UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

OTVORENO PISMO HRVATSKOJ VLADI:

Isplatite solidarni dodatak umirovljenicima!

„Poštovani gospodine Plenkoviću, poštovana Vlado RH,

          Sindikat umirovljenika (SUH) i Matica umirovljenika Hrvatske (MUH) upućuju ovo otvoreno pismo hrvatskoj Vladi sa zahtjevom da se za vrijeme trajanja krize uzrokovane pandemijom koronavirusa isplaćuje solidarni dodatak na mirovine umirovljenicima, i to obrnuto proporcionalno visini mirovine, tako da oni s mirovinama nižima od 2.000 kuna dobiju najviše, npr. 400 kuna solidarnog dodatka mjesečno, oni s 2.000 do 3.000 kuna mirovine 300 kuna, od 3.000 do 4.000 kuna 200 kuna, oni s mirovinom od 4.000 do 5.000 kuna 100 kuna dodatka, dok bi se onima s mirovinama višima od 5.000 solidarni dodatak od 100 kuna isplaćivao samo ako je riječ o samcima. 

          Proteklih dana istupili ste s nizom mjera kojima bi se trebalo olakšati gospodarsko posrtanje zemlje uzrokovano pandemijom koronavirusa. Pozdravljamo i jednu jedinu indirektnu mjeru koja se odnosi na umirovljenike, a to je izjava premijera Andreja Plenkovića kako Vlada ni u kojem slučaju neće dirati mirovine.

          Za razliku od Hrvatske, slovenska Vlada je u svoj plan gospodarskog očuvanja, osim na zaposlene, mislila i na svoje umirovljenike, iako imaju prosječnu mirovinu od 660 eura, za razliku od prosječne hrvatske mirovine od samo 330 eura. Naime, svi slovenski umirovljenici koji primaju mirovinu do 700 eura dobit će jednokratnu solidarnu naknadu u rasponu od 130 do 300 eura, ovisno o visini svoje mirovine, kako bi se osigurala veća socijalna sigurnost najsiromašnijih umirovljenika.

          Tako će oni koji imaju mirovinu do 500 eura dobiti jednokratno 300 eura, oni koji imaju mirovinu od 501 do 600 eura dobit će 230 eura, a oni koji primaju između 601 i 700 eura dobit će 130 eura. Naknadu će dobiti i oni umirovljenici koji imaju primanja veća od 700 eura, uz uvjet da su samci.

          Iz slovenske Vlade su objasnili kako je pomoć namijenjena umirovljenicima koji su u brojnim slučajevima samci i ne mogu kupiti veliku količinu hrane niti ići u trgovine. Koliko Slovenija skrbi o svojim umirovljenicima govori i podatak da udjel prosječne slovenske mirovine u prosječnoj neto plaći iznosi 58 posto, dok je u Hrvatskoj bijednih 38 posto. Iako slovenski umirovljenici žive puno bolje od hrvatskih, država im je svejedno odlučila pokazati koliko joj je stalo do njih.

          I Srbija je donijela slične gospodarske mjere kao i Hrvatska, no za razliku od nas, ta zemlja će svim svojim punoljetnim građanima pa tako i umirovljenicima isplatiti 100 eura jednokratne pomoći. Cilj te mjere je podići optimizam i da svi zajedno, jedinstveno i solidarno prođu kroz krizu, da pokažu ekonomsku snagu, a i dobro je što će taj novac završiti u potrošnji, jer će otići na kupovinu proizvedene robe, kazao je tamošnji ministar financija. Italija je ovih dana uvela bonove za kupnju prehrambenih namirnica od 400 eura za sve građane (talijanske državljane i useljenike) koji su bez prihoda, a što se odnosi i na starije osobe bez mirovine.

          U brojnim drugim europskim zemljama posežu za sličnim mjerama za zaštitu umirovljenika i starijih osoba, osim Hrvatske koja smatra da je dovoljno obećati kako se neće smanjivati ionako mizerne mirovine.

          Stoga predlažemo hrvatskoj Vladi uvođenje solidarnog dodatka na mirovine kroz tri mjeseca koliko će najmanje trajati epidemijska kriza. Pozivamo je da se trgne i konačno počne razmišljati o onim najugroženijim slojevima stanovništva, što su, uz nezaposlene, definitivno umirovljenici, i pokaže da nije na njih zaboravila i u ovim nestabilnim vremenima, ali i da osvijesti kako će građani starije dobi na ovogodišnjim parlamentarnim izborima glasati za one koji pokažu da im je do njih stalo“, stoji u pismu kojeg potpisuju predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske Višnja Fortuna i predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrović.