UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

   

UMIROVLJENIČKE UDRUGE ŠOKIRANE

Silvano Hrelja glasao protiv povećanja cenzusa za dopunsko

 

     Matica umirovljenika Hrvatske i Sindikat umirovljenika Hrvatske priopćenjem od 4. svibnja 2020. su javno pozdravile odluku Vlade i Hrvatskog sabora kojom se 30. travnja u Zakonu o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju povećao prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatnu policu dopun­skog zdravstvenog osiguranja, što će najviše koristiti tisućama umi­rovljenika s niskim mirovinama, koji su zbog usklađivanja mirovina unatrag dvije godine izgubili be­splatno dopunsko.

     Time je okončana višegodišnja borba i lobiranje umirovljeničkih udruga, kao i dogovor postignut u prosincu prošle go­dine između predstavnika umirovljenika u Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe s predsjednikom Vlade An- drejom Plenkovićem.

     Predstavnici umirovljenika su prvot­no zahtijevali da se novi cenzus utvrdi na razini hrvatske linije siromaštva, a to je trenutno 2.485 kuna, međutim kako po­trebna sredstva nije bilo moguće osigurati, prihvatilo se kompromisno rješenje, uz uvjet da se svake godine cenzus usklađuje s rastom mirovina. Time je novi cenzus porastao za 60 kuna - na 2.000 kuna za samca, odnosno za 47 kuna - na 1.563 kune po članu obitelji. Time će se omogu­ćiti povratak više tisuća umirovljenika u sustav besplatnog dopunskog osiguranja te zaustaviti njihovo ispadanje iz sustava i zbog mizernog povećanja mirovina od desetak kuna.

     Tako je započeto rješavanje jednog od dugotrajnih umirovljeničkih problema, jer cenzus nije mijenjan čak od 2004. godine, iako je Nacionalno vijeće za umirovljeni­ke i starije osobe, kao savjetodavno tijelo Vlade RH, pokretalo inicijative i za vrijeme prethodne Vlade u kojoj je Hrvatska stranka umirovljenika imala zamjenika ministra rada i mirovinskog sustava, te čija je Kukuriku koalicija bila na vlasti.

     HSU se odjednom u jesen 2019., na­kon ponovljenih javnih zahtjeva MUH-a i SUH-a na Nacionalnom vijeću i Vladi, sje­tio zatražiti povećanje cenzusa izmjenom zakona, ali za nešto manji iznos od linije siromaštva i bez usklađivanja s rastom mirovina. Nakon što je SUH tri četvrtka zaredom održao prosvjede pred Vladom zbog cenzusa, Silvano Hrelja je odlučio pokrenuti potpisivanje peticije za pove­ćanje cenzusa te skupio pedesetak tisuća potpisa, uglavnom od članova MUH-a i SUH-a. Hrelja je znao da kao oporbena stranka nemaju šanse progurati promjenu te intenzivno lobirao da konačno u prosincu dogovorena izmjena cenzusa uopće ne dođe do dnev­nog reda Sabora, što nije uspio zahvaljujući intenzivnim naporima čelnica SUH-a i MUH-a.

    Ono što iznenađuje jest da je jedini izabrani predstavnik umi­rovljenika u Hrvatskom saboru glasao protiv takvog nespornog pomaka u korist najsiromašnijih umirovljenika. Dugovječni umi­rovljenički zastupnik, koji od svoje 45. godine života pred­stavlja umirovljenike, doveo je u pitanje pravo legaliteta i legitimiteta umirovljeničkim udrugama da sudjeluju u pokretanju inicijativa i prijedloga za promjenu zakona, tvrdeći da samo on kao „legalni'' predstavnik u Saboru može predstavljati umirovljenike.

     Začuđujuće je da Hrelja za saborskom govornicom i u medijima već pola godine napada udruge koje su aktivno uključene u rješavanje brojnih problema umirovlje­nika i koje su se potvrdile kao autentični predstavnici umirovljenika. U raspravi u Hrvatskom saboru je gurao čak i tezu da se prihvaćanjem inicijative umirovljeničkih udruga dovodi u pitanje parlamentarizam, što je elementarno nepoznavanje demo­kracije i uloge udruga u društvu.

     Čelnice umirovljeničkih udruga ponavljano nazivaju„samozvanima", izdajicama, štetočinama, lažovi- ma, ulizicama i prevaranticama te prodanim babuskarama, kako u svojim stranačkim istupima, tako i na Facebook stranicama svoje stranke, iako su u skladu s važe­ćim zakonima i propisima legalno izabrane za predsjednice dvije naj­veće i najutjecajnije umirovljeničke udruge, Matice i SUH-a, a uz to su imenovane u Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe koje, kao savjetodavno tijelo Vlade RH, djeluje još od 2010. godine.

     Zajedno s njima u Nacionalnom vijeću su još četiri predstavnika umirovljenika i predstavnici četiriju ministarstava te HZMO-a i HZZO-a pa je to tijelo postalo relevantno mjesto socijalnog dijaloga umirovljenika i Vlade RH u skladu sa zakonima i suvreme­nom demokratskom praksom. Zanimljivo je da je u istom sastavu Nacionalno vijeće djelovalo i u mandatu Vlade u čijoj je koaliciji sudjelovao HSU, kada njihov čelnik Hrelja nije dovodio u pitanje njegovu legalnost, ali ni tada nije podržao zahtjeve umirov­ljenika za povećanjem cenzusa. Tada su mu u fokusu interesa bili samo osiguranici privatnog osiguravajućeg društva Royal, za koje je svojim glasom HDZ-u za prolaz godišnjeg proračuna izmamio nacionali­zaciju njihovih privatnih mirovina.

     Hrelja je za govornicom rekao „da se zakon donosi jer se njegovo veličanstvo Andrej Plenković uz kavu dogovorio s vrhuškom samozvanih predstavnica umirovljenika" te da njima trebaju „fotografija i članak, a Vladi privid suradnje i brige", kazao je Hrelja, čovjek kojemu nisu na srcu umirovljenici, već borba za fotelju u novoj koaliciji sa SDP-om pod svaku cijenu.

     Silvano Hrelja je tijekom rasprave u Sa­boru višekratno postavljao pitanje zbog čega aktualna Vlada nije još 2016. godine podigla cenzus nego tek sada pred izbore, jer je očito, zajedno sa svojim sekundantom u raspravi, bivšim ministrom Mirandom Mrsićem, zaboravio njima samima postaviti pitanje zašto nisu promijenili cenzus npr. 2014., u vrijeme kad su oni bili na vlasti, ali to nisu učinili.

     Tijela upravljanja umirovljenič­kih udruga, Izvršni odbor MUH-a i Upravni odbor SUH-a, oštro osuđuju i vrijeđanja i omalovažavanja legalno izabranih predstavnica umirovlje­nika i pitaju se kako je moguće, da nakon uspješnog pomaka u rješa­vanju ovog krupnog problema za najsiromašnije umirovljenike pro­tiv bude glas predstavnika jedine umirovljeničke stranke.

     Matica umirovljenika i Sindikat umi­rovljenika izražavaju i zadovoljstvo što je jednoglasno u Hrvatskom saboru usvojen i zakon kojim se obustavljaju svi ovršni postupci u vrijeme posebnih okolnosti vezanih za epidemiju korone, kao i ovrhe na mirovinama. Upravo su umirovljeničke udruge javno zagovarale takvo rješenje.

Jasna A. Petrović