UVODNA RIJEČ

Kad si siguran i kad te nije strah

     Zašto su dvije najveće hrvatske umirovljeničke udruge, Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske, uputile čestitke Andreju Plenkoviću povodom pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima? Ne samo iz pri­stojnosti, već zato jer je iskustvo s Premijerom-Građevinom iz 2015. duboko ostalo u memoriji ovog naroda, ali ne kao pošalica uz kavu, već kao bolni osjećaj nesigurnosti.

     Nije bitno jesu li starije osobe diljem Hrvatske masovno dale svoje povjerenje upravo Plenkoviću, a jesu. Nije bitno niti je li njegov prosječni glasač nižeg obrazovanja, gdje je svaki deveti završio tek osnovnu školu, a jedva 26 posto ih ima fakultet, a baš je tako. Nije bitno je li u Sabor s njihove liste ušlo samo 9 žena od 66 sabornika, iako je sve to bitno. Najbitnije je da je    Hrvatska nasuprot strahu birala - sigurnost. HDZ nije samo odglumio predizbornu kampanju „Sigurna Hrvatska", već nam je svima ponudio kontinuitet, stabilnost i sigurnost. Vlada će biti formirana „preko noći", bez navlačenja i odugovlačenja, tr­govanja i korupcije na javnoj trpezi. To je ono što je pobijedilo sve druge stranke: taj osjećaj kad si siguran i kad te nije strah.

     Tek je iz rezultata ovih izbora moguće iščitati koliko je straha u narod unijela retorika Domoljubnog pokreta i dijelom Mosta, koliko su istupi Hasanbegovića, Glasnovića i Zekanovića i Ruže Tomašić, pa onda i Škore i Raspudića o silovanim ženama i po­bačaju, unijeli gađenja i nemira u duše građana. I tek je sada posve jasno da nije narod glasao za HDZ zbog korone, već zbog želje za normalnom zemljom. Tu normalnost je u ovom trenutku jamčio samo HDZ.

     Točno je i da je 40 posto glasača SDP-a (Restart) starije od 60 godina, jer je tamo ponuđeni jelovnik bio ravan bakanalijama starih Rimljana. Kao da je ponuda za umirovljenike napuhavana jer su im na listama bila uglavnom stara, potrošena lica, pa su ispisali svoju listu želja.

     Tako je jedina umirovljenička čestitka otišla Plenkoviću. Po­bjednicima i treba čestitati. U čestitki je pisalo i da ih podsjećamo kako je udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u RH pao ispod 38 posto, da više od polovice umirovljenika prima miro­vinu nižu od hrvatske linije siromaštva koja iznosi 2.485 kuna, da je previše kontejner-umirovljenika, poniženih i prevarenih.

     Izrazili smo nadu da će nova Vlada pronaći načina da po­veća mirovine i uvede pravednije usklađivanje s rastom plaća, a svakako bi trebalo uvesti i novi model obiteljskih mirovina. Zatražili smo prijenos vlasničkih prava nad domovima za starije i nemoćne na županije i Grad Zagreb i još puno toga što bi se trebalo naći na dnevnom redu savjetodavnog tijela Vlade, Na­cionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Jer sigurnost nije samo floskula. Sigurnost ima cijenu i vraća dostojanstvo i blagostanje. Najvažnije je pravovremeno se zaštititi od onih koji se hrane vašim osjećajima nesigurnosti. Upravo to su glasači učinili.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

   

UMIROVLJENIČKE UDRUGE ŠOKIRANE

Silvano Hrelja glasao protiv povećanja cenzusa za dopunsko

 

     Matica umirovljenika Hrvatske i Sindikat umirovljenika Hrvatske priopćenjem od 4. svibnja 2020. su javno pozdravile odluku Vlade i Hrvatskog sabora kojom se 30. travnja u Zakonu o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju povećao prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatnu policu dopun­skog zdravstvenog osiguranja, što će najviše koristiti tisućama umi­rovljenika s niskim mirovinama, koji su zbog usklađivanja mirovina unatrag dvije godine izgubili be­splatno dopunsko.

     Time je okončana višegodišnja borba i lobiranje umirovljeničkih udruga, kao i dogovor postignut u prosincu prošle go­dine između predstavnika umirovljenika u Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe s predsjednikom Vlade An- drejom Plenkovićem.

     Predstavnici umirovljenika su prvot­no zahtijevali da se novi cenzus utvrdi na razini hrvatske linije siromaštva, a to je trenutno 2.485 kuna, međutim kako po­trebna sredstva nije bilo moguće osigurati, prihvatilo se kompromisno rješenje, uz uvjet da se svake godine cenzus usklađuje s rastom mirovina. Time je novi cenzus porastao za 60 kuna - na 2.000 kuna za samca, odnosno za 47 kuna - na 1.563 kune po članu obitelji. Time će se omogu­ćiti povratak više tisuća umirovljenika u sustav besplatnog dopunskog osiguranja te zaustaviti njihovo ispadanje iz sustava i zbog mizernog povećanja mirovina od desetak kuna.

     Tako je započeto rješavanje jednog od dugotrajnih umirovljeničkih problema, jer cenzus nije mijenjan čak od 2004. godine, iako je Nacionalno vijeće za umirovljeni­ke i starije osobe, kao savjetodavno tijelo Vlade RH, pokretalo inicijative i za vrijeme prethodne Vlade u kojoj je Hrvatska stranka umirovljenika imala zamjenika ministra rada i mirovinskog sustava, te čija je Kukuriku koalicija bila na vlasti.

     HSU se odjednom u jesen 2019., na­kon ponovljenih javnih zahtjeva MUH-a i SUH-a na Nacionalnom vijeću i Vladi, sje­tio zatražiti povećanje cenzusa izmjenom zakona, ali za nešto manji iznos od linije siromaštva i bez usklađivanja s rastom mirovina. Nakon što je SUH tri četvrtka zaredom održao prosvjede pred Vladom zbog cenzusa, Silvano Hrelja je odlučio pokrenuti potpisivanje peticije za pove­ćanje cenzusa te skupio pedesetak tisuća potpisa, uglavnom od članova MUH-a i SUH-a. Hrelja je znao da kao oporbena stranka nemaju šanse progurati promjenu te intenzivno lobirao da konačno u prosincu dogovorena izmjena cenzusa uopće ne dođe do dnev­nog reda Sabora, što nije uspio zahvaljujući intenzivnim naporima čelnica SUH-a i MUH-a.

    Ono što iznenađuje jest da je jedini izabrani predstavnik umi­rovljenika u Hrvatskom saboru glasao protiv takvog nespornog pomaka u korist najsiromašnijih umirovljenika. Dugovječni umi­rovljenički zastupnik, koji od svoje 45. godine života pred­stavlja umirovljenike, doveo je u pitanje pravo legaliteta i legitimiteta umirovljeničkim udrugama da sudjeluju u pokretanju inicijativa i prijedloga za promjenu zakona, tvrdeći da samo on kao „legalni'' predstavnik u Saboru može predstavljati umirovljenike.

     Začuđujuće je da Hrelja za saborskom govornicom i u medijima već pola godine napada udruge koje su aktivno uključene u rješavanje brojnih problema umirovlje­nika i koje su se potvrdile kao autentični predstavnici umirovljenika. U raspravi u Hrvatskom saboru je gurao čak i tezu da se prihvaćanjem inicijative umirovljeničkih udruga dovodi u pitanje parlamentarizam, što je elementarno nepoznavanje demo­kracije i uloge udruga u društvu.

     Čelnice umirovljeničkih udruga ponavljano nazivaju„samozvanima", izdajicama, štetočinama, lažovi- ma, ulizicama i prevaranticama te prodanim babuskarama, kako u svojim stranačkim istupima, tako i na Facebook stranicama svoje stranke, iako su u skladu s važe­ćim zakonima i propisima legalno izabrane za predsjednice dvije naj­veće i najutjecajnije umirovljeničke udruge, Matice i SUH-a, a uz to su imenovane u Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe koje, kao savjetodavno tijelo Vlade RH, djeluje još od 2010. godine.

     Zajedno s njima u Nacionalnom vijeću su još četiri predstavnika umirovljenika i predstavnici četiriju ministarstava te HZMO-a i HZZO-a pa je to tijelo postalo relevantno mjesto socijalnog dijaloga umirovljenika i Vlade RH u skladu sa zakonima i suvreme­nom demokratskom praksom. Zanimljivo je da je u istom sastavu Nacionalno vijeće djelovalo i u mandatu Vlade u čijoj je koaliciji sudjelovao HSU, kada njihov čelnik Hrelja nije dovodio u pitanje njegovu legalnost, ali ni tada nije podržao zahtjeve umirov­ljenika za povećanjem cenzusa. Tada su mu u fokusu interesa bili samo osiguranici privatnog osiguravajućeg društva Royal, za koje je svojim glasom HDZ-u za prolaz godišnjeg proračuna izmamio nacionali­zaciju njihovih privatnih mirovina.

     Hrelja je za govornicom rekao „da se zakon donosi jer se njegovo veličanstvo Andrej Plenković uz kavu dogovorio s vrhuškom samozvanih predstavnica umirovljenika" te da njima trebaju „fotografija i članak, a Vladi privid suradnje i brige", kazao je Hrelja, čovjek kojemu nisu na srcu umirovljenici, već borba za fotelju u novoj koaliciji sa SDP-om pod svaku cijenu.

     Silvano Hrelja je tijekom rasprave u Sa­boru višekratno postavljao pitanje zbog čega aktualna Vlada nije još 2016. godine podigla cenzus nego tek sada pred izbore, jer je očito, zajedno sa svojim sekundantom u raspravi, bivšim ministrom Mirandom Mrsićem, zaboravio njima samima postaviti pitanje zašto nisu promijenili cenzus npr. 2014., u vrijeme kad su oni bili na vlasti, ali to nisu učinili.

     Tijela upravljanja umirovljenič­kih udruga, Izvršni odbor MUH-a i Upravni odbor SUH-a, oštro osuđuju i vrijeđanja i omalovažavanja legalno izabranih predstavnica umirovlje­nika i pitaju se kako je moguće, da nakon uspješnog pomaka u rješa­vanju ovog krupnog problema za najsiromašnije umirovljenike pro­tiv bude glas predstavnika jedine umirovljeničke stranke.

     Matica umirovljenika i Sindikat umi­rovljenika izražavaju i zadovoljstvo što je jednoglasno u Hrvatskom saboru usvojen i zakon kojim se obustavljaju svi ovršni postupci u vrijeme posebnih okolnosti vezanih za epidemiju korone, kao i ovrhe na mirovinama. Upravo su umirovljeničke udruge javno zagovarale takvo rješenje.

Jasna A. Petrović