UVODNA RIJEČ
Nemao pa nemao
Piše: Jasna A. Petrović
Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mnoge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si prethodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Višnja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.
No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada nemaju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio davati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Njima se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugradio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.
Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvatsko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina. Nećemo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i znali. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale. Možda je najbolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabogda nemao pa nemao.
Web stranice naših podružnica
Plaćeno bolovanje za mamu i tatu?
Hrvatska brzim koracima postaje društvo staraca. Iz godine u godinu sve je manji broj rođene djece, mladi iseljavaju, pa broj osoba starijih od 65 godina čini sve veći udio u ukupnom stanovništvu. Ono što je najgore je što su osobe u toj dobi često samci, koji nemaju od koga tražiti pomoć da ih odvede liječniku, skuha im ručak ili pomogne u održavanju higijene. U isto vrijeme mnoga djeca oboljelih roditelja nemaju mogućnost plaćati osobu koja će umjesto njih biti na usluzi njihovim roditeljima. Istina, sada u uvjetima koronavirusa, takvi problemi djeluju nebitni, no u neko buduće uobičajeno vrijeme opet će itekako biti bitni.
Zakon ne voli stare
Zbog toga je Udruga pokret za čovjeka 12. ožujka 2020. godine uputila Vladi, Ministarstvu zdravstva i javnosti inicijativu da se djeci omogući pravo na naknadu plaće radi njege bolesnog roditelja. U inicijativi se navodi kako država i društvo u cjelini, zbog čiste sebičnosti ili nedostatka empati- je, solidarnosti i čovjekoljublja, prema starijim se osobama često ponašaju okrutno, diskriminirajuće i nerijetko ih smatraju teretom društva i kočnicom društvenog i gospodarskog napretka.
Zbog toga su neki roditelji zanemareni ili izloženi psihofizičkom nasilju čak i od vlastitog potomstva. No, većina djece iz ljubavi i zahvalnosti zdušno pomažu ili žele pomoći svojim bolesnim roditeljima, ali ih u tome onemogućuju zakonske odredbe. Konkretno, Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju omogućuje pravo na naknadu plaće za njegu oboljelog supružnika do 20 dana za svaku utvrđenu bolest, kao i za njegu oboljelog djeteta ovisno o njegovoj dobi.
Podrška Sindikata umirovljenika
Međutim, pravo na naknadu plaće za njegu vlastitog oboljelog roditelja nije moguće dobiti ni za jedan dan. Udruga pokret za čovjeka smatra da se time nanosi duboka nepravda i djeci i oboljelim roditeljima, da se starije osobe diskriminiraju u smislu mogućnosti pristupa zdravstvenim uslugama zbog čega traže da se pokrene postupak izmjena i dopuna zakonskih odredbi kojima bi se izjednačilo pravo na naknadu plaće za njegu bolesnog roditelja s pravom na naknadu plaće za njegu oboljelog supružnika. Sindikat umirovljenika Hrvatske u potpunosti podržava ovu inicijativu i očekuje da će se ugraditi u buduća zakonska rješenja.
Iako je prvenstveni cilj ove inicijative usvajanje zakonskih rješenja, ona je upućena i kako bi se probudila građanska svijest o ulozi i položaju starijih osoba u društvu.
„Osobe treće životne dobi svakodnevno se susreću s problemima koje im donose neimaština, bolest, usamljenost i socijalna isključenost. Često, nažalost, možemo čuti i pogrdne viceve o starijim osobama, ignoriranje, vrijeđanje, prijetnje upućene starijim osobama u javnom gradskom prijevozu, sve do neprimjerene i ponižavajuće komunikacije i uskraćivanja usluga starijim osobama u javnim institucijama. Ovom inicijativom šaljemo poruku da starije osobe nisu teret društva, već osobe koje su zaslužile zahvalnost, poštovanje i dostojanstveno starenje", kazao je predsjednik Udruge pokret za čovjeka Dario Benčić. Potpisujemo!
Igor Knežević