UVODNA RIJEČ

Kad si siguran i kad te nije strah

     Zašto su dvije najveće hrvatske umirovljeničke udruge, Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske, uputile čestitke Andreju Plenkoviću povodom pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima? Ne samo iz pri­stojnosti, već zato jer je iskustvo s Premijerom-Građevinom iz 2015. duboko ostalo u memoriji ovog naroda, ali ne kao pošalica uz kavu, već kao bolni osjećaj nesigurnosti.

     Nije bitno jesu li starije osobe diljem Hrvatske masovno dale svoje povjerenje upravo Plenkoviću, a jesu. Nije bitno niti je li njegov prosječni glasač nižeg obrazovanja, gdje je svaki deveti završio tek osnovnu školu, a jedva 26 posto ih ima fakultet, a baš je tako. Nije bitno je li u Sabor s njihove liste ušlo samo 9 žena od 66 sabornika, iako je sve to bitno. Najbitnije je da je    Hrvatska nasuprot strahu birala - sigurnost. HDZ nije samo odglumio predizbornu kampanju „Sigurna Hrvatska", već nam je svima ponudio kontinuitet, stabilnost i sigurnost. Vlada će biti formirana „preko noći", bez navlačenja i odugovlačenja, tr­govanja i korupcije na javnoj trpezi. To je ono što je pobijedilo sve druge stranke: taj osjećaj kad si siguran i kad te nije strah.

     Tek je iz rezultata ovih izbora moguće iščitati koliko je straha u narod unijela retorika Domoljubnog pokreta i dijelom Mosta, koliko su istupi Hasanbegovića, Glasnovića i Zekanovića i Ruže Tomašić, pa onda i Škore i Raspudića o silovanim ženama i po­bačaju, unijeli gađenja i nemira u duše građana. I tek je sada posve jasno da nije narod glasao za HDZ zbog korone, već zbog želje za normalnom zemljom. Tu normalnost je u ovom trenutku jamčio samo HDZ.

     Točno je i da je 40 posto glasača SDP-a (Restart) starije od 60 godina, jer je tamo ponuđeni jelovnik bio ravan bakanalijama starih Rimljana. Kao da je ponuda za umirovljenike napuhavana jer su im na listama bila uglavnom stara, potrošena lica, pa su ispisali svoju listu želja.

     Tako je jedina umirovljenička čestitka otišla Plenkoviću. Po­bjednicima i treba čestitati. U čestitki je pisalo i da ih podsjećamo kako je udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u RH pao ispod 38 posto, da više od polovice umirovljenika prima miro­vinu nižu od hrvatske linije siromaštva koja iznosi 2.485 kuna, da je previše kontejner-umirovljenika, poniženih i prevarenih.

     Izrazili smo nadu da će nova Vlada pronaći načina da po­veća mirovine i uvede pravednije usklađivanje s rastom plaća, a svakako bi trebalo uvesti i novi model obiteljskih mirovina. Zatražili smo prijenos vlasničkih prava nad domovima za starije i nemoćne na županije i Grad Zagreb i još puno toga što bi se trebalo naći na dnevnom redu savjetodavnog tijela Vlade, Na­cionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Jer sigurnost nije samo floskula. Sigurnost ima cijenu i vraća dostojanstvo i blagostanje. Najvažnije je pravovremeno se zaštititi od onih koji se hrane vašim osjećajima nesigurnosti. Upravo to su glasači učinili.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

UŠTEĐEVINA IZ DRUGOG STUPA

Obiteljski umirovljenici mogu do svog novca!

     U Hrvatskoj postoji 190 tisuća korisnika obiteljske mirovine, od kojih su 94 posto žene, koje su naslijedile mirovine svojih po­kojnih partnera. Neke od njih nisu ostvarile pravo na vlastitu mirovinu, no što je s onima koje su godinama uplaćivale novac u mirovinski fond i ostvarile su ili mogu ostvariti vlasti­tu mirovinu, ali su izabrale povoljni­ju - partnerovu? Istražili smo imaju li one pravo da podignu novac iz drugog stupa kojeg su godinama uplaćivali.

     Činjenica je da osoba, dokle god je korisnica obiteljske mirovine, neće moći do tog novca. No, postoji način kako dobiti svoj novac. Ako korisni­ca obiteljske mirovine ima uvjete za starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, nakratko bi trebala aktivi­rati svoju starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, a zatim i sklopiti ugovor o mirovini iz drugog stupa s mirovinskim osiguravajućim druš­tvom koje će joj isplaćivati ušteđena sredstva s njenog računa.

     U tom slučaju bi se, ovisno o vi­sini primanja, otvorila mogućnost da jednokratno podigne 15 posto ušteđevine iz svog drugog stupa, a ostatak ušteđevine bi se isplaćivao na rate, odnosno kroz mirovinu.

     Kako su objasnili u Raiffeisen mi­rovinskom osiguravajućem društvu, ugovor o mirovini iz drugog stupa se može sklopiti samo ako vam je isto pravo na mirovinu priznato i iz prvog stupa. Pri tome nije bitno da vam je ta mirovina iz prvog stupa u isplati, budući da Zakon o mirovin­skom osiguranju razlikuje pravo na mirovinu i isplatu mirovine. To zna­či da bi se sredstva iz drugog stupa isplaćivala uz obiteljsku mirovinu.

     Nažalost, mnoge umirovljenice i umirovljenici korisnici obiteljske mi­rovine ne znaju za ovu mogućnost, te nikad neće aktivirati svoju staro­snu ili prijevremenu starosnu miro­vinu kako bi došli do svog novca. Mala utjehaje da ta sredstva pod­liježu nasljeđivanju te da će njihovi potomci moći zatražiti taj novac.

Igor Knežević