UVODNA RIJEČ

Psihijatar iz kontejnera

Piše: Jasna A. Petrović

     Zove se Trpimir Glavina i predstojnik je splitske klinike za psihijatriju. On je ili lud, ili je bolestan ili je zao. Pročitajte što je rekao o starima u radijskoj emisiji U mreži Prvoga, emitiranoj na četvrtom programu HRT-a. “Današnja civilizacija, rekao bih, ima najviše problema, nažalost, sa starim ljudima i smećem, koliko god to groteskno zvučalo. Ne znamo što ćemo ni s jednima ni s drugima!”

     Na tematskoj Facebook stranici Pokret protiv siromaštva starijih osoba ovu je izjavu prokomentiralo šestotinjak pratitelja. Globalni je zaključak da je riječ o čovjeku koji je zao, iako možda nije usamljen u takvom mišljenju. Definitivno nije preporučljivo starima skončati u njegovom reciklažnom psihijatrijskom dvorištu.

     Usporedba starih ljudi i smeća možda i nije previše šokantna, jer ova zemlja nije razvila strategije, politike i mjere kojima bi obranila njihovo dostojanstvo i standard. Osim Irske, Hrvatska je najgora EU zemlja po vrednovanju starijih osoba, jer za razliku od drugih država, jedan umirovljenik vrijedi samo 38 posto radnika, koliko iznosi udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći. U Hrvatskoj je taj negativni trend opadanja realne vrijednosti mirovina čak propisan zakonom, jer se mirovine usklađuju po nepovoljnoj formuli.

     Da, stari su teret društvu, siromasi bez priznanja za svoj prosječno 32-godišnji rad i isto toliko godina punjenja državnog proračuna porezima i doprinosima. Da, stari su obezvrijeđeni, poniženi i prevareni. U zadnjih tridesetak godina se nisu gradili ni domovi umirovljenika, već se poticalo privatizaciju socijalnih usluga, bez kriterija i nadzora. Takvi su domovi naprosto spremišta potrošenih tijela, riblje konzerve u kojima su korisnici natiskani bez ikakvog poštovanja. I onda svako toliko plane neka baklja, a samo ove godine izgorjelo ih je osam, a nedavno je gorio još jedan na sjeveru Hrvatske, ali su ih pravovremeno pretovarili.

     Treba li onda kriviti tog psihijatra Glavinu i mahati mu pri­jetnjom prijave zbog govora mržnje temeljem dobi? Zašto nije reagirala Pučka pravobraniteljica koja se uporno protivi osnivanju ureda posebnog pravobranitelja za starije osobe? Možda ovom psihijatru samo treba psihijatar? Ili je on ipak samo glasnogovornik većinskog društvenog stava, bez srama i etike?    Njegova usporedba starih ljudi i smeća je slika njegove kulture i ljudskosti, ali i društvenog motrišta ojačanog pandemijom. Zbog starih se, a ne zbog pandemije, ne može živjeti normalno?!

     Psihijatar Glavina, poručuju stari kroz brojne komentare njegovog javnog ispada, trebao bi se pogledati u ogledalo, pa će vidjeti - cijeli deponij. I da, točno je da je veliki društveni problem suočiti se sa starenjem stanovništva, ali i odstranjiva­njem i recikliranjem smeća. No, pored brige o starcima i smeću, možda nam je prioritet riješiti se budala, na vlasti i pri vlasti.

 


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  

Umirovljenici nisu klonuli duhom

 

     Strah od smrtonosnog koronavirusa ušla je u sve pore društva, a ne čudi da je najviše tjeskobe taj virus uzrokovao starijim osobama, koje su najugroženija populacija. Kao da to nije bilo dovoljno, dodatni potres u živote zagrebačkih sta­novnika pa tako i umirovljenika unio je jaki potres koji je 22. ožujka zatresao hrvatsku metropolu. Par dana prije potresa, oprez i strah od koronavirusa, natjerali su„krizni stožer" Sindikata umirovljenika Hrvatske da donese mjere kojima bi se zaštitili za­poslenici, volonteri i svi članovi. Tako je, između ostalog, svim podružnicama SUH-a i županijskim povjereništvima poslana preporuka u kojoj je zatraženo da se do daljnjeg odgode svi susreti i okupljanja članova.

Pozivi u pomoć

     Odlučeno je i da svi zaposleni i volonteri u središnjici SUH-a do daljnjega svoj posao obavljaju od kuće, no nije se zaboravilo na naše umirovljenike koji svakodnevno nazivaju pravno i psihološko savjetovalište SUH-a te su te službe i dalje dostupne svima koji traže pomoć i savjete preusmjeravanjem telefona. I doista, nažalost, i psihološko i pravno savjetovalište SUH-a u posljednje vrijeme dobivaju puno više poziva nego što je uobičajeno.

