UVODNA RIJEČ

Kad si siguran i kad te nije strah

     Zašto su dvije najveće hrvatske umirovljeničke udruge, Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske, uputile čestitke Andreju Plenkoviću povodom pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima? Ne samo iz pri­stojnosti, već zato jer je iskustvo s Premijerom-Građevinom iz 2015. duboko ostalo u memoriji ovog naroda, ali ne kao pošalica uz kavu, već kao bolni osjećaj nesigurnosti.

     Nije bitno jesu li starije osobe diljem Hrvatske masovno dale svoje povjerenje upravo Plenkoviću, a jesu. Nije bitno niti je li njegov prosječni glasač nižeg obrazovanja, gdje je svaki deveti završio tek osnovnu školu, a jedva 26 posto ih ima fakultet, a baš je tako. Nije bitno je li u Sabor s njihove liste ušlo samo 9 žena od 66 sabornika, iako je sve to bitno. Najbitnije je da je    Hrvatska nasuprot strahu birala - sigurnost. HDZ nije samo odglumio predizbornu kampanju „Sigurna Hrvatska", već nam je svima ponudio kontinuitet, stabilnost i sigurnost. Vlada će biti formirana „preko noći", bez navlačenja i odugovlačenja, tr­govanja i korupcije na javnoj trpezi. To je ono što je pobijedilo sve druge stranke: taj osjećaj kad si siguran i kad te nije strah.

     Tek je iz rezultata ovih izbora moguće iščitati koliko je straha u narod unijela retorika Domoljubnog pokreta i dijelom Mosta, koliko su istupi Hasanbegovića, Glasnovića i Zekanovića i Ruže Tomašić, pa onda i Škore i Raspudića o silovanim ženama i po­bačaju, unijeli gađenja i nemira u duše građana. I tek je sada posve jasno da nije narod glasao za HDZ zbog korone, već zbog želje za normalnom zemljom. Tu normalnost je u ovom trenutku jamčio samo HDZ.

     Točno je i da je 40 posto glasača SDP-a (Restart) starije od 60 godina, jer je tamo ponuđeni jelovnik bio ravan bakanalijama starih Rimljana. Kao da je ponuda za umirovljenike napuhavana jer su im na listama bila uglavnom stara, potrošena lica, pa su ispisali svoju listu želja.

     Tako je jedina umirovljenička čestitka otišla Plenkoviću. Po­bjednicima i treba čestitati. U čestitki je pisalo i da ih podsjećamo kako je udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u RH pao ispod 38 posto, da više od polovice umirovljenika prima miro­vinu nižu od hrvatske linije siromaštva koja iznosi 2.485 kuna, da je previše kontejner-umirovljenika, poniženih i prevarenih.

     Izrazili smo nadu da će nova Vlada pronaći načina da po­veća mirovine i uvede pravednije usklađivanje s rastom plaća, a svakako bi trebalo uvesti i novi model obiteljskih mirovina. Zatražili smo prijenos vlasničkih prava nad domovima za starije i nemoćne na županije i Grad Zagreb i još puno toga što bi se trebalo naći na dnevnom redu savjetodavnog tijela Vlade, Na­cionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Jer sigurnost nije samo floskula. Sigurnost ima cijenu i vraća dostojanstvo i blagostanje. Najvažnije je pravovremeno se zaštititi od onih koji se hrane vašim osjećajima nesigurnosti. Upravo to su glasači učinili.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  

OLAKŠICE UMIROVLJENICIMA

Odgode, vaučeri, pogodnosti

 

     Hrvatska Vlada uvela je niz mjera koje bi trebale spasiti domaće gospodarstvo od velikog posrta- nja uzrokovanog smanjenom gospo­darskom aktivnošću zbog koronaviru­sa. Bojazan umirovljenika da će slabije punjenje proračuna značiti i smanjiva­nje njihovih mirovina prekinuo je pre­mijer Plenković, koji je kazao da se u mirovine neće dirati, za razliku od pla­ća u javnom sektoru, koje će doživjeti rezove u svibnju.

Ništa od vaučera za obroke

     I dok je prerano govoriti koliko će biti uspješne Vladine mjere, na neke dobre ideje koje su predložene, a tiču se umirovljenika, Vlada nije ni trepnu- la. Tako je sredinom ožujka 2020. Na­cionalna udruga ugostitelja uputila prijedlog Vladi da se ljudima u samo- izolaciji, rizičnim skupinama i umi­rovljenicima, izdaju vaučeri za ugo­stiteljske usluge do praga. Ugostitelji, koji su jedni od najpogođenijih ovom krizom, objasnili su kako bi ti vaučeri smanjili troškove naručivanja hrane, a najugroženije skupine stanovništva, one starije od 60, bi zadržali u svojim domovima.

     „Kako bi im se olakšala samoizola- cija, tražimo da im država dijeli vauče- re od 20 kuna dnevno, što je 600 kuna mjesečno, koje bi mogli zamijeniti za obroke po povoljnijim cijenama. Ako naši obroci dođu od 30 do 50 kuna, va- učer bi im financijski pomogao, a dobi­li bi svježe pripremljenu hranu i ostali u samoizolaciji", objasnio je predsjednik  Nacionalne udruge ugostitelja Marin Medak.

     Osim što bi se pomoglo starijima i nemoćnima, vaučeri bi donijeli i ko­rist za ekonomiju, odnosno sačuvali bi radna mjesta. Procjene su da će iz ugo­stiteljstva na burzi završiti 40.000 rad­nika, i samo trošak za burzu će biti 300 milijuna kuna. Zbog toga je isplativije uložiti u vaučere, smatra Medak.

Bez provizije na bankomatima

     Dobra vijest stigla je za sve umirov­ljenike koji imaju sreću da se nalaze u urbanim sredinama gdje se nalaze bankomati. Naime, sve banke u Hr­vatskoj odazvale su se preporuci Hrvatske narodne banke te su privre­meno ukinule na­platu naknade za podizanje novca na bankomatima u kojima korisnik nema otvoren ra­čun. Mjera je do­nesena kako bi se smanjio rizik od za­raze koronavirusa, odnosno da bi se kretanje i socijalni kontakti sveli na minimum. Dakako, vi­jest je dobra za one umirovljenike koji se znaju služiti bankomatima.

     Oni koji ne znaju morat će na šaltere, no ne svi. Naime, Hrvatska poštanska banka omogućila je umirovljenicima dostavu mirovine koju inače prima­ju putem tekućeg računa u HPB-u na kućnu adresu putem Hrvatske pošte i to bez naknade. Da bi ostvarili to pravo morate predati zahtjev, koji se može uručiti pozivom na broj 072 303304, elektroničkom poštom na info@posta. hr, obrascem putem https://obrasci. posta.hr/isplata (link će biti aktivan od 1. travnja) ili direktno u dogovoru s lo­kalnim poštarom.

     U obrascu će se naznačiti i iznos za dostavu. Nakon zaprimanja obrasca bilo kojim navedenim putem, Hrvat­ska pošta radi autorizaciju s Hrvatskom poštanskom bankom te se organizira dostava novca putem poštara uz pri­padajući nalog, pojasnili su iz HPB-a.

Umirovljenicima (samo) prednost

     Inače, HNB je bankama preporučio i da osiguraju pristup poslovnicama s minimalnim rizikom zdravstvene ugro­ze za određene skupine građana nude­ći npr. izdvojeno vrijeme rada poslov­nice za umirovljenike. Tu preporuku uvažile su rijetke banke. Iz Erste banke su potvrdili kako će u poslovnicama gdje imaju više otvorenih blagajni umirovljenici imati prioritet kako bi se očuvalo njihovo zdravlje i brzo isplatila mirovina.

     Pohvale idu i za Sberbanku koja je uvela posebno radno vrijeme za starije osobe i umirovljenike i to utorkom i če­tvrtkom od 9 do 10 sati, a dogovaraju i isplatu mirovina na kioscima Tiska. Iz druge najveće hrvatske banke, PBZ, su potvrdili kako će u dane isplate miro­vina prednost dati umirovljenicima od 8 do 12 sati te se mole ostali klijenti da se suzdrže od dolaska u poslovnice u to vrijeme. Najveća hrvatska banka, Zagrebačka banka, nema prilagođeno radno vrijeme za umirovljenike. Ono što je zajedničko svim bankama, je da upućuju sve korisnike da po mogućno­sti koriste bankomate.

Odgoda plaćanja računa

     Dobar potez je povukao i Grad Za­greb pa tako umirovljenici glavnog grada i osobe starije od 65 godina mogu odgoditi plaćanje računa za tri mjeseca. Cilj je, dakako, izbjegavanje gužvi pred blagajnama i potencijalne opasnosti od širenja zaraze. Mjera se odnosi na račune za usluge Zagrebač­kog holdinga, Plinare, Vodoopskrbe i odvodnje, kao i one prema Gradu. Od­goda je moguća za tri mjeseca od da­tuma dospijeća istaknutog na uplatni­cama. Zbog neplaćanja u navedenom roku neće biti obračunate zatezne kamate niti će se pokretati postupci ovrhe. No, odgoda samo znači da će ih trostruki računi čekati na naplatu.

     Naše umirovljenike sigurno će za­nimati i usvojena mjera Vlade prema kojoj oni kojima je istekla valjanost osobne iskaznice, vozačke dozvole i putovnice neće morati juriti po nove dokumente, jer je Vlada odlučila kako svi dokumenti i dalje vrijede, s time da se trebaju izvaditi novi tek 30 dana po objavljenom prestanku opasnosti od koronavirusa.

Igor Knežević