UVODNA RIJEČ

Kad si siguran i kad te nije strah

     Zašto su dvije najveće hrvatske umirovljeničke udruge, Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske, uputile čestitke Andreju Plenkoviću povodom pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima? Ne samo iz pri­stojnosti, već zato jer je iskustvo s Premijerom-Građevinom iz 2015. duboko ostalo u memoriji ovog naroda, ali ne kao pošalica uz kavu, već kao bolni osjećaj nesigurnosti.

     Nije bitno jesu li starije osobe diljem Hrvatske masovno dale svoje povjerenje upravo Plenkoviću, a jesu. Nije bitno niti je li njegov prosječni glasač nižeg obrazovanja, gdje je svaki deveti završio tek osnovnu školu, a jedva 26 posto ih ima fakultet, a baš je tako. Nije bitno je li u Sabor s njihove liste ušlo samo 9 žena od 66 sabornika, iako je sve to bitno. Najbitnije je da je    Hrvatska nasuprot strahu birala - sigurnost. HDZ nije samo odglumio predizbornu kampanju „Sigurna Hrvatska", već nam je svima ponudio kontinuitet, stabilnost i sigurnost. Vlada će biti formirana „preko noći", bez navlačenja i odugovlačenja, tr­govanja i korupcije na javnoj trpezi. To je ono što je pobijedilo sve druge stranke: taj osjećaj kad si siguran i kad te nije strah.

     Tek je iz rezultata ovih izbora moguće iščitati koliko je straha u narod unijela retorika Domoljubnog pokreta i dijelom Mosta, koliko su istupi Hasanbegovića, Glasnovića i Zekanovića i Ruže Tomašić, pa onda i Škore i Raspudića o silovanim ženama i po­bačaju, unijeli gađenja i nemira u duše građana. I tek je sada posve jasno da nije narod glasao za HDZ zbog korone, već zbog želje za normalnom zemljom. Tu normalnost je u ovom trenutku jamčio samo HDZ.

     Točno je i da je 40 posto glasača SDP-a (Restart) starije od 60 godina, jer je tamo ponuđeni jelovnik bio ravan bakanalijama starih Rimljana. Kao da je ponuda za umirovljenike napuhavana jer su im na listama bila uglavnom stara, potrošena lica, pa su ispisali svoju listu želja.

     Tako je jedina umirovljenička čestitka otišla Plenkoviću. Po­bjednicima i treba čestitati. U čestitki je pisalo i da ih podsjećamo kako je udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u RH pao ispod 38 posto, da više od polovice umirovljenika prima miro­vinu nižu od hrvatske linije siromaštva koja iznosi 2.485 kuna, da je previše kontejner-umirovljenika, poniženih i prevarenih.

     Izrazili smo nadu da će nova Vlada pronaći načina da po­veća mirovine i uvede pravednije usklađivanje s rastom plaća, a svakako bi trebalo uvesti i novi model obiteljskih mirovina. Zatražili smo prijenos vlasničkih prava nad domovima za starije i nemoćne na županije i Grad Zagreb i još puno toga što bi se trebalo naći na dnevnom redu savjetodavnog tijela Vlade, Na­cionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Jer sigurnost nije samo floskula. Sigurnost ima cijenu i vraća dostojanstvo i blagostanje. Najvažnije je pravovremeno se zaštititi od onih koji se hrane vašim osjećajima nesigurnosti. Upravo to su glasači učinili.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

PITANJA I ODGOVORI

Istine i zablude o raku

 

     Svake se godine sve više ljudi liječi od raka. Ta bolest, koja je u prošlosti bila smrtonosna, danas je često potpuno izlječiva. Mnogi su ljudi danas živi nakon što su bili liječeni od raka, od bolesti koja bi prije 20 do 30 godina bila neiz­lječiva. Postoje dva područja u kojima svaka osoba može poduzeti akciju: smanjiti rizike obolijevanja od raka i otkriti rak u ranoj fazi i podvrgnuti se liječenju

     Otkriti rak ne znači obavezno i dobiti smrtonosnu pre­sudu. Strah je prirodna reakcija, međutim, s odgovarajućim liječenjem sve više ljudi preživljava rak.

RAK MOŽE BITI UZROKOVAN UDARCIMA INAGNJEČENJIMA?

Pogrešno

     Katkada udarac može učiniti da postanete svjesni čvora ispod vaše kože, koji je već od prije bio tamo (primjerice čvor u dojci). To ne znači da je udarac uzrokovao čvor.

RAK JE ZARAZAN?

Pogrešno

      U svakodnevnim situacijama rak uopće nije zarazan. Vi ga ne možete dobiti rukujući se s pacijentima oboljelim od raka ili ih grleći. Prema tome, nemojte izbjegavati osobe oboljele od raka. To nije slučaj kao s prehladom.

STRES MOŽE DOVESTI DO RAKA?

Nema čvrstih znanstvenih dokaza

     To je popularna teorija, međutim nema dobrog dokaza koji pokazuje da stres, zabrinutost ili bilo koje drugo men­talno ili emotivno stanje može uzrokovati rak.

RAK MOŽE BITI NASLJEDAN?

U većini slučajeva ne

     Postoji samo nekoliko oblika raka koji mogu biti nasljed­ni i oni su rijetki. Ono što može biti nasljedno je veći rizik da se oboli od nekog određenog raka (dojke, debelog crijeva).

MUŠKARCI SU IZLOŽENI MANJEM RIZIKU OD ŽENA?

Pogrešno

     Prošle je godine u Engleskoj od raka umrlo 85.000 muš­karaca i 78.000 žena. Najčešći oblici raka koji uzrokuju smrt kod muškaraca su rak pluća, debelog crijeva, prostate i želu­ca. Kod žena to su rak dojke, pluća, debelog crijeva i želuca.

AKO IGNORIRATE SIMPTOME, RAK MOŽE NESTATI?

Pogrešno

    Što ranije utvrdite rak, tim su vam veće šanse za uspješno liječenje. Svaki rak ima svoje vlastite simptome. Ako ih igno­rirate, rak će se proširiti, postati opasniji i teži za liječenje.

Ovdje su navedeni najvažniji simptomi koje bi trebalo na vrijeme opaziti i biti na njih spreman:

-čvor bilo gdje u tijelu (npr. u dojci, testisu)

-promjena na kožnom madežu

-stalni kašalj ili promuklost

-stalni poremećaj probave ili teškoće u gutanju

-promjene u stolici (npr. stalni proljev ili začepljenost)

-krv u mokraći ili stolici i bilo kakvo abnormalno vagi

nalno krvarenje

-neobjašnjiv gubitak tjelesne težine

-neobjašnjiv gubitak apetita

     Mnoge stvari mogu uzrokovati rak. Međutim, većina od nas bit će njima izloženi samo povremeno, a čak i tada u vrlo malim količinama. To ne znači da su one potpuno si­gurne, ali to znači da će rizik za vas biti mali, možda ne veći nego mnogi drugi rizici s kojima živite svaki dan.

     Dok znanstvenici istražuju još i druge moguće uzroke i djelotvornija liječenja, mi moramo sve učiniti kako bi naš stil života maksimalno smanjio rizik obolijevanja od raka. Eksperti su procijenili da više od 80 posto slučajeva raka može biti prevenirano uz pomoć promjena u načinu života i promjena u okolini.

dr. Ivo Belan