     Koronavirus je paralizirao poslovanje u cijeloj Hrvatskoj, a to je na svojoj koži osjetilo i 12 i pol tisuća umirovljenika koji uz mirovinu rade do pola radnog vremena. Već su krenula otpuštanja tih umirovljenika, a mnogi su sad„na čekanju" pa zabrinuto zovu pravno savjetovalište kako bi se potužili na svoju situaciju. Ono što svakako rastužuje sve nas u SUH-u je i činjenica da su se javili brojni umirovljenici raspitujući se o pisanju oporuke, jer strah od koronavirusa ih je nagnao da počnu razmišljati o vlastitoj smrti. Mnogi su se žalili i na mirovinska prava te na preniske mirovine.

     I psihološko savjetovalište, kojeg vodi zamjenica predsjednice SUH-a, psihologinja Biserka Budigam, nakon pojave korona­virusa i potresa postalo je „popularnije", jer se u umirovljenike uvukao strah i sada traže riječi utjehe i savjete kako da se nose s teškim vremenima. Iako je ona ta

 

koja daje savjete za pregrmiti ovu krizu, i sama Biserka kaže kako osjeća određenu usamljenost, jer već praktički tri tjedna ne izlazi nigdje, a živi sama. No, to liječi telefonskim razgovorima s prijateljicama i kćeri, a kćer joj s vremena na vrijeme dođe s unučadi pred kuću kako bi ih vidjela i mahnula im preko ograde.

Strpljenje je izbavljenje

     A što tek reći za sudbinu predsjedni­ce SUH-a Jasne Petrović, koja je morala privremeno odseliti kod kćerke. Njoj su zbog potresa i oštećenja stana nestali voda i plin, ostala je bez grijanja i raspao se lift, a živi na četvrtom katu. Da bi mogla nastaviti raditi preko interneta počela je pisati reklamacije i pritužbe te natjerala mjerodavne službe da joj u par dana os­posobe plin, toplu vodu i grijanje, iako su joj prvotno rekli da će za popravak morati čekati do kraja korona krize.    Tako se ona opet na glavni broj SUH-a svakodnevno javlja sve češćim pozivateljima koji iznose brojne probleme.

     Na preusmjerenom telefonskom broju Pravnog savjetovališta SUH-a dnevno od­govara pravnica Sunčica Rukavina Jurca, a povremeno joj pomaže pravnik Davor Šmuljić. Novinar Igor Knežević prikuplja informacije i radi na uskršnjem broju Glasa umirovljenika. Ožujski broj, javljaju člano­vi, došao je na brojne adrese, u privatne domove, ali i u domove umirovljenika.

     Na tematskoj Facebook stranici SUH-a Pokret protiv siromaštva starijih osoba, koja ima blizu 20 tisuća pratitelja, dnevnim postovima se komunicira sa starijim oso­bama, čita njihove komentare i odgovara na upite, što sigurno olakšava izolaciju i osamljenost. I dok strah od potresa sva­kim novim danim slabi, umirovljenici, kao uostalom i svi građani, s nestrpljenjem čekaju kada će se stvari vratiti u normalu i kada će koronavirus nestati ili će se naći lijek za njega.

Sa svih strana - sa srcem

     Što rade članovi i aktivisti Sindikata umirovljenika Hrvatske u vrijeme kad im je zabranjeno raditi u službenim prosto­rijama, a i sami su zbog dobi „osuđeni" na izolaciju - upitali smo regionalne pot­predsjednike Biserku Budigam (Sjever), Vladimira Buršića (Zapad), Asju Tomin (Jug) i Matu Obradovića (Istok). Proradili su telefoni.

     U Gradu Zagrebu nakon potresa u kojem su stradale kuće dosta članova SUH-a iz četiri podružnice u podsljemenskoj zoni (Oporovec, Miroševec, Granešinski Novaki i Podsljeme) vlasnici su, iako su dobili rješenje o rušenju, sami popravljali krovove i kuće te nastavili stanovati. Podružnica Oporovec organizirala je „tim solidarnosti" kako bi pomagali u susjednom naselju Čučerju koje je više stradalo. Zgrada u kojoj je i prostor Podružnice Centar također je oštećena.   Predsjednici drugih podružnica uglavnom komuniciraju s članovima putem telefona, jer su i sami u izolaciji. Podružnica    Kraš je organizirala za više potrebitih starijih građana u Novom Zagrebu dostavu hrane iz Doma sv. Ane i iz Doma Park.

Biserka kaže kako je zvala i Bjelovar i Krapinu, no tamo su zamrznuli sve ak­tivnosti.

