UVODNA RIJEČ

Kad si siguran i kad te nije strah

     Zašto su dvije najveće hrvatske umirovljeničke udruge, Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske, uputile čestitke Andreju Plenkoviću povodom pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima? Ne samo iz pri­stojnosti, već zato jer je iskustvo s Premijerom-Građevinom iz 2015. duboko ostalo u memoriji ovog naroda, ali ne kao pošalica uz kavu, već kao bolni osjećaj nesigurnosti.

     Nije bitno jesu li starije osobe diljem Hrvatske masovno dale svoje povjerenje upravo Plenkoviću, a jesu. Nije bitno niti je li njegov prosječni glasač nižeg obrazovanja, gdje je svaki deveti završio tek osnovnu školu, a jedva 26 posto ih ima fakultet, a baš je tako. Nije bitno je li u Sabor s njihove liste ušlo samo 9 žena od 66 sabornika, iako je sve to bitno. Najbitnije je da je    Hrvatska nasuprot strahu birala - sigurnost. HDZ nije samo odglumio predizbornu kampanju „Sigurna Hrvatska", već nam je svima ponudio kontinuitet, stabilnost i sigurnost. Vlada će biti formirana „preko noći", bez navlačenja i odugovlačenja, tr­govanja i korupcije na javnoj trpezi. To je ono što je pobijedilo sve druge stranke: taj osjećaj kad si siguran i kad te nije strah.

     Tek je iz rezultata ovih izbora moguće iščitati koliko je straha u narod unijela retorika Domoljubnog pokreta i dijelom Mosta, koliko su istupi Hasanbegovića, Glasnovića i Zekanovića i Ruže Tomašić, pa onda i Škore i Raspudića o silovanim ženama i po­bačaju, unijeli gađenja i nemira u duše građana. I tek je sada posve jasno da nije narod glasao za HDZ zbog korone, već zbog želje za normalnom zemljom. Tu normalnost je u ovom trenutku jamčio samo HDZ.

     Točno je i da je 40 posto glasača SDP-a (Restart) starije od 60 godina, jer je tamo ponuđeni jelovnik bio ravan bakanalijama starih Rimljana. Kao da je ponuda za umirovljenike napuhavana jer su im na listama bila uglavnom stara, potrošena lica, pa su ispisali svoju listu želja.

     Tako je jedina umirovljenička čestitka otišla Plenkoviću. Po­bjednicima i treba čestitati. U čestitki je pisalo i da ih podsjećamo kako je udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u RH pao ispod 38 posto, da više od polovice umirovljenika prima miro­vinu nižu od hrvatske linije siromaštva koja iznosi 2.485 kuna, da je previše kontejner-umirovljenika, poniženih i prevarenih.

     Izrazili smo nadu da će nova Vlada pronaći načina da po­veća mirovine i uvede pravednije usklađivanje s rastom plaća, a svakako bi trebalo uvesti i novi model obiteljskih mirovina. Zatražili smo prijenos vlasničkih prava nad domovima za starije i nemoćne na županije i Grad Zagreb i još puno toga što bi se trebalo naći na dnevnom redu savjetodavnog tijela Vlade, Na­cionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Jer sigurnost nije samo floskula. Sigurnost ima cijenu i vraća dostojanstvo i blagostanje. Najvažnije je pravovremeno se zaštititi od onih koji se hrane vašim osjećajima nesigurnosti. Upravo to su glasači učinili.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

IZVJEŠĆE O RADU PRAVOBRANITELJICE ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA ZA 2019.

Od male plaće do još manje mirovine

 

     Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova je predstavila Izvješće o radu za 2019. te donosimo interpretaciju jaza u plaćama i mirovinama.

     Jaz u plaćama i mirovinama u Hrvatskoj se vrlo blago smanju­je. Prema dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku o prosječnim bruto plaćama zaposlenih u pravnim osobama u 2018. godini muškarci su prosječno mjesečno zaradili 8.837 kn, a žene 7.711 kn. Navedeni podaci ukazuju na prosječni jaz u plaćama od 12,74 posto, što je u odnosu na prethodno razdoblje niže za 0,45 posto.

     Analizirajući jaz u plaćama prema djelatnosti, može se zaklju­čiti da žene imaju manju prosječnu bruto plaću u 16 od ukupno 19 područja djelatnosti. Ovisno o djelatnosti, prosječni jaz u plaći varira. Osobito izraženi raskoraci u plaćama prisutni su u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (27,8 posto), financijskoj dje­latnosti i djelatnosti osiguranja (27,6 posto) te djelatnosti trgovine na veliko i malo (21,7 posto). Ako se navedeni podaci dovedu u kontekst sa zastupljenošću pojedinog spola u konkretnoj djelat­nosti, dolazi se do spoznaje da su u sva tri područja zastupljenije žene, uz izrazitu dominaciju u prva dva područja od 78,7 posto. Slijedom navedenog, očite su indicije da se tzv. stakleni strop na ovim područjima manifestira u najekstremnijem obliku te da je uzroke ovako visokog jaza u plaćama potrebno potražiti u većoj zastupljenosti muškaraca na bolje plaćenim pozicijama u organi­zacijskoj hijerarhiji.

