UVODNA RIJEČ
Nemao pa nemao
Piše: Jasna A. Petrović
Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mnoge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si prethodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Višnja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.
No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada nemaju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio davati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Njima se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugradio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.
Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvatsko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina. Nećemo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i znali. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale. Možda je najbolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabogda nemao pa nemao.
Web stranice naših podružnica
OTVORENO PISMO HRVATSKOJ VLADI:
Isplatite solidarni dodatak umirovljenicima!
„Poštovani gospodine Plenkoviću, poštovana Vlado RH,
Sindikat umirovljenika (SUH) i Matica umirovljenika Hrvatske (MUH) upućuju ovo otvoreno pismo hrvatskoj Vladi sa zahtjevom da se za vrijeme trajanja krize uzrokovane pandemijom koronavirusa isplaćuje solidarni dodatak na mirovine umirovljenicima, i to obrnuto proporcionalno visini mirovine, tako da oni s mirovinama nižima od 2.000 kuna dobiju najviše, npr. 400 kuna solidarnog dodatka mjesečno, oni s 2.000 do 3.000 kuna mirovine 300 kuna, od 3.000 do 4.000 kuna 200 kuna, oni s mirovinom od 4.000 do 5.000 kuna 100 kuna dodatka, dok bi se onima s mirovinama višima od 5.000 solidarni dodatak od 100 kuna isplaćivao samo ako je riječ o samcima.
Proteklih dana istupili ste s nizom mjera kojima bi se trebalo olakšati gospodarsko posrtanje zemlje uzrokovano pandemijom koronavirusa. Pozdravljamo i jednu jedinu indirektnu mjeru koja se odnosi na umirovljenike, a to je izjava premijera Andreja Plenkovića kako Vlada ni u kojem slučaju neće dirati mirovine.
Za razliku od Hrvatske, slovenska Vlada je u svoj plan gospodarskog očuvanja, osim na zaposlene, mislila i na svoje umirovljenike, iako imaju prosječnu mirovinu od 660 eura, za razliku od prosječne hrvatske mirovine od samo 330 eura. Naime, svi slovenski umirovljenici koji primaju mirovinu do 700 eura dobit će jednokratnu solidarnu naknadu u rasponu od 130 do 300 eura, ovisno o visini svoje mirovine, kako bi se osigurala veća socijalna sigurnost najsiromašnijih umirovljenika.
Tako će oni koji imaju mirovinu do 500 eura dobiti jednokratno 300 eura, oni koji imaju mirovinu od 501 do 600 eura dobit će 230 eura, a oni koji primaju između 601 i 700 eura dobit će 130 eura. Naknadu će dobiti i oni umirovljenici koji imaju primanja veća od 700 eura, uz uvjet da su samci.
Iz slovenske Vlade su objasnili kako je pomoć namijenjena umirovljenicima koji su u brojnim slučajevima samci i ne mogu kupiti veliku količinu hrane niti ići u trgovine. Koliko Slovenija skrbi o svojim umirovljenicima govori i podatak da udjel prosječne slovenske mirovine u prosječnoj neto plaći iznosi 58 posto, dok je u Hrvatskoj bijednih 38 posto. Iako slovenski umirovljenici žive puno bolje od hrvatskih, država im je svejedno odlučila pokazati koliko joj je stalo do njih.
I Srbija je donijela slične gospodarske mjere kao i Hrvatska, no za razliku od nas, ta zemlja će svim svojim punoljetnim građanima pa tako i umirovljenicima isplatiti 100 eura jednokratne pomoći. Cilj te mjere je podići optimizam i da svi zajedno, jedinstveno i solidarno prođu kroz krizu, da pokažu ekonomsku snagu, a i dobro je što će taj novac završiti u potrošnji, jer će otići na kupovinu proizvedene robe, kazao je tamošnji ministar financija. Italija je ovih dana uvela bonove za kupnju prehrambenih namirnica od 400 eura za sve građane (talijanske državljane i useljenike) koji su bez prihoda, a što se odnosi i na starije osobe bez mirovine.
U brojnim drugim europskim zemljama posežu za sličnim mjerama za zaštitu umirovljenika i starijih osoba, osim Hrvatske koja smatra da je dovoljno obećati kako se neće smanjivati ionako mizerne mirovine.
Stoga predlažemo hrvatskoj Vladi uvođenje solidarnog dodatka na mirovine kroz tri mjeseca koliko će najmanje trajati epidemijska kriza. Pozivamo je da se trgne i konačno počne razmišljati o onim najugroženijim slojevima stanovništva, što su, uz nezaposlene, definitivno umirovljenici, i pokaže da nije na njih zaboravila i u ovim nestabilnim vremenima, ali i da osvijesti kako će građani starije dobi na ovogodišnjim parlamentarnim izborima glasati za one koji pokažu da im je do njih stalo“, stoji u pismu kojeg potpisuju predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske Višnja Fortuna i predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrović.