UVODNA RIJEČ
Nemam za kilo breskvi
Piše: Igor Knežević
Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.
No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromašnima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.
Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna mirovine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.
Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.
Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često donositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.
U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...
Web stranice naših podružnica
Radnici i umirovljenici zajedno: za zdravstvenu i socijalnu solidarnost sa starima!
Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Sindikat umirovljenika Hrvatske, 20. travnja 2020. su na tragu dopisa koje su ovih da na predsjednicima Europske komisije i Europskog parlamenta uputili generalni tajnici ETUC/ Europske konfederacije sindikata Luca Visentini i FERPA/ Europske federacije umirovljenika i starijih osoba Agostino Siciliano, uputili zajedničko otvoreno p ismo predsjedniku
ma pandemije", naglašavaju SSSH i SUH u svojem zajedničkom pismu.
Socijalna solidarnost neophodna
Vlade Republike Hrvat- s ke Andreju Plenkoviću i predsjedniku Hrvatskog sabora, Gordanu Jandro- koviću, kojim pozdravljaju hitne mjere u Republi- c i Hrvatskoj usvojene za osiguranje funkcioniranja zdravstvenih sustava u borbi protiv Covida-19 te potpore za očuvanje radnih mjesta. „Pozdravljamo i mjere koje je ovih dana usvojila Europska komisija, provedbu kojih sindikati traže na nacionalnoj razini" naglašava se u pismu.
Stari su najranjiviji
„Covid-19 inficira na tisuće ljudi diljem Europe i širom svijeta. No, oni koji plaćaju najvišu cijenu, često svojim životom, su građani stariji od 70 godina - skloniji su zarazi ovim virusom i umiranju od njegovih posljedica. Još ranji- vije su dobne skupine osoba starijih od 80 godina, već pogođene drugim bolestima.
Prepoznajemo ozbiljnost ove zdravstvene opasnosti i priznajemo veliku predanost liječnika, medicinskih sestara i svih zdravstvenih djelatnika da liječe i spašavaju živote.
„Posebno bismo vas željeli upozoriti na delikatne okolnosti u kojima se nalaze starije osobe koje borave u domovima za starije osobe i ustanovama za dugotrajno zbrinjavanje. Situacija postaje dramatična u mnogim europskim zemljama zbog epidemije virusa, a najčešće se radi o objektima čije osoblje često nije adekvatno zaštićeno. K tome, kako Hrvatska ima vrlo nisku po- krivenost starijih od 65 godina brojem postelja u domovima umirovljenika, a novi se gotovo i ne grade u javnom sektoru, osobito je važno posvetiti veću pozornost i takvim oblicima skrbi. Zaokretom prema razvoju ekonomije skrbi (care economy) Hrvatska bi mogla postići sinergijski učinak i u ekonomskom i u socijalnom području. Za to je važna politička odluka i dobra koordinacija više sustava u provedbi.
Uz to, potrebna je socijalna potpora kako bi se spriječilo da se stariji ljudi osjećaju usamljeno, diskriminirano i napušteno zbog posljedica restriktivnih mjera mobilnosti i socijalne distance koje Vlada provodi kako bi se spriječilo širenje ovog zaraznog virusa.
Nadamo se jačanju solidarnosti među generacijama, jer samo zajedno možemo pobijediti ovu zdravstvenu krizu. Računamo na vašu intervenciju u obrani zdravlja svih hrvatskih građana, a vezano uz starije osobe, kao najosjetljiviju skupinu, intervencija mora biti i zdravstvena i socijalna. Oni su generacija koja je doprinijela izgradnji Hrvatske i Europske unije i upravo oni plaćaju previsoku cijenu - stoga zaslužuju solidarnu potporu generacija koje stižu nakon njih", za ključno se poručuje u dopisu koji su potpisali predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel i
predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrović.