UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 


ZAJEDNIČKO PRIOPĆENJE SUH-A I MUH-A

 Umirovljeničke udruge šokirane: Silvano Hrelja glasao protiv povećanja cenzusa za dopunsko

      „Matica umirovljenika Hrvatske i Sindikat umirovljenika Hrvatske pozdravljaju odluku Vlade i Hrvatskog sabora kojom se u Zakonu o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju povećao prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatnu policu dopunskog zdravstvenog osiguranja, što će najviše koristiti tisućama umirovljenika s niskim mirovinama, koji su zbog usklađivanja mirovina besplatno dopunsko već izgubili ili bi ga izgubili. Time je  okončana višegodišnja borba i lobiranje umirovljeničkih udruga, kao i dogovor postignut u prosincu prošle godine između predstavnika umirovljenika u Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe s predsjednikom Vlade Andrejom Plenkovićem.

     Predstavnici umirovljenika su zahtijevali da se novi cenzus utvrdi na razini hrvatske linije siromaštva, a to je trenutno 2.485 kuna, međutim kako potrebna sredstva nije bilo moguće osigurati, prihvatilo se kompromisno rješenje, uz uvjet da se svake godine cenzus usklađuje s rastom mirovine.  Time je novi cenzus porastao za 60 kuna – na 2.000 kuna za samca, odnosno za 47 kuna – na 1.563 kune po članu obitelji. Time će se omogućiti povratak  više tisuća umirovljenika u sustav besplatnog dopunskog osiguranja, te zaustaviti njihovo ispadanje iz sustava i zbog mizernog povećanja mirovina od desetak kuna. Tako je započeto rješavanje jednog od dugotrajnih umirovljeničkih problema, jer cenzus nije mijenjan čak od 2004. godine. Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe, kao savjetodavno tijelo Vlade RH, podržalo je prijedloge i rješenja umirovljeničkih predstavnika u tom tijelu.

     Ono što iznenađuje jest da je jedini izabrani predstavnik umirovljenika u Hrvatskom saboru glasao protiv takvog nespornog pomaka u korist najsiromašnijih umirovljenika, i to zato jer prije par mjeseci nije prošao njegov stranački prijedlog zakona za povećanje cenzusa. Dugovječni umirovljenički zastupnik, koji od svoje 45. godine života predstavlja umirovljenike, doveo je u pitanje pravo umirovljeničkim udrugama da sudjeluju u pokretanju inicijativa i prijedloga za promjenu zakona, tvrdeći da samo on kao legalni predstavnik u Saboru može predstavljati umirovljenike. Začuđujuće je da za saborskom govornicom i u medijima već mjesecima napada udruge koje su aktivno uključene u rješavanje problema i koje su se potvrdile kao njihovi autentični predstavnici. U raspravi u Hrvatskom saboru je bila čak i teza da se prihvaćanjem inicijative umirovljeničkih udruga dovodi u pitanje parlamentarizam, što je elementarno nepoznavanje demokracije i uloge udruga u društvu.  

     Čelnice umirovljeničkih udruga ponavljano naziva „samozvanima“, iako su u skladu s važećim zakonima i propisima legalno izabrane za predsjednice Matice i SUH-a, a uz to su imenovane u Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe koje, kao savjetodavno tijelo Vlade RH, djeluje još od 2010. godine. Zajedno s njima u Nacionalnom vijeću su još četiri  predstavnika umirovljenika i predstavnici četiriju ministarstava te HZMO-a i HZZO-a,  pa je to tijelo postalo relevantno mjesto socijalnog dijaloga umirovljenika i Vlade RH u skladu sa zakonima i suvremenom demokratskom praksom. Zanimljivo je da je u istom sastavu Nacionalno vijeće djelovalo i u mandatu Vlade u čijoj je koaliciji sudjelovao HSU, kada njihov čelnik Hrelja nije dovodio u pitanje njegovu legalnost, ali ni tada nije podržao zahtjeve umirovljenika za povećanjem cenzusa. Tada su mu u fokusu interesa bili samo osiguranici privatnog osiguravajućeg društva Royal, za koje je svojim glasom HDZ-u za proračun osigurao nacionalizaciju njihovih privatnih mirovina. Hrelja je za govornicom rekao „da se zakon donosi jer se njegovo veličanstvo Andrej Plenković uz kavu dogovorio s vrhuškom samozvanih predstavnica umirovljenika“ te da njima trebaju „fotografija i članak, a Vladi privid suradnje i brige”, kazao je Hrelja, čovjek kojemu nisu na srcu umirovljenici, već borba za fotelju u novoj koaliciji sa SDP-om pod svaku cijenu.

     Silvano Hrelja je tijekom rasprave u Saboru višekratno postavljao pitanje zbog čega aktualna Vlada nije još 2016. godine podigla cenzus nego tek sada pred izbore, jer je očito, zajedno sa svojim sekundantom u raspravi, bivšim ministrom Mirandom Mrsićem, zaboravio njima samima postaviti pitanje zašto nisu promijenili cenzus npr. 2014., u vrijeme kad su oni bili na vlasti, ali to nisu učinili.

     Tijela upravljanja umirovljeničkih udruga MUH-a i SUH-a, oštro osuđuju i vrijeđanja i omalovažavanja legalno izabranih predstavnica umirovljenika i pitaju se kako je moguće, da nakon uspješnog pomaka u rješavanju ovog krupnog problema za najsiromašnije umirovljenike protiv bude glas predstavnika jedine umirovljeničke stranke.

     Matica umirovljenika i Sindikat umirovljenika izražavaju i zadovoljstvo što je jednoglasno u Hrvatskom saboru usvojen i zakon kojim se obustavljaju svi ovršni postupci u vrijeme posebnih okolnosti vezanih za epidemiju korone, kao i ovrhe na mirovinama. Upravo su umirovljeničke udruge javno zagovarale takvo rješenje“, stoji u priopćenju kojeg su 4. svibnja 2020. u medije uputile predsjednica MUH-a Višnja Fortuna i predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović.