini iz drugog stupa s mirovinskim osiguravajućim druš­tvom koje će joj isplaćivati ušteđena sredstva s njenog računa.

     U tom slučaju bi se, ovisno o vi­sini primanja, otvorila mogućnost da jednokratno podigne 15 posto ušteđevine iz svog drugog stupa, a ostatak ušteđevine bi se isplaćivao na rate, odnosno kroz mirovinu.

     Kako su objasnili u Raiffeisen mi­rovinskom osiguravajućem društvu, ugovor o mirovini iz drugog stupa se može sklopiti samo ako vam je isto pravo na mirovinu priznato i iz prvog stupa. Pri tome nije bitno da vam je ta mirovina iz prvog stupa u isplati, budući da Zakon o mirovin­skom osiguranju razlikuje pravo na mirovinu i isplatu mirovine. To zna­či da bi se sredstva iz drugog stupa isplaćivala uz obiteljsku mirovinu.

     Nažalost, mnoge umirovljenice i umirovljenici korisnici obiteljske mi­rovine ne znaju za ovu mogućnost, te nikad neće aktivirati svoju staro­snu ili prijevremenu starosnu miro­vinu kako bi došli do svog novca. Mala utjehaje da ta sredstva pod­liježu nasljeđivanju te da će njihovi potomci moći zatražiti taj novac.

Igor Knežević