UVODNA RIJEČ
Nemao pa nemao
Piše: Jasna A. Petrović
Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mnoge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si prethodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Višnja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.
No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada nemaju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio davati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Njima se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugradio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.
Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvatsko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina. Nećemo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i znali. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale. Možda je najbolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabogda nemao pa nemao.
Web stranice naših podružnica
Radnici i umirovljenici zajedno: za zdravstvenu i socijalnu solidarnost sa starima!
Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Sindikat umirovljenika Hrvatske, 20. travnja 2020. su na tragu dopisa koje su ovih da na predsjednicima Europske komisije i Europskog parlamenta uputili generalni tajnici ETUC/ Europske konfederacije sindikata Luca Visentini i FERPA/ Europske federacije umirovljenika i starijih osoba Agostino Siciliano, uputili zajedničko otvoreno p ismo predsjedniku
ma pandemije", naglašavaju SSSH i SUH u svojem zajedničkom pismu.
Socijalna solidarnost neophodna
Vlade Republike Hrvat- s ke Andreju Plenkoviću i predsjedniku Hrvatskog sabora, Gordanu Jandro- koviću, kojim pozdravljaju hitne mjere u Republi- c i Hrvatskoj usvojene za osiguranje funkcioniranja zdravstvenih sustava u borbi protiv Covida-19 te potpore za očuvanje radnih mjesta. „Pozdravljamo i mjere koje je ovih dana usvojila Europska komisija, provedbu kojih sindikati traže na nacionalnoj razini" naglašava se u pismu.
Stari su najranjiviji
„Covid-19 inficira na tisuće ljudi diljem Europe i širom svijeta. No, oni koji plaćaju najvišu cijenu, često svojim životom, su građani stariji od 70 godina - skloniji su zarazi ovim virusom i umiranju od njegovih posljedica. Još ranji- vije su dobne skupine osoba starijih od 80 godina, već pogođene drugim bolestima.
Prepoznajemo ozbiljnost ove zdravstvene opasnosti i priznajemo veliku predanost liječnika, medicinskih sestara i svih zdravstvenih djelatnika da liječe i spašavaju živote.
„Posebno bismo vas željeli upozoriti na delikatne okolnosti u kojima se nalaze starije osobe koje borave u domovima za starije osobe i ustanovama za dugotrajno zbrinjavanje. Situacija postaje dramatična u mnogim europskim zemljama zbog epidemije virusa, a najčešće se radi o objektima čije osoblje često nije adekvatno zaštićeno. K tome, kako Hrvatska ima vrlo nisku po- krivenost starijih od 65 godina brojem postelja u domovima umirovljenika, a novi se gotovo i ne grade u javnom sektoru, osobito je važno posvetiti veću pozornost i takvim oblicima skrbi. Zaokretom prema razvoju ekonomije skrbi (care economy) Hrvatska bi mogla postići sinergijski učinak i u ekonomskom i u socijalnom području. Za to je važna politička odluka i dobra koordinacija više sustava u provedbi.
Uz to, potrebna je socijalna potpora kako bi se spriječilo da se stariji ljudi osjećaju usamljeno, diskriminirano i napušteno zbog posljedica restriktivnih mjera mobilnosti i socijalne distance koje Vlada provodi kako bi se spriječilo širenje ovog zaraznog virusa.
Nadamo se jačanju solidarnosti među generacijama, jer samo zajedno možemo pobijediti ovu zdravstvenu krizu. Računamo na vašu intervenciju u obrani zdravlja svih hrvatskih građana, a vezano uz starije osobe, kao najosjetljiviju skupinu, intervencija mora biti i zdravstvena i socijalna. Oni su generacija koja je doprinijela izgradnji Hrvatske i Europske unije i upravo oni plaćaju previsoku cijenu - stoga zaslužuju solidarnu potporu generacija koje stižu nakon njih", za ključno se poručuje u dopisu koji su potpisali predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel i
predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrović.