UVODNA RIJEČ

Psihijatar iz kontejnera

Piše: Jasna A. Petrović

     Zove se Trpimir Glavina i predstojnik je splitske klinike za psihijatriju. On je ili lud, ili je bolestan ili je zao. Pročitajte što je rekao o starima u radijskoj emisiji U mreži Prvoga, emitiranoj na četvrtom programu HRT-a. “Današnja civilizacija, rekao bih, ima najviše problema, nažalost, sa starim ljudima i smećem, koliko god to groteskno zvučalo. Ne znamo što ćemo ni s jednima ni s drugima!”

     Na tematskoj Facebook stranici Pokret protiv siromaštva starijih osoba ovu je izjavu prokomentiralo šestotinjak pratitelja. Globalni je zaključak da je riječ o čovjeku koji je zao, iako možda nije usamljen u takvom mišljenju. Definitivno nije preporučljivo starima skončati u njegovom reciklažnom psihijatrijskom dvorištu.

     Usporedba starih ljudi i smeća možda i nije previše šokantna, jer ova zemlja nije razvila strategije, politike i mjere kojima bi obranila njihovo dostojanstvo i standard. Osim Irske, Hrvatska je najgora EU zemlja po vrednovanju starijih osoba, jer za razliku od drugih država, jedan umirovljenik vrijedi samo 38 posto radnika, koliko iznosi udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći. U Hrvatskoj je taj negativni trend opadanja realne vrijednosti mirovina čak propisan zakonom, jer se mirovine usklađuju po nepovoljnoj formuli.

     Da, stari su teret društvu, siromasi bez priznanja za svoj prosječno 32-godišnji rad i isto toliko godina punjenja državnog proračuna porezima i doprinosima. Da, stari su obezvrijeđeni, poniženi i prevareni. U zadnjih tridesetak godina se nisu gradili ni domovi umirovljenika, već se poticalo privatizaciju socijalnih usluga, bez kriterija i nadzora. Takvi su domovi naprosto spremišta potrošenih tijela, riblje konzerve u kojima su korisnici natiskani bez ikakvog poštovanja. I onda svako toliko plane neka baklja, a samo ove godine izgorjelo ih je osam, a nedavno je gorio još jedan na sjeveru Hrvatske, ali su ih pravovremeno pretovarili.

     Treba li onda kriviti tog psihijatra Glavinu i mahati mu pri­jetnjom prijave zbog govora mržnje temeljem dobi? Zašto nije reagirala Pučka pravobraniteljica koja se uporno protivi osnivanju ureda posebnog pravobranitelja za starije osobe? Možda ovom psihijatru samo treba psihijatar? Ili je on ipak samo glasnogovornik većinskog društvenog stava, bez srama i etike?    Njegova usporedba starih ljudi i smeća je slika njegove kulture i ljudskosti, ali i društvenog motrišta ojačanog pandemijom. Zbog starih se, a ne zbog pandemije, ne može živjeti normalno?!

     Psihijatar Glavina, poručuju stari kroz brojne komentare njegovog javnog ispada, trebao bi se pogledati u ogledalo, pa će vidjeti - cijeli deponij. I da, točno je da je veliki društveni problem suočiti se sa starenjem stanovništva, ali i odstranjiva­njem i recikliranjem smeća. No, pored brige o starcima i smeću, možda nam je prioritet riješiti se budala, na vlasti i pri vlasti.

 


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

NE ZABORAVITE UMIROVLJENIKE!

Za uvođenje solidarnog dodatka na mirovine

 

     Sindikat umirovljenika (SUH) i Matica umirovljenika Hrvatske (MUH) su 6. travnja 2020. uputili otvoreno pismo hrvatskoj Vladi sa zahtjevom da se za vri­jeme trajanja krize uzrokovane pande- mijom koronavirusa isplaćuje solidarni dodatak na mirovine umirovljenicima, i to obrnuto proporcionalno visini mirovi­ne, tako da oni s mirovinama nižima od dvije tisuće kuna dobiju najviše, npr. 400 kuna solidarnog dodatka mjesečno, oni s dvije do tri tisuće kuna mirovine 300 kuna, od tri do četiri tisuće 200 kuna, oni s mirovinom od četiri do pet tisuća kuna 100 kuna dodatka, dok bi se onima s mirovinama višima od pet tisuća kuna solidarni dodatak od 100 kuna isplaćivao samo ako je riječ o samcima.

     „Proteklih dana istupili ste s nizom mjera kojima bi se trebalo olakšati gos­podarsko posrtanje zemlje uzrokovano pandemijom koronavirusa. Pozdravljamo i jednu jedinu indirektnu mjeru koja se odnosi na umirovljenike, a to je izjava premijera Andreja Plenkovića kako Vlada ni u kojem slučaju neće dirati mirovine", piše u otvorenom pismu koji su potpisale predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović i predsjednica MUH-a Višnja Fortuna.

     „Za razliku od Hrvatske, slovenska Vlada je u svojem planu gospodarskog očuvanja, osim na zaposlene, mislila i na svoje umirovljenike, iako imaju prosječnu mirovinu od 660 eura, za razliku od pro­sječne hrvatske mirovine od samo 330 eura. Naime, svi slovenski umirovljenici koji primaju mirovinu do 700 eura do­bit će jednokratnu solidarnu naknadu u rasponu od 130 do 300 eura, ovisno o visini svoje mirovine, kako bi se osigurala veća socijalna sigurnost najsiromašnijih umirovljenika.

     Tako će oni koji imaju mirovinu do 500 eura dobiti jednokratno 300 eura, oni koji imaju mirovinu od 501 do 600 eura dobit će 230 eura, a oni koji primaju između 601 i 700 eura dobit će 130 eura. Naknadu će dobiti i oni umirovljenici koji imaju primanja veća od 700 eura, uz uvjet da su samci", navodi se u dopisu.

     Naime, iz slovenske Vlade su objasnili kako je pomoć namijenjena umirovljeni­cima koji su u brojnim slučajevima samci i ne mogu kupiti veliku količinu hrane niti ići u trgovine. Koliko Slovenija skrbi o svojim umirovljenicima govori i podatak da udjel prosječne slovenske mirovine u prosječnoj neto plaći iznosi 58 posto, dok je u Hrvatskoj bijednih 38 posto. Iako slovenski umirovljenici žive puno bolje od hrvatskih, država im je svejedno odlučila pokazati koliko joj je stalo do njih.

     I Srbija je donijela slične gospodarske mjere kao i Hrvatska, no za razliku od nas, ta zemlja će svim svojim punoljet­nim građanima pa tako i umirovljenicima isplatiti 100 eura jednokratne pomoći. Cilj te mjere je podići optimizam i da svi zajedno, jedinstveno i solidarno prođu kroz krizu, da pokažu ekonomsku snagu, a i dobro je što će taj novac završiti u potrošnji, jer će otići na kupovinu proi­zvedene robe, kazao je tamošnji ministar financija. Italija je ovih dana uvela bonove za kupnju prehrambenih namirnica od 400 eura za sve građane (talijanske državljane i useljenike) koji su bez prihoda, a što se odnosi i na starije osobe bez mirovine.

     „U brojnim drugim europskim zemlja­ma posežu za sličnim mjerama za zaštitu umirovljenika i starijih osoba, osim Hrvat­ske koja smatra da je dovoljno obećati kako se neće smanjivati ionako mizerne mirovine.

     Stoga predlažemo hrvatskoj Vladi uvođenje solidarnog dodatka na miro­vine kroz najmanje tri mjeseca koliko će trajati epidemijska kriza. Pozivamo je da se trgne i konačno počne razmišljati o onim najugroženijim slojevima stanovništva, što su, uz nezaposlene, definitivno umirov­ljenici, i pokaže da nije na njih zaboravila i u ovim nestabilnim vremenima, ali i da osvijesti kako će građani starije dobi na ovogodišnjim parlamentarnim izborima glasati za one koji pokažu da im je do njih stalo", zaključuju u svojem otvorenom pismu čelnice umirovljeničkih udruga SUH i MUH. Sada je potez na strani Vlade.