Ima i oboljelih

     Županijski povjerenik Zlatko Hržić jav­lja kako su u proteklom razdoblju zbog koronavirusa aktivnosti svih podružnica u Zagrebačkoj županiji svedene na minimum. U podružnicama se održavaju kontakti jedino telefonom, a u cilju prikupljanja informacija o zdravstvenom stanju i po­trebama članova. Nažalost, u Samoboru je jedna članica preminula, a u Rugvici je dvoje oboljelih i nalaze se u izolaciji. Također su i dvoje članova Zračne luke Zagreb oboljeli od korone. Bili bi presretni da na tome i ostane.

     Potpredsjednik Vladimir Buršić javlja kako su u podružnicama SUH-a u Istarskoj županiji uvedena različita rješenja s ciljem pomaganja članovima u ovoj izvanrednoj situaciji. Dežurstva u kancelariji su uvedena u nekim podružnicama, ali nisu otvorene za primanje članova, osim ako nije nešto hitno, ali su zato telefonski uvijek dostupni.

     U Puli volonteri s korisnicima dogovaraju sve što im je neophodno. Voditeljica volon­tera je telefonski povezana s njima. U svim jedinicama lokalne samouprave organizirana je pomoć najugroženijima - potrebitima putem volontera Crvenog križa, u nekima i preko Dobrovoljnog vatrogasnog društva te socijalne službe jedinica lokalne samo­uprave. Podružnice međusobno surađuju uglavnom telefonski i razmjenjuju iskustva.

Hrabrost s juga

     Sukladno uvođenim mjerama prevencije za suzbijanje korona virusa podružnice s juga Hrvatske pridržavaju se uputa pristiglih od strane Središnjeg ureda SUH-a, javlja se potpredsjednica Asja Tomin.

     S obzirom da se radi o rizičnim osobama, podružnica je zatražila za neke članove pomoć drugih udruga, Crvenog križa, stožera Civilne zaštite te drugih, kako bi se uz manje rizičnu mlađu populaciju organizirala pomoć u kupnji namirnica. Tako je splitska podružnica u kontaktu s gradskim kotarima organizirala volonte­re za pomoć starijima članovima. Preko službene Facebook stranice Podružnice se daju sve druge potrebne informacije.

     Podružnica Trogir u suradnji s udrugama civilnog društva brine o svojim članovima u nabavci prehrambenih proizvoda i lijekova, kako bi ostali doma. U manjim mjestima, gdje se svi poznaju, veliku ulogu imaju stožeri civilne zaštite pa tako predsjednici podružnica Omiša, Vrgorca, Žrnovnice i cijele regije Jug, su u kontaktu sa stože­rima u svojim gradovima. Svi su aktivni i pokazali su se kao izvrsni organizatori. Ostavili su svoje kontakt telefone svim članovima i uspostavili dežurstva, iako i sami spadaju u rizičnu skupinu.

     Dubrovnik se pokazao da je uvijek spreman pomoći te se priključio šivanju maski zajedno sa ženama iz Hrvatske stranke umirovljenika. A za dubrovačke članove SUH-a taj je posao obavila Marijana, tajnica podružnice. Hvala joj. Solidarnost su iskazali i svi predsjednici podružnica krajnjeg juga zemlje, te su u dnevnom kontaktu s članstvom.

Za sada bez oboljelih

     Predsjednici podružnica SUH-a regije Istok obaviješteni su o naputku Središnjeg ureda SUH-a o ponašanju članova za vrijeme pandemije, a oni su pak obavijestili članstvo da se prekidaju aktivnosti na dosadašnji način, oglasivši to na vratima prostorija koje koriste za rad, preko društvenih mreža i telefonom. Objavljeni su i dežurni telefoni za slučaj bilo kakvih potreba ili problema, plaćanja članarine, organizirane nabavke ili nečega drugog.

     Potpredsjednik Mato Obradović javlja kako su zadovoljni jer je savjesna i odgo­vorna samoizolacija rezultirala time da za sada nema oboljelih članova.

     U gradovima gdje djeluje Crveni križ, oni su preuzeli brigu o pomoći starijim osobama, a snabdijevanje je otežano, ali funkcionira uz pomoć mlađih članova obi­telji, susjeda ili prijatelja.

     U pojedinim općinama preko Crvenog križa članstvo je snabdjeveno i maskama, a ostali su se snalazili u kućnoj radinosti. Gdje je to bilo moguće, za Uskrs su osigu­rani i pokloni, negdje u novcu, a negdje u paketima za najpotrebitije.

     Predsjednik Županijskog povjereništva SUH-a Brodsko-posavske županije Stjepan Rakitić dodao je kako je u svih desetak podružnica u županiji, s obzirom da je riječ o članovima izrazito starije dobi, sve u znaku strpljivog i savjesnog čekanja da ova pandemija prođe pa da nastave s ak­tivnostima.

Jasna A. Petrović Igor Knežević