Bolji od europskog prosjeka

     U izvješću o radu za 2019. godinu Pravobraniteljica za ravnoprav­nost spolova upozorava kako su jaz u plaćama i nedostatak transparentnosti plaća tematika koja je u posljednje vrijeme u posebnom fokusu Europske komisije, jednako kao i rodni jaz u mirovinama. Prema podacima Eurostata (Gender pay gap in unadjusted form), na razini Europske unije žene u prosjeku imaju 15,7 posto manju plaću od muškaraca. U novoj Strategiji EU za ravnopravnost spo­lova 2020.-2025., napominje se kako će Europska komisija do kraja 2020. predstaviti obvezujuće mjere vezane uz transparentnost plaća.      Nadalje, slijedeći načela Europskog stupa socijalnih prava, Europ­ski parlament i Vijeće su usvojili Direktivu 2019/1158 o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi, a Vijeće Europske unije donijelo je Preporuku o pristupu radnika/ca i samozaposlenih osoba socijalnoj zaštiti.

     Dugoročna posljedica jaza u plaćama je produbljenje jaza u mirovinama. Prosječna mirovina u Republici Hrvatskoj (2018.) iznosila je 2.618,81 kn*. Promatrano po spolu, prosječna mirovina muškaraca iznosila je 2.964,87 kn, dok je prosječna mirovina žena iznosila 2.326,14 kn. Jaz u mirovini izračunat prema podacima o prosječnoj mirovini za muškarce i žene (2018.) iznosi 21,54 posto, što je na nešto nižoj razini od podatka iz 2017., kada je jaz iznosio 21,6 posto.

     Na razini Europske unije, prema podacima Eurostata (EU-SILC survey), jaz u mirovinama iznosi 29,1 posto. Imajući u vidu da je jaz u mirovinama dinamička kategorija koja se zbog svoje prirode vrlo sporo mijenja, Pravobraniteljica smatra da je ovaj mali pomak i izostanak produbljenja jaza - pozitivan trend. Anticipirajući ozbilj­nost problema jaza u plaćama i mirovinama, važno je istaknuti da je Pravobraniteljica (2018.) pokrenula EU-projekt"Jednaka prava - jednake plaće - jednake mirovine" - Širenje opsega implementacije akcija i zakonskih standarda rodne ravnopravnosti s ciljem dosti­zanja rodne ravnopravnosti i sprječavanja siromaštva u Hrvatskoj, čija je ujedno i nositeljica. Krajnja posljedica lošijeg položaja žena na tržištu rada te jaza u plaćama i mirovinama, manifestira se na području rizika od siromaštva.

Ženska cijena siromaštva

     Stope rizika od siromaštva muškaraca i žena se vidljivo manife­stiraju nakon 54. godina života kada do izražaja dolaze nepovoljni faktori koji žene dovode u sve veći rizik od siromaštva i socijalne isključenosti. Stopa rizika od siromaštva za žene u dobi 55-64 go­dine iznosi 23,3 posto, što je oko tri posto više nego za muškarce u istoj dobi. Razlika u stopi je najizraženija u odnosu na žene u dobi od 65 i više godina gdje stopa iznosi 31,3 posto, dok za muškarce iznosi 23,5 posto, odnosno za 7,8 posto manje. Promatrajući ukupne faktore vezane uz siromaštvo i socijalnu isključenost, osobe koje se nalaze u najvećem riziku od siromaštva su žene koje čine jed- nočlano kućanstvo, a stopa rizika iznosi 48,9 posto (Državni zavod za statistiku: Pokazatelji siromaštva i socijalne isključenosti u 2018.).

      U kontekstu podizanja standarda te borbe protiv siromaštva, za pohvaliti je povećanje minimalne bruto plaće na 4.062,51 kn, kao i najavljeno uvođenje tzv. instituta nacionalne mirovine u iznosu od 800 kn, usmjerenog na zaštitu od siromaštva, osobito stoga što je prema projekciji Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, procjena da će oko 53.000 stanovnika u 2021., imati više od 65 godina, a neće ostvarivati nikakve prihode.

     Kada promatramo ravnopravnost spolova na području rada i zapošljavanja prema ocjeni Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE), Republika Hrvatska (2019.) ima indeks ravnoprav­nosti spolova 55,6 te zauzima 22. mjesto među 28 zemalja članica Europske unije. Međutim, kad je u pitaju ravnopravnost spolova u smislu participacije na tržištu rada, Republika Hrvatska nalazi se s indeksom 78,9. na 24. mjestu. Daleki je još put do ravnopravnosti na tržištu rada i u mirovini!

     *U tekstu su korišteni podaci za mirovine prema Zakonu o miro­vinskom osiguranju, bez m irovina prema međunarodnim ugovorima, ali ne i mirovine prema posebn im propisima.