UVODNA RIJEČ

Psihijatar iz kontejnera

Piše: Jasna A. Petrović

     Zove se Trpimir Glavina i predstojnik je splitske klinike za psihijatriju. On je ili lud, ili je bolestan ili je zao. Pročitajte što je rekao o starima u radijskoj emisiji U mreži Prvoga, emitiranoj na četvrtom programu HRT-a. “Današnja civilizacija, rekao bih, ima najviše problema, nažalost, sa starim ljudima i smećem, koliko god to groteskno zvučalo. Ne znamo što ćemo ni s jednima ni s drugima!”

     Na tematskoj Facebook stranici Pokret protiv siromaštva starijih osoba ovu je izjavu prokomentiralo šestotinjak pratitelja. Globalni je zaključak da je riječ o čovjeku koji je zao, iako možda nije usamljen u takvom mišljenju. Definitivno nije preporučljivo starima skončati u njegovom reciklažnom psihijatrijskom dvorištu.

     Usporedba starih ljudi i smeća možda i nije previše šokantna, jer ova zemlja nije razvila strategije, politike i mjere kojima bi obranila njihovo dostojanstvo i standard. Osim Irske, Hrvatska je najgora EU zemlja po vrednovanju starijih osoba, jer za razliku od drugih država, jedan umirovljenik vrijedi samo 38 posto radnika, koliko iznosi udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći. U Hrvatskoj je taj negativni trend opadanja realne vrijednosti mirovina čak propisan zakonom, jer se mirovine usklađuju po nepovoljnoj formuli.

     Da, stari su teret društvu, siromasi bez priznanja za svoj prosječno 32-godišnji rad i isto toliko godina punjenja državnog proračuna porezima i doprinosima. Da, stari su obezvrijeđeni, poniženi i prevareni. U zadnjih tridesetak godina se nisu gradili ni domovi umirovljenika, već se poticalo privatizaciju socijalnih usluga, bez kriterija i nadzora. Takvi su domovi naprosto spremišta potrošenih tijela, riblje konzerve u kojima su korisnici natiskani bez ikakvog poštovanja. I onda svako toliko plane neka baklja, a samo ove godine izgorjelo ih je osam, a nedavno je gorio još jedan na sjeveru Hrvatske, ali su ih pravovremeno pretovarili.

     Treba li onda kriviti tog psihijatra Glavinu i mahati mu pri­jetnjom prijave zbog govora mržnje temeljem dobi? Zašto nije reagirala Pučka pravobraniteljica koja se uporno protivi osnivanju ureda posebnog pravobranitelja za starije osobe? Možda ovom psihijatru samo treba psihijatar? Ili je on ipak samo glasnogovornik većinskog društvenog stava, bez srama i etike?    Njegova usporedba starih ljudi i smeća je slika njegove kulture i ljudskosti, ali i društvenog motrišta ojačanog pandemijom. Zbog starih se, a ne zbog pandemije, ne može živjeti normalno?!

     Psihijatar Glavina, poručuju stari kroz brojne komentare njegovog javnog ispada, trebao bi se pogledati u ogledalo, pa će vidjeti - cijeli deponij. I da, točno je da je veliki društveni problem suočiti se sa starenjem stanovništva, ali i odstranjiva­njem i recikliranjem smeća. No, pored brige o starcima i smeću, možda nam je prioritet riješiti se budala, na vlasti i pri vlasti.

 


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  

OLAKŠICE UMIROVLJENICIMA

Odgode, vaučeri, pogodnosti

 

     Hrvatska Vlada uvela je niz mjera koje bi trebale spasiti domaće gospodarstvo od velikog posrta- nja uzrokovanog smanjenom gospo­darskom aktivnošću zbog koronaviru­sa. Bojazan umirovljenika da će slabije punjenje proračuna značiti i smanjiva­nje njihovih mirovina prekinuo je pre­mijer Plenković, koji je kazao da se u mirovine neće dirati, za razliku od pla­ća u javnom sektoru, koje će doživjeti rezove u svibnju.

Ništa od vaučera za obroke

     I dok je prerano govoriti koliko će biti uspješne Vladine mjere, na neke dobre ideje koje su predložene, a tiču se umirovljenika, Vlada nije ni trepnu- la. Tako je sredinom ožujka 2020. Na­cionalna udruga ugostitelja uputila prijedlog Vladi da se ljudima u samo- izolaciji, rizičnim skupinama i umi­rovljenicima, izdaju vaučeri za ugo­stiteljske usluge do praga. Ugostitelji, koji su jedni od najpogođenijih ovom krizom, objasnili su kako bi ti vaučeri smanjili troškove naručivanja hrane, a najugroženije skupine stanovništva, one starije od 60, bi zadržali u svojim domovima.

     „Kako bi im se olakšala samoizola- cija, tražimo da im država dijeli vauče- re od 20 kuna dnevno, što je 600 kuna mjesečno, koje bi mogli zamijeniti za obroke po povoljnijim cijenama. Ako naši obroci dođu od 30 do 50 kuna, va- učer bi im financijski pomogao, a dobi­li bi svježe pripremljenu hranu i ostali u samoizolaciji", objasnio je predsjednik  Nacionalne udruge ugostitelja Marin Medak.

     Osim što bi se pomoglo starijima i nemoćnima, vaučeri bi donijeli i ko­rist za ekonomiju, odnosno sačuvali bi radna mjesta. Procjene su da će iz ugo­stiteljstva na burzi završiti 40.000 rad­nika, i samo trošak za burzu će biti 300 milijuna kuna. Zbog toga je isplativije uložiti u vaučere, smatra Medak.

Bez provizije na bankomatima

     Dobra vijest stigla je za sve umirov­ljenike koji imaju sreću da se nalaze u urbanim sredinama gdje se nalaze bankomati. Naime, sve banke u Hr­vatskoj odazvale su se preporuci Hrvatske narodne banke te su privre­meno ukinule na­platu naknade za podizanje novca na bankomatima u kojima korisnik nema otvoren ra­čun. Mjera je do­nesena kako bi se smanjio rizik od za­raze koronavirusa, odnosno da bi se kretanje i socijalni kontakti sveli na minimum. Dakako, vi­jest je dobra za one umirovljenike koji se znaju služiti bankomatima.

     Oni koji ne znaju morat će na šaltere, no ne svi. Naime, Hrvatska poštanska banka omogućila je umirovljenicima dostavu mirovine koju inače prima­ju putem tekućeg računa u HPB-u na kućnu adresu putem Hrvatske pošte i to bez naknade. Da bi ostvarili to pravo morate predati zahtjev, koji se može uručiti pozivom na broj 072 303304, elektroničkom poštom na info@posta. hr, obrascem putem https://obrasci. posta.hr/isplata (link će biti aktivan od 1. travnja) ili direktno u dogovoru s lo­kalnim poštarom.

     U obrascu će se naznačiti i iznos za dostavu. Nakon zaprimanja obrasca bilo kojim navedenim putem, Hrvat­ska pošta radi autorizaciju s Hrvatskom poštanskom bankom te se organizira dostava novca putem poštara uz pri­padajući nalog, pojasnili su iz HPB-a.

Umirovljenicima (samo) prednost

     Inače, HNB je bankama preporučio i da osiguraju pristup poslovnicama s minimalnim rizikom zdravstvene ugro­ze za određene skupine građana nude­ći npr. izdvojeno vrijeme rada poslov­nice za umirovljenike. Tu preporuku uvažile su rijetke banke. Iz Erste banke su potvrdili kako će u poslovnicama gdje imaju više otvorenih blagajni umirovljenici imati prioritet kako bi se očuvalo njihovo zdravlje i brzo isplatila mirovina.

     Pohvale idu i za Sberbanku koja je uvela posebno radno vrijeme za starije osobe i umirovljenike i to utorkom i če­tvrtkom od 9 do 10 sati, a dogovaraju i isplatu mirovina na kioscima Tiska. Iz druge najveće hrvatske banke, PBZ, su potvrdili kako će u dane isplate miro­vina prednost dati umirovljenicima od 8 do 12 sati te se mole ostali klijenti da se suzdrže od dolaska u poslovnice u to vrijeme. Najveća hrvatska banka, Zagrebačka banka, nema prilagođeno radno vrijeme za umirovljenike. Ono što je zajedničko svim bankama, je da upućuju sve korisnike da po mogućno­sti koriste bankomate.

Odgoda plaćanja računa

     Dobar potez je povukao i Grad Za­greb pa tako umirovljenici glavnog grada i osobe starije od 65 godina mogu odgoditi plaćanje računa za tri mjeseca. Cilj je, dakako, izbjegavanje gužvi pred blagajnama i potencijalne opasnosti od širenja zaraze. Mjera se odnosi na račune za usluge Zagrebač­kog holdinga, Plinare, Vodoopskrbe i odvodnje, kao i one prema Gradu. Od­goda je moguća za tri mjeseca od da­tuma dospijeća istaknutog na uplatni­cama. Zbog neplaćanja u navedenom roku neće biti obračunate zatezne kamate niti će se pokretati postupci ovrhe. No, odgoda samo znači da će ih trostruki računi čekati na naplatu.

     Naše umirovljenike sigurno će za­nimati i usvojena mjera Vlade prema kojoj oni kojima je istekla valjanost osobne iskaznice, vozačke dozvole i putovnice neće morati juriti po nove dokumente, jer je Vlada odlučila kako svi dokumenti i dalje vrijede, s time da se trebaju izvaditi novi tek 30 dana po objavljenom prestanku opasnosti od koronavirusa.

Igor Knežević